Facebookom, Twitterom i LinkedInom do posla. Da, u Hrvatskoj.
Dobila si posao…KAKO???“, najčešće je pitanje koje su mi prijatelji postavljali nakon objave da sam zahvaljujući Twitteru i LinkedInu prije nešto više od stotinu dana dobila posao počela raditi u jednoj od najvećih tvrtki u Hrvatskoj – Agrokoru.
Istina je, uz kolegu koji je također dobio posao na istom natječaju Agrokora iz rujna 2011. godine, prva sam osoba koja je posao u Hrvatskoj dobila prijavom putem LinkedIna , društvene mreže za poslovno umrežavanje.
Profil na LinkedInu ima oko 140.000 Hrvata.Većina ne zna što bi s njim. Prihvatili su zahtjeve za povezivanjem ostalih i mirno čekaju da ta društvena mreža postane korisn(ij)a. LinkedIn je odlično online prezentacijsko mjesto za sve koji vas guglaju, to su svi shvatili. Dio korisnika otišao je korak dalje pa koristi grupe u kojima razgovaraju s kolegama iz iste branše te se na taj način dodatno umrežavaju.
Jedna od pametnijih stvari koje je LinkedIn uveo jest opcija koja postoji od ljeta 2011. godine „ Apply with LinkedIn“ , što u prijevodu znači da se za posao možete prijaviti jednim klikom i slanjem online životopisa, umjesto da „kuckate“ klasične .doc šprance. Novo doba traži nove načine zapošljavanja, koji su često vrlo dobar filter kandidata.
Tražite ljude tamo gdje jesu
Naime, tražite li community menadžera za Twitter, logično je da će vam uvjet biti aktivno korištenje Twittera. Ono se ne može lažirati. Jednako kao što ne možete lažirati (sve) svoje LinkedIn veze. Kvalifikacije možete „uljepšati“ i na prvu stvoriti impresivnu biografiju. Međutim, bogat LinkedIn profil u kojem se kvalifikacije i preporuke preklapaju s osobnim vezama prema drugim LinkedIn korisnicima iz branše teško je izgraditi bez pravog uporišta u realnom svijetu.
Ne čudi stoga da su u Agrokoru pri zapošljavanju web specijalista i community managera krenuli u lov upravo na publiku koja se služi Twitterom i LinkedInom. Riba se lovi tamo gdje se nalazi. Prijava za dvije pozicije bila je moguća samo aktivnim korisnicima Twittera, odnosno onima s otvorenim profilom na LinkedInu. Time je traženje idealnog zaposlenika skraćeno za x vremena, jer se ovakvim nišnim ciljanjem izbjeglo zaprimanje na stotine prijava za posao osoba koje šalju svoj životopis unatoč činjenici da nisu zadovoljili sve uvjete. Jer, „ne škodi poslati CV.“
I na tom prvom hrvatskom LinkedIn natječaju za posao, moj vlastiti aktivni angažman na obje spomenute društvene mreže, donio mi je poziv na razgovor i na kraju – posao.
Osim LinkedINa, posao možete potražiti i Facebook aplikacijom BranchOut , koja koristi vaša privatna poznanstva. Pomoću BranchOuta možete saznati tko od vaših prijatelja radi u tvrtci koja vam je „na piku“, što olakšava put do ostvarenja cilja. Barem da saznate „što su pitali na testu ili razgovoru.“
No još je bolje ako ste jednostavno aktivni na Facebooku i imate pristup stranicama i prijateljima koji rade na online poslovima. Primjerice, Aviokarte.hr svojih su osmero zaposlenika zaposlili putem natječaja na Facebooku. To je bio jedini kanal na kojemu je natječaj objavljen, jer su htjeli zaposliti nekog od fanova, odnosno nekog iz ciljne skupine koju zanimaju letovi i putovanja općenito kako bi tvrtka dobila već informirane ljude.
Nisu jedini. Dosta tvrtki koje žele specijaliziranu osobu sve više pravu osobu traži baš na kanalu za koji treba svog online komunikatora ili u specijaliziranim grupama i stranicama koje okupljaju ljude koji već dijele interes prema nekoj temi. Sve je više oglasa gdje se traži community manager, SEM stručnjak, dizajner ili developer koje nećete naći na specijaliziranih portalima poput popularnih moj-posao.net-a ili posao.hr-a. Stoga se mladim ljudima koji traže posao u internetskoj branši preporučuje da se aktiviraju na društvenim mrežama ili da barem imaju ispunjene profile na LinkedIn grupi, u slučaju da za njih dođe preporuka od treće strane. Naime, nerijetko se dogodi da vam netko preporuči osobu X, a Google vam o njoj može pronaći relativno malo podataka ili možda otvoren LinkedIn profil koji nema dovoljno informacija o vama. Takav LinkedIn profil zapravo više šteti, nego koristi jer poručuje kako ne marite za svoj online CV te niste redoviti u ažuriranju podataka.
Dobar primjer je i Osječanka Sanja Martinović koja je ponudu za posao dobila bez prijave. Naime, mailom su joj se javili dečki iz tvrtke Inchoo, specijaliziranoj za izradu internetskih trgovina. U Inchoou su tražili studenta za privremeni studentski posao u odjelu prodaje, i trebali su ga brzo naći. Sanja je na osnovi svog internetskog profila dobila ponudu za posao dobila e-mailom. Bez prijave! Poslodavac je jednostavno došao njoj. Takve stvari nisu rijetkost u internetskim zanimanjima.
Učite i dijelite znanje, ne frustracije
Preporuka vrijedi zlato pa nije naodmet da se angažirate na društvenim mrežama i upoznate svoje buduće poslodavce, ali i sami učite i dijelite svoje znanje. Pohađajte seminare, pišite blog, pokušajte sami napraviti neki projekt, učiti kako se radit CM (idealno ako imate nekog iz obitelji s manjim obrtom poput kozmetičkog salona ili krojačke radnje na kojem se možete vježbati bez straha od veće štete) iako se na prvi pogled može činiti da to što radite nema smisla, potrebno je dugoročnije gledati na isplativost aktivnosti.
I što je najvažnije, shvatite da vam internet nije ispovijedaonica. Ne morate baš sve što vas muči odmah pretvoriti u online riječi, jer će vas trenutak nervoze i ishitrenosti možda koštati posla. Poslodavci vas guglaju. U online svijetu, vi ste ono što Google i društvene mreže izbace o vama.
No da stvari ne budu crne, završimo s pozitivnom činjenicom – čak 29% poslodavaca odlučilo se i zaposliti nekog na osnovu rezultata pretrage!
Netokracija