Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Piše: Marija Kovljenić, Media menadžer u Direct Media Srbija
Emocije u velikoj meri upravljaju našim životima, mada toga nismo uvek svesni ili to ne želimo da priznamo. Dovoljno je samo da pogledamo oko sebe i gotovo je sigurno da ćemo videti nekog ko upravo u tom trenutku doživljava oređenu emociju. Evo, čak i ovaj tekst budi različita osećanja, kako u meni koja pišem, tako i u svima vama koji ga čitate.
Većini ljudi posao nije prva stvar na koju pomisle kada se pomenu emocije, iako, paradoksalno, kod svakog čoveka posao izaziva određene vrste emocija. Šta je uopšte emocija kada je posao u pitanju? I koliko je uopšte dobro pokazivati emocije u radnom okruženju? Don Hejs je jednom rekao da su emocije najgori neprijatelj na berzi. Na našu sreću, mi ne radimo na berzi i osećanja, kada je naš posao u pitanju, često mogu da nam budu veoma dobri prijatelji, pod uslovom da ih primetimo, prepoznamo i razumemo njihovu svrhu.
Mantra uspeha, a i opstanka u poslovnom svetu poslednjih decenija počiva na toj, nekada urođenoj, ali češće veštini emocionalne inteligencije koja se mora naučiti, na sposobnosti da upravljamo svojim emocijama i da tumačimo emocije drugih. Znati na pravi način upotrebiti informaciju koju nam šalje emocija, postalo je važnije za postizanje poslovnog cilja od akademskog obrazovanja ili radnog iskustva. Emocionalna inteligencija danas je komplementarna ustaljenim preduslovima poslovne uspešnosti. Pomaže nam da stvaramo dobre odnose, da se uklopimo sa drugima i da se drugi uklope u naš svet.
U svetu medija, marketinga, agencija i klijenata ima puno emocija, različitih. I dobro je dok je tako. I mada sam sigurna da prednjačimo kao struka u emocionalnoj inteligenciji, i u njoj ima onih koji na tome moraju da porade. To nije idealno, ali je izazovno, pa i zabavno za nas, a tu mislim na puno kolega iz industrije i na većinu kolega iz Direct Media sistema, koje neskromno svrstavam u kategoriju onih koji svaku emociju znaju da nazovu pravim imenom. Bilo da smo do toga došli radom na sebi, individualnim ili kolektivnim, ili nam se to jednostavno desilo rođenjem.
Na kraju priče, i za ove emocionalno inteligentne i za one koji su na putu da to postanu, najbolji savet je da, iako to često nije jednostavno, ne samo na posao, već i na sve oko nas gledamo sa vedrije strane. U poslu pozitivne emocije dovode do pozitivnih reakcija. Dva plusa uvek daju plus, dok dva minusa, osim kada je matematika u pitanju, gotovo nikada ne daju pozitivan rezultat. Znate kako, uvek se možete posvađati, i ljutnja je emocija, ali pre nego što to uradite, treba aristotelovski da se zapitate da li se ljutite na „pravu osobu, u pravoj meri, u pravo vreme, zbog ispravnog razloga, na ispravan način“.
Onda ćete videti da nije lako naljutiti se.