U okviru druge Marketinške konferencije, koja je na završetku protekle sedmice održana u Skoplju, u organizaciji časopisa Kapital, održane su i dvije panel diskusije na kojima se diskutovalo o biznisu u digitalnoj eri te o kvalitetu makedonske kreativne scene.
Izdvojili smo najzanimljivije disksije s ova dva panela.
Prvi panel: Biznis u digitalnoj eri – poslovi koje morate naučiti
Biljana Peševska, McCann Skoplje: „U kompanijama postoji strah od povratnih informacija na društvenim mrežama. Ljudi na društvenim mrežama će razgovarati o vama i bez vašeg prisustva. U tim slučajevima je važno da se strateški postavite.
Nenad Ristovski, Publicis: Svijet je otvoren prema digitalnim medijima. Kompanije u svijetu imaju za njih velike budžete. Oni poslovi koji su za nas inovacija, u drugim zemljama su već poznati i afirmisani. Za makedonske kompanije se ne može generalno kazati da su konzervativne. To mnogo zavisi od menadžmenta i njihovog ličnog stava prema ovim medijima. Ima kompanija koje su male, ali su ipak prisutne na društvenim medijima.
Darko Buldikovski, New Media: Od društvenih medija najkorisniji su Facebook i Twitter ne samo u Makedoniji, nego svugdje u svijetu. Druga mreža, koju kompanije rijetko uključuju, je YouTube. Ima veliki potencijal, ali je vrlo rijetko uključena kao komunikacijski kanal u naše kampanje. Moja je pretpostavka da je tako zato što je za video potreban veći budžet, treba više para. Brojni primjeri u Makedoniji pokazuju da YouTube i druge mreže postižu zadate ciljeve. Ima dobrih kampanja i preko Instagrama, napravili smo ih nekoliko i postigle su odličan rezultat.
Nenad Ristovski: Društveni mediji nisu free mediji kako se to čini na prvi pogled. Najčešće se vođenje stranica odvija tako da se taj posao povjerava unucima menadžera koji svakog jutra napišu samo: Zdravo!
Treba da se razvije strategija, da se sastavi tim koji će raditi na ostvarivanju dugoročnih ciljeva na društvenim medijima.
Darko Buldikovski: Vodimo veliku borbu kako bismo naučili naše klijente da razmišljaju socijalno. Tada će i nama, agencijama, biti lakše da sarađuijemo sa njima.
Nikola Bojkov, IM.MK: Facebook treba da se iskoristi i kao alat za upoznavanje potencijalnih klijenata. To je jedan potpuno novi način da se to napravi. Na primjer, Facebook vam omogućava da saznate kako preko 14.000 Makedonaca i Makedonki imaju rođendan naredne sedmice i da te i druge podatke i informacije iskoristite.
Biljana Peševska: Sa nemalih budžeta na tradicionalnim medijima, prebacite se na digitalne! Cilj je da se dopre do istinskih potrošača i do vaših klijenata kako biste mogli razgovarati sa njima.
Darko Buldikovski: Facebook i Twitter nisu jedini digitalni mediji na kojima kompanije trebaju biti prisutne. Bilo koju kampanju da gledate, vidjet ćete da niti jedna od njih ne isključuje digitalni momenat. A to ne znači uvijek Facebook i Twitter.
Nikola Bojkov: Najveći broj kompanija mjeri koji je kanal najviše doprinijeo njihovom uspjehu. Najviše se, kao i u fudbalskoj ekipi, cijeni onaj koji daje najviše golova. Ne mora da se gleda cijela slika. Kod nas, ali i globalno, kao najvažniji se koristi posljednji link koji dovodi do prodaje.
Nenad Ristovski: U odnosu na oglašavanje, najugroženiji su printani mediji i, donekle, radio… Televizija je u Makedoniji i dalje stabilna.
Postoje dva momenta… prvi je u odnosu na obim: sa jednom jakom TV kampanjom možete dostići 90 odsto opsega vaše ciljne grupe, a sa internetom ne možete više od 58 odsto, jer je tolika penetracija u Makedoniji. U marketingu postoji jedna zabluda o tome koliko vas košta reklama koju vidi 1.000 ljudi. Na TV vas košta 1,5 euro po čovjeku, a na internetu tri eura. Naravo, kako bude raslo oglašavanje na internetu, tako će cijene padati.
Biljana Peševska: Pri mjerenju uspješnosti oglašavanja na društvenim mrežama najvažnije je da u obzir uzmemo stopu interakcije između fanova i brendova. No to ne mora da znači da je dobro. Šta ako imate brend na koji se odnosi najveći broj negativnih komentara? Treba mjeriti kvantitet, ali su važni i kvalitativni rezultati.
Kreativne ili stereotipne: Kakve su makedonske kompanije?
Marketinška konferencija je završena panel diskusijom na temu kakva je kreativnost na makedonskoj kreativnoj sceni? Donosimo najzanimljivije diskusije.
Filip Dimitrov, Client Service Director & Strategic Planner New Moment: Ne mislim da su makedonske kompanije i agencije dovoljno kreativne. Kompanije i agencije trebaju zajedničkim snagama da vuku tržište naprijed, a kompanije trebaju biti otvorenije za ideje. Veliki smo kao jedna istanbulska mahala. Nemojmo se zavaravati – mali smo!
Maja Duckinoska, Vitalia: Kreativnost treba shvatiti kao jedan inovativan proces koji treba da se uspostavi u svim segmentima poslovanja jedne kompanije.
Eleonora Đorđeva, Strategic planning Director Saatchi&Saatchi: Dokle god kreativnost limitirate na advertising kampanje, vi limitirate vaše mogućnosti za uspjeh na tržištu.
Ivica Jovanović, kreativni direktor McCann Skoplje: Ne bih se saglasio s ocjenom da su makedonske agencije i kompanije nekreativne. Sve zavisi od budžeta, od toga koliko sredstava kompanije odvajaju i koliko su spremne investirati u kreativne i inovativne kampanje.
Ko više rizikuje, klijenti ili agencije?
Filip Dimitrov: Bilo koga da pitate da li voli rizik, sigurno će ga zamijeniti sa sigurnijim rješnjem. Rizik, kao takav, je neminovan u određenim situacijama. Uvijek se traži rješenje koje će izazvati pozitivne reakcije ili input, niko ne voli da sredstva odlaze u nepovrat, bez obzira kolika su.
Kreativnost je za klijenta jeftina. Jednu poruku prosječnog sadržaja trebaš vidjeti sto puta da bi izazvala tvoju pažnju, za razliku od one koja je kreativna i koja iz prve završi posao sa ciljnom skupinom. Zavisi od klijenta, ali i agencija ima udjela u tome.
Ivica Jovanović: U marketingu ne postoji sigurno rješenje. Kada bismo znali šta je sigurno, svi bismo to koristili.
Kreativnost ne zavisi od budžeta. TV oglas od 5.000 eura nije isto kao i oglas od 20.000 eura. Kreativna rješenja, posebno kod novih društvenih medija, apsolutno ne zavise od budžeta. Uvijek postoji prostor da se sa malo para napravi nešto kvalitetno.
Ako imamo mali budžet, a želimo da realiziramo ideju koju imamo za jedan proizvod, onda je kreativnost ograničena. Ali ako se fokusiramo samo na jednu poruku, onda se prostor za kreativnost značajno povećava.
Eleonora Đorđeva: Ne volim što se naš biznis smatra visoko rizičnom katgrijom. Ako mi dobro poznajemo svoj posao i zajedno se dogovorimo šta ćemo uraditi, ne mogu kazati da rizikujemo. Saradnja sa agencijom nije povezana s rizikom. Ni kreativnost nije rizik.
Ivica Jovanović: Postoje kreativne kampanje koje ne ostvaruju postavljene ciljeve. Ima mnogo primjera kreativnih kampanja koje ljudima ne pojašnjavaju o kojem se proizvodu radi. To nije uspješna kampanja. Da bi bila uspješna, kampanja mora da ispuni komunikacijski cilj i da bude kreativna, da se razlikuje od drugih i da privuče pažnju.
Vrijednost kreativnosti je u tome do koliko ljudi poruka dopire i koliku vrijednosti dodaje proizvodu
Eleonora Đorđeva: Osnovni cilj kojeg reklama treba da ispuni jeste da doda vrijednost proizvodu. Dok se brendu ne doda vrijednost, kreativno rješenje nije dovoljno dobro. Sve što se producira dok ne doda vrijednost je pogrešno.