Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Izvor: Jutarnji list
Nekada daleko najutjecajniji i najprodavaniji brend mobitela nije se snašao u ajfonovskom svijetu i nakon nekoliko godina glavinjanja, pa prodaje Microsoftu, pa izlaska iz Microsofta, činilo se da je preostalo samo još dostojanstveno staviti ključ u bravu i pokopati veliku finsku marku. Ali, ispostavilo se da ima nešto u tome što Donald Trump vrijednost svog imena procjenjuje na minimalno 3 milijarde dolara: naime, snaga brenda je očito varijabla koju je nemoguće precizno kvantificirati i zapravo ju je prilično teško sasvim uništiti. Krajem 2016. počelo je Nokijino uskrsnuće i danas, otprilike godinu i pol kasnije, imamo brojke koje prkose zdravom razumu: prodato je više od 70 milijuna telefona, u 21 zemlji Nokia je među prvih pet najprodavanijih brendova pametnih telefona (a među njima su i Velika Britanija, Njemačka i Rusija), na tržištu običnih mobitela, takozvanih “feature” telefona, Nokia je uvjerljivo najprodavanija marka, uređaji se prodaju u više od 90 zemalja svijeta, a aktiviraju u više od 200…
No prije nego što ispričamo kako je tekao ovaj povratak iz mrtvih, vjerojatno je potrebno razjasniti: ova se priča odnosi isključivo na Nokijine telefone. Naime, cijelo vrijeme postoji i sasvim dobro funkcionira Nokijina divizija mrežne tehnologije, Interneta stvari i drugih tehnologija.
Taj dio finskog diva nikada nije bio prodan, dok Nokijina mobitelska divizija nakon zenita u 90-ima i početkom 2000-ih nije znala za ništa drugo osim problema. Storija je relativno zamršena, ali u najkraćim crtama godine 2014. Nokia je bila na rubu bankrota pa je prodala svoj mobitelski biznis Microsoftu. Microsoft je pokušavao i osim nekoliko pozitivnih bljeskova uglavnom nije uspijevao etablirati svoj operativni sustav Windows Mobile nasuprot superiornijih, Googleova Androida i Appleova iOS-a, pa se već godinu kasnije odlučio riješiti tog dijela poslovanja.
U priču tada ulazi tvrtka po imenu HMD Global, koju su osnovali uglavnom bivši Nokijini menadžeri i inženjeri. HMD, koji operira iz zgrade nasuprot sjedišta Nokije u Helsinkiju, kupuje pravo na korištenje imena Nokia do 2024. godine. Sklapaju dva strateška partnerstva koja će se pokazati krucijalnima u procesu revitalizacije. Prvo se partnerstvo odnosi na hardverski dio: udružili su se s Foxconnom, tajvanskom kompanijom koja je danas najveći proizvođač elektronike na svijetu i ima 1,3 milijuna zaposlenika. Foxconn je tvrtka koja nema vlastite brendove, ali ima brojne tvornice u kojima izrađuje i sklapa uređaje za druge, recimo iPhone za Apple. Procjenjuje se da iz njihovih tvornica izlazi više od 40 posto globalne elektronike. Logično, Foxconn je tijekom godina sakupio silnu ekspertizu i čak je možda pomalo iznenađujuće što nisu pokušali osvojiti tržište nekim svojim brendom. Bilo kako bilo, danas sklapaju Nokije i jedan od najvećih pluseva koje recenzenti i kupci pripisuju tim uređajima jest da su vrlo kvalitetno i kompetentno izrađeni
Drugo partnerstvo odnosi se na softverski dio. Nova je Nokia postala Googleov tier one partner, dakle partner prvog reda. Dio su programa Android One, kroz koji njihovi pametni telefoni među prvima dobivaju nadogradnje sustava i sigurnosne zakrpe, a sam operativni sustav je skoro pa čisti, takozvani “stock” Android, bez Nokijinih intervencija koje bi usporavale telefon. To je važna stavka, jer je jedna od najvećih mana Android telefona – u odnosu na iPhone, recimo – što uglavnom prilično kasno dobivaju nadogradnje operativnog sustava. Najjeftiniji Nokijini smartphonei su pak dio programa Android Go Edition, što je prilagođena, oljuštena verzija Androida za telefone s maksimalno 1 gigabajtom RAM memorije. Nokije se stoga danas reklamiraju sa sloganom pure, secure and up to date – čisti, sigurni i ažurni. Prošlo je ljetos HMD sklopio još jedno strateško partnerstvo, čiji bi se efekti tek trebali doista vidjeti – s njemačkim prozvođačem high-end leća Carl Zeiss AG, koji će izrađivati optiku za Nokijine telefone.
Sve u svemu, HMD je dosad izbacio 14 pametnih telefona s Nokijinim potpisom i 10 feature mobitela. Pokrivaju ogroman cjenovni rang – od nekoliko stotina kuna do približno 5000 kuna, koliko bi trebao stajati njihov top model Nokia 8 Sirocco. Najprodavaniji model dosad je Nokia 3, čija će se nova verzija, koja je friško predstavljena u Moskvi, prodavati za 139 eura, odnosno nešto više od 1000 kuna. Za jesen se najavljuju neki uređaji sa specifikacijama flagship telefona, ali za vjerovati je da Nokia trenutno od njih očekuje samo halo efekt za svoje jeftinije uređaje, a ne neku posebnu prodaju ili zaradu. Potvrdio je to neizravno Nokijin Chief Product Officer Juho Sarvikas na nedavnom predstavljanju tri nova Nokijina pametna telefona u Moskvi.
“U cjenovnom rangu od 100 do 250 dolara prodaje se 42 posto pametnih telefona na svijetu. Oni su naš kruh i mlijeko”, rekao je.
Na lageru k tome imaju još sasvim dovoljno starih Nokijinih legendi koje mogu reanimirati i prepakirati za suvremenu publiku. Današnjim klincima je možda svejedno, ali ima sasvim dovoljno ljudi u 30-ima i 40-ima koji su upravo kao klinci ili tinejdžeri koristili te mobitele kao svoje prve uređaje. A nostalgija može biti vrlo opojna – Nokia je savršeni primjer njezine moći.