Meta Platforms bi u 2026. godini mogla napraviti ono što se donedavno činilo malo vjerovatnim i preuzeti vodeću poziciju u globalnom digitalnom oglašavanju od Google. Prema procjenama Emarketera, riječ je o simboličnom, ali važnom trenutku koji pokazuje kako se ravnoteža snaga na tržištu mijenja.
Meta bi ove godine trebala doseći 243,46 milijardi dolara prihoda od oglasa i 26,8% globalnog udjela, dok se za Google očekuje 239,54 milijarde dolara i 26,4%. Razlika nije velika, ali je značajna jer dolazi nakon dugog perioda u kojem je Google stabilno držao vodeću poziciju.
Promjena nije rezultat jednog proizvoda ili kratkoročnog impulsa, nego kontinuiranog rasta kroz cijeli Meta-in ekosistem. Kompanija istovremeno povećava efikasnost postojećih kanala i otvara nove, pri čemu ključnu ulogu igraju automatizacija i AI alati koji direktno utiču na performanse kampanja. Upravo ta kombinacija boljeg targetiranja, optimizacije u realnom vremenu i jednostavnijeg upravljanja kampanjama čini Metine platforme sve atraktivnijima za oglašivače.
To se jasno vidi u stopama rasta. Meta ubrzava na 24,1% u 2026, dok Google ostaje na 11,9%. Razlika u dinamici postaje važnija od same veličine kompanija, jer dugoročno određuje raspodjelu tržišnog udjela. Drugim riječima, Meta ne preuzima vodstvo naglo, nego ga sustiže kroz stabilno brže skaliranje.
Važan dio tog rasta dolazi iz formata koji su prilagođeni trenutnim navikama korisnika. Reels, kao odgovor na dominaciju kratkog videa, sve više privlači budžete, dok istovremeno jača ukupnu angažiranost na platformama poput Facebooka i Instagrama. Paralelno, širenje oglašivačkih kapaciteta na WhatsApp i Threads dodatno povećava prostor za monetizaciju, bez potrebe za oslanjanjem na jedan kanal.
S druge strane, Google i dalje ostaje izuzetno snažan, posebno u segmentu pretraživanja. Međutim, njegova struktura prihoda je šira, s velikim udjelom pretplatničkih servisa poput YouTube Premiuma, što utiče na ukupnu dinamiku oglašivačkog rasta. Uz to, promjene u načinu na koji korisnici dolaze do informacija, uključujući rast AI alata i alternativnih formata pretrage, postepeno mijenjaju kontekst u kojem search oglašavanje funkcioniše.
Ova promjena na vrhu ne znači fragmentaciju tržišta, nego suprotno. Digitalni budžeti se i dalje koncentriraju oko nekoliko velikih platformi. Uz Meta i Google, Amazon zauzima stabilnu treću poziciju s oko 9% globalnog udjela. Zajedno, ove tri kompanije kontroliraju više od 62% ukupne digitalne oglašivačke potrošnje, što jasno pokazuje koliko je tržište centralizirano.
Iza njih slijede ByteDance, Microsoft i Apple, ali s osjetno manjim udjelima. To stvara okruženje u kojem manji igrači sve teže konkuriraju na osnovu tehnologije, podataka i dosega, pa su i prvi na udaru kada dolazi do smanjenja budžeta ili nestabilnosti na tržištu.
Uprkos sve češćim regulatornim pritiscima i pravnim izazovima, procjene pokazuju da oni zasad nemaju presudan utjecaj na kretanje budžeta. Oglašivači i dalje primarno odlučuju na osnovu performansi, što dodatno učvršćuje pozicije platformi koje mogu ponuditi mjerljive rezultate u velikom obimu.
U konačnici, ovaj pomak ne govori samo o tome ko je prvi, nego o tome kako se mijenja logika digitalnog oglašavanja. Prednost više ne dolazi iz pojedinačne inovacije, nego iz sposobnosti da se podaci, distribucija i automatizacija povežu u sistem koji kontinuirano isporučuje bolje rezultate. U tom modelu Meta trenutno ima blagu, ali ključnu prednost.
