Što je Prvi maj i zašto ga slavimo?
Međunarodni se praznik rada slavi u 150 zemalja diljem svijeta, što ga čini jednim od najrasprostranjenijih praznika. Obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede u Chicagu 1. svibnja 1886. godine u kojima su izneseni prijedlozi simbolizirane tri osmice – osam sati rada, osam sati odmora te osam sati kulturnog obrazovanja. U tijeku prosvjeda je došlo do oružanoga napada na štrajkaše u kojem je ubijeno šestero ljudi, ranjeno oko pedesetero, dok je velik broj demonstranata bio uhićen. Već od sljedeće 1890. godine taj datum postaje međunarodnim danom opće solidarnosti radništva. Iste se godine praznik rada počeo slaviti i u Hrvatskoj.
Poruku o socijalnoj pravednosti koju prenosi Međunarodni praznik rada poštuje i Katolička crkva te ga povezuje s proslavom Sv. Josipa Radnika.
Istraživanje o percepciji rada u Hrvatskoj i Sloveniji
WIN International, vodeće svjetsko udruženje u istraživanju tržišta, u suradnji s Medianom Fides istražilo je stavove i uvjerenja gotovo 30 000 ljudi iz 40 zemalja svijeta o raznim temama. U istraživanju je ispitanicima postavljeno pitanje što za njih osobno znači rad, tj. kakva je uloga rada u njihovom životu.
Što za Vas osobno znači rad? Kakva je uloga rada u Vašem životu? Usporedba Hrvatske i Slovenije.
Čak 13% više Hrvata od Slovenaca percipira rad kao sredstvo kojim mogu ostvariti druge ciljeve, što je nafrekventniji odgovor na to pitanje.
Ostale percepcije rada kod Hrvata pokazuju niže vrijednosti nego kod Slovenaca – rad kao osobno ispunjenje (16,6% Hrvata, što je za 2% manje nego Slovenaca), rad kao dužnost (14,2% Hrvata, to znači 4% manje nego Slovenaca), rad kao pomoć u postizanju mirovine (11,6% Hrvata, što je 3% manje nego Slovenaca).
Kad smo ispitanicima Slovenije postavili to pitanje prvi najfrekventniji odgovor nije tako jako odstupao kao u Hrvatskoj. Iako je i kod Slovenaca rad kao kao sredstvo kojim mogu ostvariti druge ciljeve najčešći odgovor (20,9%), nije velika razlika naspram percpecije rada kao osobnog ispunjenja (18,6%) te rada kao dužnosti (17,9%).
Hrvati i Slovenci se podudaraju u percepciji rada kao izazova s kojim se svakodnevno susreću (11,8% Hrvata i 11,0% Slovenaca).
Najrjeđi odgovori su da je rad fiksna uloga koja pomaže izgraditi dugoročnu karijeru (Slovenci su nešto više skloni takvom viđenju rada (8,1%) nego Hrvati (5,4%)) te da je rad uzbudljiva avantura (3,4% Hrvata i 2,4% Slovenaca).
Što za Vas osobno znači rad? Kakva je uloga rada u Vašem životu? Hrvatska prema stupnju obrazovanja.
Čak polovica Hrvata sa završenim magisterijem ili doktoratom vide rad kao sredstvo za ostvarenje drugih ciljeva u životu, a petina ih percipira rad kao fiksnu ulogu koja im pomaže izgraditi dugoročnu karjeru. Zanimljiv je podatak da Hrvati sa završenom osnovnom školom ulogu rada vide drugačije nego Hrvati koji su završili srednju školu, visoku školu/fakultet te magisterij ili doktorat. Četvrtina Hrvata sa završenom osnovnom školom (ova skupina uključuje i učenike srednjih škola)vidi rad kao uzbudljivu avanturu, sredstvo za postizanje mirovine te svakodnevni izazov.
Što za Vas osobno znači rad? Kakva je uloga rada u Vašem životu? Hrvatska prema vrsti zaposlenja.
Ako pogledamo stavove Hrvata prema vrsti zaposlenja, da je rad sredstvo za ostvarenje drugih ciljeva u životu najviše se slažu studenti (41,7%), nezaposleni (42,4%), oni koji rade puno radno vrijeme (36,5%) te oni koji rade skraćeno radno vrijeme (33,3%). Statistički značajne razlike u percepciji rada vidimo kod kućanica (44% ih percipira rad kao dužnost) te kod Hrvata u mirovini (27,3% vidi rad kao osobno ispunjenje).
Zaključak
Kad je u pitanju značenje rada u životu pojedinca, Hrvati su više od Slovenaca skloni percipiranju rada kao sredstva za ispunjenje drugih životnih ciljeva. Oba naroda jednako percipiraju rad kao izazova s kojim se svakodnevno susreću, a najmanje se slažu s izjavom da je rad fiksna uloga koja pomaže izgraditi dugoročnu karijeru te uzbudljiva avantura.
U Hrvatskoj prema stupnju obrazovanja postoje statistički značajne razlike – visokoobrazovani Hrvati te oni sa završenom srednjom školom vide rad kao sredstva za ispunjenje drugih ciljeva u životu, a oni sa završenom osnovnom školom kao uzbudljivu avanturu, sredstvo za postizanje mirovine te svakodnevni izazov. Prema vrsti zaposlenja statistički je značajno da kućanice percipiraju rad kao dužnost, a umirovljenici i nesposobni za rad kao osobno ispunjenje.
Metodologija
Podatke je prikupio WIN International, vodeća svjetska udruga u istraživanju tržišta, od listopada do prosinca 2019. godine. Istraživanje WIN World Survey (WWS) uključuje stavove i uvjerenja 29 368 ispitanika iz 40 zemalja svijeta, među kojima je istraživanje u Hrvatskoj proveo Institut za istraživanje tržišta i medija, Mediana Fides.
