Greške kao dio kreativnog procesa, pažnja kao resurs za koji se kompanije svakodnevno bore i evropski problem koji nije nedostatak talenata nego mogućnosti da ih pretvori u rast. Na tri pozornice Impact SEE’26 presented by Mastercard konferencije, održane 29. i 30. septembra u Bukureštu, razgovori o poslovanju, tehnologiji i ekonomiji često su se vraćali na isto pitanje: šta danas razlikuje ideju, kompaniju ili ekonomiju koja ima potencijal od one koja ga uspijeva iskoristiti.
Ryan Reynolds o tome je govorio iz iskustva poduzetnika. Uz glumačku karijeru, poslovno iskustvo gradio je kroz projekte poput Maximum Efforta, Aviation Gina i Mint Mobilea, u kojima su humor i razumijevanje kulturnog konteksta postali dio poslovnog modela komunikacije.
Govoreći o tome kako prepoznaje ideju spremnu za realizaciju, Reynolds se posebno osvrnuo na pritisak savršenstva.
„Ne možete upravljati savršenstvom. Savršenstvo je bolest koja, čini mi se, danas pogađa gotovo sve u društvu. Morate biti spremni biti loši u nečemu da biste u tome postali dobri. U to doista vjerujem. Svoju djecu stalno pokušavam naučiti tome: griješite. Pogreške su gnojivo. Nije pitanje jeste li u životu pogriješili, nego kako ćete tu pogrešku iskoristiti”, rekao je Reynolds.
Kada pažnja postane poslovni resurs
Druga strana tehnološkog razvoja otvorena je kroz pitanje koliko nas košta stalna borba za pažnju. Psihijatrica sa Stanforda i autorica knjige Dopamine Nation Anna Lembke govorila je o načinu na koji digitalni uređaji i sistemi nagrađivanja stvaraju potrebu za stalnim provjeravanjem novih sadržaja.
U raspravi s poslovnim liderima tema je proširena na odgovornost kompanija čiji proizvodi i usluge pokušavaju privući i što duže zadržati korisničku pažnju. Za Lembke rješenje nije u još većoj količini stimulacije, nego upravo u sposobnosti da se od nje odmaknemo i vratimo neposrednom iskustvu i odnosima s ljudima.
Evropa ima talente. Pitanje je može li finansirati njihov rast
Na ekonomskom dijelu konferencije fokus se prebacio na evropsku konkurentnost. Ekonomist i bivši dekan poslovne škole INSEAD Ilian Mihov upozorio je da problem Evrope nije nedostatak ljudskog kapitala, nego način na koji su inovacije organizirane i finansirane.
„U srednjoj i istočnoj Europi potencijal za rast postoji, ali moramo ga iskoristiti. Osobno smatram da Europa ima najveću koncentraciju ljudskog kapitala po četvornom kilometru. Europski izazov nije nedostatak ljudskog kapitala, nego način na koji su inovacije organizirane. Inovacijama je potrebno financiranje, ali europska su tržišta fragmentirana i mala. Moramo produbiti svoja financijska tržišta kako bi Europa mogla financirati vlastita ulaganja”, rekao je Mihov.
U razgovorima o tome kako taj potencijal pretvoriti u poslovni rast učestvovao je i Ivan Kurtović, glavni izvršni direktor InterCapitala, koji je govorio o ekonomskoj strategiji u uslovima visokih kamatnih stopa i tehnoloških promjena.
Hrvatski psiholog i direktor Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić učestvovao je u raspravi o vještinama, načinu razmišljanja i moralnom autoritetu budućih poslovnih lidera, dok je tehnološki novinar Dragan Petric moderirao panel o tome može li Evropska unija konkurirati i preuzeti vodeću ulogu u razvoju umjetne inteligencije.
Upravo je primjena tehnologije, a ne samo njeno razvijanje, ostala jedna od važnijih linija konferencije. Od liderstva i korisničkog iskustva do umjetne inteligencije i finansiranja inovacija, razgovori u Bukureštu pokazali su da sljedeći korak ne zavisi samo od novih alata i ideja, nego od toga koliko ih kompanije i evropska tržišta mogu pretvoriti u stvarnu vrijednost.
