Dok tehnološke platforme i umjetna inteligencija sve agresivnije ulaze u svakodnevni život, evropski potrošači ovog ljeta pokušavaju pronaći balans izvan ekrana. Novo istraživanje kompanije Mastercard pokazuje da raste interes za iskustva koja ne zavise od algoritama, notifikacija i digitalne stalne prisutnosti, nego od stvarnih kontakata, zajedničkih aktivnosti i vremena provedenog offline.
Istraživanje Experience Economy, provedeno među više od 27.000 ispitanika širom Evrope uoči ljetne sezone, ukazuje na sve izraženiji zamor od digitalnog okruženja i rast potrebe za iskustvima koja djeluju autentičnije, sporije i ličnije.
Prema rezultatima istraživanja, gotovo dvije trećine Evropljana (64%) danas aktivno traži preporuke drugih ljudi umjesto algoritamskih sugestija, dok 60% ispitanika navodi da namjerno bira offline aktivnosti kako bi smanjili vrijeme provedeno online. Istovremeno, 63% planira učestvovati u različitim oblicima digital detox aktivnosti, a 58% traži zajednička iskustva kao odgovor na svakodnevni stres i pritisak modernog života.
Promjena se vidi i u potrošačkim prioritetima. Gotovo polovina ispitanika (46%) spremna je smanjiti troškove za tehnologiju, gadgete ili streaming servise kako bi više ulagali u slobodno vrijeme, putovanja i iskustva. Čak 59% ispitanika tvrdi da danas više nego ranije cijene iskustva u odnosu na materijalne stvari.
Kako ističe Jelena Sretenović, direktorica kompanije Mastercard za tržišta Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, potrošači danas vrijednost sve manje mjere kroz proizvode, a sve više kroz osjećaj i doživljaj koji određeno iskustvo stvara.
„Vrijednost se danas sve više mjeri iskustvima – trenucima koji donose autentična osjećanja i povezanost. Naše istraživanje pokazuje da je čak 64% potrošača spremno da troši više kada uživa u iskustvu, dok je 57% spremno da plati više za aktivnosti koje doprinose lokalnoj zajednici i privredi.“
Podaci pokazuju i da se ta promjena direktno prelijeva na male biznise. Više od polovine ispitanika povezuje mala i srednja preduzeća s kvalitetnijim i autentičnijim iskustvima, dok 51% navodi da će svjesno birati aktivnosti i sadržaje lokalnih biznisa. Dodatno, 60% ispitanika kaže da bi češće koristili usluge manjih kompanija kada bi one nudile iskustva kao poklon ili dio svoje ponude.
Kada je riječ o tipovima iskustava koja će dominirati ljetom 2026, istraživanje pokazuje da su u vrhu interesovanja putovanja i turizam (79%), sadržaji povezani s hranom i gastronomijom (70%) te aktivnosti u prirodi i na otvorenom (69%).
Natalia Lechmanova, glavna ekonomistkinja za Evropu u Mastercard Ekonomskom Institutu, smatra da se ne radi samo o prolaznom trendu nego o dubljoj promjeni u načinu na koji ljudi danas žele provoditi slobodno vrijeme.
„Kako se utjecaj digitalnog svijeta pojačava, oni odražavaju rastuću potrebu za kvalitetom umjesto kvantiteta iskustava koja su zasnovana na ljudskoj povezanosti. Bilo da je riječ o događajima uživo, kulturnim sadržajima ili aktivnostima otkrivenim kroz ličnu preporuku, ljudi sve više biraju trenutke koji ih povezuju i ostavljaju trajan utisak.“
U saradnji s platformom Trend Hunter, istraživanje je izdvojilo nekoliko trendova koji će obilježiti ekonomiju iskustava tokom 2026. godine. Među njima su analogni bijeg kroz događaje bez tehnologije, rast zajednica zasnovanih na zajedničkim interesima, fokus na kvalitetnije međuljudske odnose, kao i sve izraženija nostalgija za iskustvima koja podsjećaju na „stara dobra vremena“.
Upravo nostalgija postaje jedan od važnijih kulturnih i potrošačkih okidača. Čak 72% ispitanika traži sadržaje koji vraćaju osjećaj prošlih kulturnih trenutaka, dok 41% očekuje da će ove godine učestvovati u više nostalgičnih događaja i iskustava nego ranije.
Courtney Scharf, futuristkinja u Trend Hunteru, smatra da je upravo rast umjetne inteligencije dodatno povećao vrijednost fizičkih iskustava i zajedničkog vremena.
„Što je umjetna inteligencija sveprisutnija i što više života provodimo online, to su lična iskustva vrednija. AI može u sekundi pružiti odlične uvide, ali ne može ponoviti hemiju ljudi koji dijele isti prostor, niti nepredvidivost trenutka uživo.“
Podaci istraživanja prije svega potvrđuju širu promjenu u ponašanju potrošača. Nakon godina dominacije digitalnih platformi i hiperprodukcije sadržaja, publika sve više traži iskustva koja djeluju sporije, stvarnije i manje algoritamski kontrolisana.
