Media-Marketing.com
  • Vijesti
  • Tema sedmice
  • Intervju
  • Kolumna
  • Dnevnik
  • Mladi lideri
  • Tri pitanja
  • BalCannes
No Result
View All Result
  • English
  • Vijesti
  • Tema sedmice
  • Intervju
  • Kolumna
  • Dnevnik
  • Mladi lideri
  • Tri pitanja
  • BalCannes
No Result
View All Result
Media-Marketing.com
No Result
View All Result
Početna Kolumna

Zašto SoMo Borac svake godine zaslužuje našu pažnju?

Od razgovora o cijeni pažnje do kampanja koje pomjeraju regionalne standarde, 14. izdanje SoMo Borca donijelo je još jedan razlog zašto se svakog oktobra vraćamo u Zagreb. 

Isidora MandićAutor: Isidora Mandić
19/11/2026
Kategorija: Kolumna
Vrijeme čitanja: 6 min
Read the article in English

Prvi susreti s određenim mjestima, ljudima, ali i događajima dugo se pamte. Tako je barem bilo u mom slučaju s prošlogodišnjim SoMo Borcem. Bio je to jedan od onih događaja s kojih se vratite uvjereni da će narednom izdanju biti teško nadmašiti prethodno. Godinu kasnije, pokazalo se da sam taj zaključak donijela prerano.

Krajem oktobra smo kao partneri konferencije ponovo otputovali u Zagreb i na neki način počeli privoditi kraju još jednu sezonu regionalnih takmičenja. Iza nas je izuzetno uzbudljiva godina, s velikim brojem kampanja koje su pokazale da regionalna kreativnost ima šta ponuditi i na svjetskoj sceni. Prateći ih gotovo svakodnevno, sve sam sigurnija da kvalitet ideja koje nastaju u našem dijelu svijeta ne treba posmatrati samo u regionalnim okvirima.

Regionalna kreativna scena mene je već odavno osvojila. Koliko je za to zaslužan posao kojim se bavim, a koliko vlastita znatiželja, teško je razdvojiti. Svakodnevno se susrećem s kampanjama, analiziram ideje koje stoje iza njih i pokušavam razumjeti zašto neke ostavljaju snažan utisak, dok druge, uprkos trudu i nerijetko i većim produkcijskim budžetima, brzo zaboravljamo. Upravo se tim pitanjima na svoj način bavilo i ovogodišnje izdanje SoMo Borca, koje je u središte konferencijskog programa postavilo cijenu pažnje.

Postoji li nešto zajedničko kampanjama koje nas uspijevaju zaokupiti? Zašto određeni sadržaj želimo podijeliti s drugima? I kako tu pažnju sutra zaslužiti kod potrošača koji već danas ima više sadržaja nego vremena da ga pogleda?

Odgovore na ta pitanja nije jednostavno pronaći, ali mi je ovogodišnji SoMo ponudio nekoliko zanimljivih perspektiva.

U zagrebačkoj Tvornici kulture na nekoliko sati susreli su se ljudi koji iz različitih perspektiva oblikuju digitalnu industriju, od regionalnih kreativaca i agencijskih stručnjaka do predstavnika međunarodnih platformi i tehnoloških kompanija. Upravo je u toj raznolikosti pristupa bila jedna od najvećih vrijednosti konferencije. U istom programu razgovaralo se o putu potrošača do odluke o kupovini, online zajednicama, algoritmima, novim formatima sadržaja i tehnološkim eksperimentima.

Jedno od predavanja koje ću posebno pamtiti bilo je ono Tihane Dakić-Barichievich, žene koja stoji iza projekta GoLošinj. Ako ste posljednjih mjeseci provodili vrijeme na društvenim mrežama, velika je vjerovatnoća da ste naišli na neki od njenih videa. Ako niste, moguće je da vam ga je već poslao neko od prijatelja. Ja sam, barem, prestala brojati koliko ih je stiglo meni. Lošinj je zahvaljujući njenom sadržaju postao tema razgovora i među ljudima koji možda ranije nisu razmišljali o posjeti, a čuveni skok s mola, izveden onako kako to rade lokalci, za mnoge je postao gotovo obavezan dio zamišljene posjete.

Ipak, ono što me je najviše zainteresovalo nije bio broj pregleda niti popularnost profila, već priča o ljudima koji se pojavljuju u tim videima. Tihana je govorila o počecima snimanja skečeva, improvizaciji, greškama koje ne pokušava sakriti i susretima iz kojih nastaju ideje za nove sadržaje. Njeni protagonisti su stvarni stanovnici Lošinja, ljudi koji svojim karakterima, navikama i pričama postaju dio onoga što publika prati. Iza videa koji na ekranu traje svega nekoliko sekundi nalaze se odnosi koji se ne mogu isplanirati kroz kreativni brief.

U vremenu u kojem je sadržaj generisan umjetnom inteligencijom sve prisutniji, Tihanino predavanje za mene je bilo podsjetnik na vrijednost onoga što je stvarno. Na spontanost, nesavršenost i međuljudske odnose iz kojih nastaju priče vrijedne dijeljenja. Njeni videi ne predstavljaju Lošinj samo kao destinaciju koju bi trebalo posjetiti, već kao zajednicu koju čine ljudi. Možda je upravo to ono što nam sve češće nedostaje u sadržaju kojim smo okruženi, osjećaj da iza onoga što gledamo postoji neko stvaran.

A možda se upravo tu krije i dio odgovora na pitanje koje nas je okupilo u Zagrebu. Pažnju možemo privući na bezbroj načina, ali šta nas navodi da je nekome zaista poklonimo?

O toj razlici govorio je i Ignazio Morello iz kompanije Verne, koji je u predavanju Hegel’s Hair: Choosing Which Attention Is Worth the Cost naš odnos prema pažnji uporedio s vožnjom u prepunom metrou. Prvi dodir nepoznate osobe odmah ćemo primijetiti, ali kako gužva traje, na dodire se navikavamo i prestajemo reagovati. Slično je i s porukama kojima smo svakodnevno izloženi. Što ih je više, to ih lakše ignorišemo, pa samo privlačenje pažnje više nije dovoljno. Morello je zato naglasio važnost razumijevanja publike prije nego što od nje zatražimo vrijeme. Jedno je navesti nekoga da se okrene, a sasvim drugo dati mu razlog da ostane.

Andre Joel iz Reddita govorio je o ulozi online zajednica i razgovora među korisnicima u donošenju odluka o kupovini, dok je Katarina Exle iz agencije Cvoke kroz predavanje Daj mi nešto što ni ne znam da želim otvorila pitanje prostora za iznenađenje u svijetu u kojem algoritmi sve bolje predviđaju naše interese. U industriji koja se sve više oslanja na podatke, taj prostor za neočekivano čini mi se posebno vrijednim.

Koliko različito tehnologija može služiti kreativnosti pokazala su i predavanja Katarine Bogdanović Kukla, koja je predstavila nastanak Vibe Coding Showa, i Filipa Filkovića Philatza, koji je kroz projekt Spomenar oživio svakodnevicu 80-ih, 90-ih i s početka 2000-ih. Nostalgija je u njegovom radu pronašla mjesto u savremenom digitalnom prostoru, uz algoritme i vještačku inteligenciju koji danas oblikuju način na koji sadržaj nastaje i dolazi do publike.

No, pažnja koju društvene mreže mogu usmjeriti prema nekoj temi ne mora uvijek služiti promociji ili zabavi. Na to nas je podsjetilo predavanje Nataše Vajagić o projektu Seksizam naš svagdašnji, koje je otvorilo pitanje kako digitalni sadržaj može pomoći da prepoznamo seksističke obrasce toliko prisutne u svakodnevici da ih često više i ne primjećujemo. U programu posvećenom pažnji publike, bilo je posebno važno čuti i o njenoj mogućnosti da potakne društvene promjene.

Raznovrsnost tema o kojima se govorilo u Tvornici kulture pokazala je koliko se digitalna industrija danas brzo mijenja, a SoMo Borac taj razvoj prati i kroz takmičarski program. Večernja dodjela nagrada bila je prilika da se nakon cjelodnevnih razgovora o budućnosti digitalne industrije osvrnemo i na ono što je regionalna scena već postigla. Iza nagrađenih kampanja stoji godina rada, kreativnih odluka i ideja koje su pronašle put do publike, a SoMo Borac im daje vidljivost i izvan tržišta na kojima su nastale.

Ove godine uvedene su kategorije SoMo AI i SoMo Content Engagement, kao i prvi SoMo Grand Prix, koji su za kampanju Vreme je za odgovore osvojili Ovation BBDO i Libresse. Nove kategorije odražavaju sve veću ulogu umjetne inteligencije i sadržaja koji uspijeva uključiti publiku, ali i potrebu da se njihov doprinos digitalnoj komunikaciji prepozna i nagradi.

Nakon dana ispunjenog predavanjima i dodjelom nagrada, činilo se da smo baterije samo dodatno napunili. Energije je ostalo i za čuveni SoMo Party, gdje smo konačno imali priliku susresti kolege s kojima mjesecima razmjenjujemo e-mailove, a rijetko se viđamo uživo. Bio je to sasvim prirodan nastavak dana koji je okupio toliko različitih dijelova regionalne kreativne scene.

Iz godine u godinu SoMo Borac ekipa pred sebe postavlja sve zahtjevniji zadatak. Uz prepoznavanje najboljih regionalnih radova, potrebno je ponuditi i program koji otvara pitanja važna za budućnost industrije. Kada razmišljam o tome koliko SoMo Borac znači za regionalnu digitalnu scenu, ovogodišnji izbor tema i nove takmičarske kategorije najbolje pokazuju koliko pažljivo organizatori prate njene promjene i koliko su spremni razvijati vlastiti koncept u skladu s njima.

Od prošle godine SoMo Borac i za mene ima posebno mjesto u kalendaru industrijskih događaja. Nakon ovogodišnjeg izdanja, očekivanja su još veća. A sudeći prema onome što smo dosad imali priliku vidjeti, jubilarni, 15. SoMo Borac ih neće lako iznevjeriti.

Autor

  • Isidora Mandić
    Isidora Mandić
    Isidora Mandić bavi se marketingom, komunikacijama i medijima, s iskustvom u radu na sadržaju, digitalnim kanalima i projektima u marketinškoj industriji. U Media Marketingu prati i obrađuje teme iz svijeta marketinga i komunikacija te sarađuje s kompanijama, agencijama i drugim akterima regionalne industrije.
Tags: Izdvojeno
ShareTweetShare
Media-Marketing.com

© 2025. Powered by Degordian

Portal Media-Marketing.com

  • O nama
  • Marketing
  • Impressum
  • Kontakt
  • Uslovi korištenja
  • Politika privatnosti

Social Media

No Result
View All Result
  • Vijesti
  • Tema sedmice
  • Intervju
  • Kolumna
  • Dnevnik
  • Mladi lideri
  • Tri pitanja
  • BalCannes
  • en English
  • bs Bosnian

© 2025. Powered by Degordian