Napisao: Lazar Bošković, digitalni strateg u agenciji AgitPROP, Beograd
Pogrešno prevođenje nekih pojmova iz novije digitalne terminologije, sa engleskog na srpski, često je zasnovano na nerazumevanju njihovog preplitanja sa nekim starim, nedigitalnim pojmovima. Uobičajen primer je engleski pojam „social media“, koji se odnosi na onlajn-platforme za društveno umrežavanje (eng. social networking), kakve su Fejsbuk, Instagram, Jutjub, pokojni Tviter (sadašnji Iks)… Iako je veoma jasno da „media“ u prevodu znači „mediji“, skoro redovno, kao pogrešan prevod na srpski čuje se „društvene mreže“. Ili, još gore, „socijalne mreže“.
A jedino je ispravno, i logički i tehnički tačno, „društveni mediji“, što u sebi nosi sva bitna značenja i funkcionalnosti tih javnih onlajn-zajednica, posebno njihov poslovni razlog nastanka. Da su to suštinski ipak mediji, govori i to što društveni mediji, kao i svi ostali mediji, imaju svoje vlasnike, plaćeno oglašavanje, pravila korišćenja, pa i cenzorsku politiku. O, da – cenzurisani su više od nekih tradicionalnih medija. Vlasnici društvenih medija su multinacionalne kompanije koje zarađuju kroz posedovanje ličnih podataka korisnika i ustupanje tih podataka kompanijama koje se oglašavaju na tim medijima.
U udžbenicima ozbilјnijih autora, svejedno je da li su za osnovnu ili srednju školu, visoke škole ili fakultete, „social media“ su uvek prevedeni kao društveni mediji. Ne verujte nepouzdanim i neproverenim izvorima kojekuda na internetu.
A šta su društvene mreže?
Sećate se svih onih britanskih kostimiranih filmova sa lepim a osiromašenim udavačama (zamislite Gvinet Paltrou i sestre)? One koriste sve svoje društvene veze… pardon – mreže, tražeći ko će da ih pozove na bal kod bogatih veleposednika. Tamo ih očekuje skoro sve što i danas na Instagramu, samo u oflajn-verziji (uživo, bez internet veze), a umesto Fotošopa imale su prirodnu lepotu i držanje. Okružene pripadnicima želјene društvene mreže, svoj promo bal započinju ličnom oflajn-prezentacijom svog profila, ali i svih drugih uglova, današnjim rečnikom to je pregled od 360 stepeni. Slede direktne poruke pogledima i treptanjem, a mahanje lepezom je uklјučeno u cenu. Pa obostrano ili jednostrano lajkovanje s momcima, zlobno menšovanje u komentarima prisutnih lјubomornih suparnica, zapraćivanje prisutnih rođaka i otpraćivanje nezanimlјivih udvarača iz pogrešnih društvenih mreža… ovaj, staleža.
Ili se setite filma „Nacionalna klasa“ i tadašnjeg „interneta“ poznatog kao kafana „Šumatovac“, sa brojnim društvenim mrežama: novinari, književnici, umetnici, sportisti, boemi… Mnogo pravih influensera (zaista uticajnih) sedelo je za tim stolovima.
Čak i sam film o Fejsbuku ima naziv „Društvena mreža“, zato što prikazuje društvene odnose u studentskom kampusu, mreže moći i uticaja u akademskim krugovima, svađe među prijatelјima oko para i razne druge situacije iz realnog života. Film govori o tim stvarnim, oflajn društvenim mrežama, a povodom nastajanja novog društvenog medija koji tek treba da donese ogroman profit.
Jasno je da društvene mreže (eng. social network) postoje otkad postoji i lјudska civilizacija, a neki od svima bliskih primera su porodica, rodbina, prijatelјi, komšije, poznanici i kolege sa studija ili posla. Društvena mreža je društvena struktura koju čini skup subjekata (pojedinaca ili organizacija), njihovih veza i društvenih interakcija.
Za razliku od tih oflajn društvenih mreža u fizičkom svetu, društveni mediji su onlajn-platforme za dodatno povezivanje i društveno umrežavanje preko interneta. Savremeno uspostavlјanje društvenih mreža putem društvenih medija moguće je i sa bliskim i poznatim lјudima, ali i sa udalјenim i nepoznatim lјudima. Kostimirana družina Gvinet Paltrou & sisters danas bi imala odličnu dodatnu onlajn-alatku.
Brauzer nije pretraživač
U svakodnevnoj komunikaciji, naročito u medijima, ali i u zvaničnim uputstvima državnih organa, pa i u stručnoj jezičkoj literaturi, česta je greška da se „browser“ (brauzer, pregledač) prevodi kao „pretraživač“. Prvi pojam se odnosi na namenski program instaliran na računaru korisnika, a drugi na veb-lokaciju u vlasništvu multinacionalne kompanije (koja se vidi kroz brauzer). Sledi detalјnije objašnjenje.
„Web browser“, u prevodu „veb-pregledač“ (može i „veb-čitač“), je namenska aplikacija za pregledanje veb-sadržaja učitavanjem veb-strana na uređaj korisnika. Veb-pregledač je program za pronalaženje, preuzimanje i prikazivanje informacija s veb-lokacija na uređaju korisnika. Najpoznatiji veb-pregledači su: Gugl Hrom, Majkrosoft Edž, Mozila Fajrfoks, Opera, Epl Safari.
„Search engine“ (bukvalno „pretraživačka mašina“, tj. „veb-pretraživač“) je veb-lokacija specijalizovana za pronalaženje različitih vrsta sadržaja dostupnih na internetu. Globalni veb-pretraživači su Gugl, Bing, Jahu i DakDakGou, a lokalno su popularniji Baidu (Kina) i Jandeks (Rusija).
Kako nastaje zabuna nekih korisnika? Mnogima je kao početna strana nakon startovanja veb-pregledača podešeno da se otvara veb-pretraživač. Npr. pregledač Gugl Hrom otvara pretraživač Gugl, a pregledač Majkrosoft Edž otvara pretraživač Bing.
Internet nije isto što i veb
Internet je mnogo širi pojam od veba, kao globalni komunikacioni mrežni sistem za prenos podataka između povezanih računarskih mreža i uređaja. Reč „internet“ je složenica nastala od engleskog „inter-networking“ (međusobno umrežavanje), jer upravo to i znači – povezuje u jedinstvenu celinu mreže različitih namena: privatne, javne, poslovne, akademske, vladine i nevladine.
Za razliku od njega, „WWW – World wide web“ (Mreža širom sveta), skraćeno „web“ (veb, tj. mreža), je jedan od načina pristupanja informacijama na internetu. Iz korisničkog ugla, veb je mreža veb-strana, podataka, datoteka ili internet usluga, kojima može da se pristupi kroz veb-pregledač. Veb je uži pojam od interneta, ali je njegov najpopularniji deo.