Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Piše: Vito Kasumović, Dentsu Aegis Network
Pozivamo sve u apartman “Marketing“. Dođite! Nudimo vam more sadržaja, u kojem se možete osvježiti ujutro kada otvorite svoj Facebook profil ili navečer kada zaronite u more TV reklama koje se izmjenjuju za vrijeme vaše omiljene tv serije. Jedini je problem, što ako gosti ne znaju isplivati iz količine sadržaja koja im se nudi i odluče ignorirati sve što im Marketing pruža? Kako ih privući?
Otprilike takav problem sa sadržajem javlja se zadnjih par godina u svijetu oglašavanja.
Svi putevi investiranja u oglašavanje vode prema nekom obliku povrata uloženog novca, ali nije svaki put ispravan. Sadržaj je samo most između brenda i potrošača od kojeg se očekuje određena reakcija. Najbolja konverzija bila bi kupnja, ali i engagement bi zadovoljio većinu marketinških stručnjaka. Ipak, mnoga nedavna istraživanja pokazuju da je količina proizvedenog sadržaja obrnuto proporcionalna engagementu, a količina sadržaja raste iz dana u dan, bez strateškog planiranja i mjerenja. Eric Schmidt, bivši dugogodišnji CEO Googlea, jednom je rekao kako se u dva dana proizvede onolika količina sadržaja koliko se sveukupno proizvelo u cijeloj ljudskoj povijesti, od početka nastanka civilizacije do 2003. godine. IDC Digital Universe istraživanje predvidjelo je da se do 2020. godine očekuje 44 zetabytova digitalnog sadržaja.
Kako onda ostvariti zadane ciljeve?
Statistika iz 2018. godine pokazuje da strategija glede sadržaja i dalje nije mnogima u planu. Samo 32% B2C marketingaša razvija strategiju glede svog sadržaja. Nasuprot tome, statistika govori kako 59% “najuspješnijih“ marketingaša koristi strategiju. Kakva se strategija može razviti? Strategija koja bi sadržaj učinila personaliziranim, prilagodljivim i vrijednosnim.
Što će nekome oglašavanje pogleda na more, ako želi ići u planine?
Personaliziranim sadržajem možemo se izdvojiti iz gomile drugih oglasnih poruka. Sadržaj bi trebao biti prilagodljiv, odnosno – pričati jezikom potrošača i razmišljati kao potrošač. Vrijednostan može jedino postati uz prethodno istraživanje i stvaranje precizne ciljne skupine. Ukratko, sadržaj treba biti inteligentan.
Kako bi sve to postigli, trebaju nam podaci!
Oni su i dalje uvod u evolucijske osnove inteligencije sadržaja! Moglo bi se reći da je kreativa glava, a podaci su vrat koji okreće glavu. Oni su nam bitni i za posljednju kariku u lancu, a to je mjerenje. Nevjerojatno, ali podaci pokazuju da samo mali broj (oko 21%) marketinških stručnjaka prati i mjeri izvedbu! Kreatori sadržaja koji budu znali izmjeriti uspješnost svojih ideja bit će korak ispred drugih u ovom digitalnom dobu.
Dentsu Aegis Network je među svoje ciljeve u sljedeće tri godine uvrstio: sadržaj i mjerenje. Razvio je i svoju posebnu jedinicu Dentsu Data Services. Hrvatska divizija uz pomoć podataka i suvremenih alata nudi rješenja unaprjeđenja marketinške strategije, povećanja prodaje i boljeg poznavanja potrošača. Jedan od najkorisnijih proizvoda u području sadržaja je definitivno Persona Identity Profiling koji omogućuje dubinsku analizu potrošača kroz njihove potrebe, motivacije i navike. Usluge su moguće klijentima agencija grupacije Dentsu Aegis Network, među kojima su i medijska agencija Carat Zagreb te digitalna agencija iProspect, ali i svima zainteresiranima na tržištu.
