Egle Katunar, voditeljica prodaje i marketinga Kuće vina Ivan Katunar, u Vrbnik je stigla zbog ljubavi, a ondje pronašla i svoju drugu veliku strast, vino. Rodom Istrijanka, danas je važan dio porodične vinske priče u kojoj se tradicija, lokalni običaji, autohtone sorte Kvarnera i turističko iskustvo spajaju u prepoznatljiv doživljaj Vrbnika.
Kroz degustacije, obilaske vinskog podruma i priče o vinogradarstvu, vinarstvu i posebnostima otoka Krka, Egle gostima približava vino kao stil života, a ne samo kao proizvod. Za doprinos razvoju i promociji ruralnog turizma dobila je nagradu „dr. sc. Eduard Kušen“ i postala ambasadorica projekta Suncokret ruralnog turizma. Ponosna je ambasadorica projekta Kvarner, europska regija gastronomije 2026. godine, aktivna članica udruge Žene za otok i članica Europskog Vinskog Viteškog Reda – Ordo Equestris Vini Europae.
U razgovoru govori o tome kako se mijenja komunikacija u vinskoj industriji, zašto su digitalni kanali i direktna prodaja postali važni za male proizvođače, koliko je teško izgraditi prepoznatljiv brend na prezasićenom tržištu, ali i zašto kvalitet proizvoda ostaje temelj svake uspješne priče. Govori i o edukaciji novih generacija potrošača, povjerenju kao najboljoj pripremi za krizne situacije te ulozi umjetne inteligencije kao alata koji može ubrzati rad, ali ne može zamijeniti iskustvo, kreativnost i ljudski pristup.
Koji su danas najvažniji komunikacijski trendovi u vinskoj industriji?
Vinska industrija, kao i mnoge druge djelatnosti, posljednjih je godina doživjela značajne promjene u načinu komunikacije s potrošačima. Smatram da su danas digitalni kanali postali ključan alat za predstavljanje vina, vinarija i ljudi koji stoje iza njih. Društvene mreže, web stranice, newsletteri i različite digitalne platforme omogućuju izravnu komunikaciju s kupcima, bez posrednika, što je velika prednost za proizvođače.
Posebno je važan trend razvoja direktne prodaje. Potrošači žele imati neposredan kontakt s proizvođačem, saznati više o proizvodnji vina, vinogradima i filozofiji vinarije. Upravo zato autentične priče i kvalitetan sadržaj imaju sve veću vrijednost. Ljudi danas ne kupuju samo proizvod, već i iskustvo, emociju i vrijednosti koje određeni brend predstavlja.
Istovremeno, digitalni alati omogućuju preciznije praćenje interesa potrošača i prilagodbu komunikacije njihovim potrebama. Vjerujem da će se taj trend nastaviti razvijati te da će uspješni proizvođači biti oni koji će znati spojiti tradiciju vinarstva s modernim komunikacijskim kanalima.
S kojim se izazovima najčešće susrećete? Je li riječ o edukaciji potrošača, prezasićenosti tržišta ili nečem drugom?
Izazova u vinskoj industriji zaista ne nedostaje. Danas na tržištu postoji velik broj malih proizvođača koji ulažu mnogo truda, znanja i strasti u svoj posao. Upravo zbog toga konkurencija je velika, a izdvojiti se među brojnim kvalitetnim vinima postaje sve zahtjevnije.
Smatram da je jedan od najvećih izazova izgradnja prepoznatljivog brenda. Nije dovoljno proizvesti dobro vino, potrebno je stvoriti identitet koji će potrošači prepoznati i kojem će vjerovati. To zahtijeva dugoročan rad, dosljednu komunikaciju i jasno definirane vrijednosti.
Naravno, kvaliteta proizvoda ostaje temelj svega. Bez vrhunskog proizvoda teško je dugoročno opstati na tržištu. Komunikacija može pomoći u stvaranju interesa, ali konačnu odluku donosi kvaliteta koju potrošač doživi u čaši.
Uz to, važno je kontinuirano educirati tržište i približavati vino novim generacijama potrošača. Danas ljudi imaju velik izbor, pa je potrebno pronaći način kako ih zainteresirati i pokazati im posebnost vlastitog proizvoda. Upravo je spoj kvalitete, autentičnosti i dobre komunikacije ono što stvara dugoročan uspjeh.
Jeste li se tijekom karijere susreli s kriznim komunikacijama i što u vinskoj industriji smatrate kriznom situacijom?
Tijekom svojeg rada u vinskoj industriji, susrela sam se s manjim izazovnim situacijama koje su zahtijevale dodatnu pažnju i brzu reakciju, no srećom nikada nije bilo potrebe za ozbiljnim kriznim komuniciranjem u punom smislu te riječi.
Vinska industrija specifična je po tome što na poslovanje utječu brojni vanjski čimbenici. Klimatske prilike, vremenske nepogode, promjene na tržištu ili logistički problemi mogu predstavljati određene izazove za proizvođače. Međutim, smatram da se većina potencijalnih problema može uspješno riješiti pravovremenom komunikacijom i odgovornim pristupom.
Po mom mišljenju, najvažnije je graditi povjerenje kontinuirano, a ne tek kada se pojavi problem. Kada postoji kvalitetan odnos s partnerima, kupcima i medijima, mnogo je lakše upravljati i nepredviđenim situacijama. Transparentnost, iskrenost i profesionalnost uvijek su najbolji odgovor na svaki izazov.
Koristite li umjetnu inteligenciju u svom radu ili tek razmišljate o njezinoj primjeni?
Da, koristim umjetnu inteligenciju i smatram da je važno pratiti razvoj tehnologije te se prilagođavati novim alatima koji mogu unaprijediti poslovanje. Živimo u vremenu brzih promjena i vjerujem da je otvorenost prema novim rješenjima važna za svaki profesionalni razvoj.
Naravno, umjetna inteligencija ne može zamijeniti iskustvo, kreativnost i ljudski pristup, ali može biti vrlo koristan alat koji olakšava svakodnevne zadatke. Može pomoći u prikupljanju informacija, analizi podataka, organizaciji sadržaja i ubrzavanju određenih procesa, što ostavlja više vremena za strateško promišljanje i kreativni rad.
U komunikacijskoj industriji, pa tako i u vinskom sektoru, važno je pronaći ravnotežu između tehnologije i ljudskog znanja. Vjerujem da umjetnu inteligenciju treba promatrati kao podršku koja nam omogućuje veću učinkovitost, a ne kao zamjenu za stručnost i osobni angažman. Ako se koristi na pravi način, može biti vrlo vrijedan alat koji doprinosi kvalitetnijem i bržem radu.
