Ako vijesti sve češće izazivaju tjeskobu ili nepovjerenje, problem za redakcije nije samo kako privući publiku. Pitanje je i zbog čega bi se ona vratila. Na drugom danu Weekenda.19 u Rovinju razgovor o izbjegavanju vijesti povezao je navike čitatelja s načinom na koji mediji biraju i predstavljaju priče.
Prema podacima Reutersovog instituta predstavljenim na panelu „Ništa mi neće ovi dan pokvarit! – Zašto bježimo od vijesti?“, vijesti izbjegava 63 posto građana Hrvatske. Marijana Grbeša Zenzerović s Fakulteta političkih nauka i Ivan Burić s Fakulteta hrvatskih studija, uz moderatora Roberta Tomljenovića, govorili su o negativnim vijestima, senzacionalističkim naslovima i jazu između onoga što naslov obećava i onoga što tekst donosi.
„Vijesti namjerno traže negativno u svakoj priči, čak i ako ona ima i pozitivne aspekte. To je ključni problem“, rekla je Grbeša Zenzerović. Prema njenim riječima, publika sve lakše prepoznaje pretjerivanje, a takva praksa dodatno slabi vjerodostojnost medija.
Danski novinar Ulrik Haagerup, osnivač Instituta za konstruktivno novinarstvo, ponudio je drugačiji način pristupa problemima. Na panelu „Nisu samo loše vijesti – vijesti!“ naglasio je da konstruktivno novinarstvo ne znači uljepšavanje stvarnosti: „Konstruktivno novinarstvo nije politika. Nije aktivizam. Ne možete biti konstruktivni ako prije toga nemate dobro dokumentiran problem.“
Nakon premijernog Health.Weekenda održanog u četvrtak, petak je donio puni festivalski program u Staroj tvornici duhana Rovinj i Grand Park Hotelu. Teme su se širile od medija prema finansijama, obrazovanju, upravljanju ljudima i digitalizaciji javne uprave.
Nova dvorana Kupola ugostila je program Finance.Weekenda „ŠTO ZAPRAVO RADI…?“, posvećen poslovima kompanija koje su publici poznate, ali čiji rad rijetko vidi izbliza. Matko Maravić, izvršni direktor InterCapitala, govorio je o investicijskom bankarstvu kao poslu koji traži analizu, stručnost i dugoročno prepoznavanje trendova. Izabel Jelenić, suosnivač i tehnološki direktor Infobipa, objasnio je kako kompanija povezuje biznise s korisnicima putem različitih komunikacijskih kanala, od SMS-a do RCS-a, te kakvu ulogu u njihovom razvoju ima umjetna inteligencija.
O vještinama koje će ostati važne uz sve dostupniju tehnologiju govorilo se i na drugim festivalskim programima. Na prvom panelu Education.Weekenda Korado Korlević je u razgovoru s Božom Skokom izdvojio kreativnost, kritičko mišljenje i ljudskost kao vrijednosti u koje obrazovanje treba ulagati. Na HR.Weekendu Tomas Chamorro-Premuzic upozorio je na važnost samostalnog prosuđivanja u radu koji se sve više automatizira. „Ako svi budu imali AI, a AI bude poput Wi-Fi-ja, električne energije ili pametnih telefona, jedina konkurentska prednost bit će kultura“, rekao je.
U programu Tech.Weekenda Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, govorio je o sistemu e-Građani, kibersigurnosti i primjeni umjetne inteligencije u javnoj upravi. Naveo je i planirana ulaganja od 500 miliona eura u privredu te povezivanje postojeće infrastrukture kao uslov za širu primjenu AI-ja.
Poslovni program imao je i ličniji ton. Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe, u razgovoru s radijskim voditeljem Danielom Bilićem govorio je o svojoj dugogodišnjoj vezi s muzikom, radu u bendu i pitanjima autorstva koja otvara umjetna inteligencija.
Popodnevni program u Slušaoni powered by Rotary Audio bio je posvećen vinilu i izdanjima Songkillersa, Jinxa i Cubisma. Za petak navečer najavljeni su ID Polo Party powered by Zubak grupa uz Filipa Jelaša, zatim Studio 54 Party, te ZIP Event party na Open Air Stageu uz DJ-a Kylianna.
