Generativna vještačka inteligencija može za nekoliko sekundi ponuditi desetine ideja. Mnogo je teže među njima prepoznati onu koja zaista vrijedi. Šta se događa s našim kriterijima kada se naviknemo da nam tehnologija predlaže rješenja i koliko smo spremni preispitati ono što nam ponudi? Ovim pitanjima bio je posvećen prvi UEPS Masterclass, održan 20. oktobra u beogradskoj MTS dvorani, pod nazivom Razmišljaj uz AI. Ne kao AI.
U organizaciji Udruženja za tržišne komunikacije Srbije (UEPS), događaj je okupio blizu 200 učesnika iz agencija, marketinških timova, IT kompanija, startupa i timova za razvoj proizvoda, kao i veliki broj studenata. Predsjednica udruženja Marija Matić i potpredsjednica Jelena Brajović Dobrijević najavile su namjeru da Masterclass preraste u tradicionalni edukativni format.
Glavni predavač, britanski stručnjak za kreativno razmišljanje i inovacije Dave Birss, bavio se načinima na koje generativna vještačka inteligencija može proširiti kreativni proces, umjesto da ga svede na niz predvidljivih odgovora. U središtu njegovog pristupa nalazi se jednostavna razlika: koristiti tehnologiju za istraživanje mogućnosti nije isto što i prepustiti joj donošenje odluka.
Birss upozorava na opasnost stvaranja „okeana osrednjosti“, situacije u kojoj pretjerano oslanjanje na generativne alate vodi prema sličnim idejama i ponavljanju već poznatih obrazaca. Njegov human-first pristup polazi od toga da ljudska radoznalost, sposobnost preispitivanja i spremnost na drugačije mišljenje ostaju presudni za kvalitet kreativnog rada.
Tokom predavanja i praktične radionice učesnicima je pokazao kako preciznije usmjeravati AI alate, otvarati različite pravce razmišljanja i procjenjivati koje ideje imaju stvarnu vrijednost. Naglasak je bio na postupcima koji se mogu primijeniti i u svakodnevnom radu kreativnih i poslovnih timova.
Birss je autor knjiga Iconic Advantage, How to Get to Great Ideas, A User Guide to the Creative Mind i Friction, a kroz edukacije na platformi LinkedIn Learning podučavao je više od milion i po profesionalaca širom svijeta o kreativnoj i strateškoj upotrebi generativne vještačke inteligencije.
Boris Šurija o psihologiji prihvatanja AI odgovora
Drugu perspektivu ponudio je Boris Šurija, hrvatski bihevioralni psiholog i preduzetnik, koji se više od 15 godina bavi primijenjenom psihologijom, bihevioralnom ekonomijom i predviđanjem ljudskog ponašanja.
Dok je Birss govorio o očuvanju kreativne samostalnosti, Šurija se usmjerio na psihološke mehanizme koji utiču na način na koji ljudi koriste vještačku inteligenciju. Njegovo predavanje bavilo se kognitivnim pristrasnostima i načinima na koje AI može usmjeravati naše razmišljanje prema odgovorima koji djeluju uvjerljivo, ali ne moraju biti i najkorisniji.
Šurija se trenutno bavi istraživanjem psihologije vještačke inteligencije, posebno mapiranjem kognitivnih pristrasnosti u velikim jezičkim modelima (LLM). Riječ je o području koje postaje sve važnije kako generativni alati ulaze u procese analize, planiranja i poslovnog odlučivanja.
Kreativni proces i dalje traži ljudski kriterij
Zajednička nit oba predavanja bila je potreba da se napravi razlika između brzine kojom tehnologija proizvodi odgovore i kvaliteta odluka koje ljudi na osnovu tih odgovora donose.
Za marketinšku i komunikacijsku industriju, u kojoj generisanje ideja, njihova selekcija i procjena čine svakodnevni dio posla, ta razlika ima posebno praktično značenje. AI može pomoći u istraživanju različitih mogućnosti, ali izbor pravog kreativnog pravca i dalje zahtijeva razumijevanje problema, konteksta i publike.
Prvi UEPS Masterclass tako je otvorio temu koja nadilazi poznavanje pojedinačnih alata: kako ih uključiti u rad, a pritom sačuvati sposobnost samostalnog razmišljanja i profesionalnog prosuđivanja.
