Projekat koji je spojio kompaniju Delez Srbija i Banku hrane Beograd, ’Pomažemo da imaju i oni koji nemaju’, od 2015. godine pruža doprinos sistemskoj podršci u rešavanju problema borbe protiv gladi i siromaštva, ali i efikasnog tretiranja viškova hrane. Zahvaljujući ovom projektu, 7.500 građana svakodnevno dobija hranu već sedmu godinu, pa se javila potreba za digitalizacijom i unapređenjem sistema.
O tome, odnosno realizaciji i početku rada digitalne platforme Tanjir po tanjir bilo je govora na online panelu. Ova platforma, koju je Delez Srbija razvio u saradnji sa Programom Ujedinjenih Nacija za razvoj (UNDP), mogla bi da istovremeno utiče na rešavanje velikog broja globalnih izazova, a o njoj i njenom značaju diskutovale su:
Fransin Pikap, stalna predstavnica UNDP-a u Srbiji,
Katarina Žigić, izvršna direktorka Banke hrane Beograd,
Milica Popović, menadžerka korporativnih komunikacija, Delez Srbija,
Jelena Ristić Jazić, direktorka agencije McCann Beograd.
Panel je moderirao Neven Marinović, izvršni direktor Smart Kolektiva i Foruma za odgovorno poslovanje.
Milica Popović je na početku ukazala na motive kompanije Delez Srbija da pristupi procesu razvoja digitalne platforme: “Cilj svih jeste da ovom platformom povećamo broj primalaca donacija i, samim tim, humanitarnih organizacija koje bi učestvovale u projektu. Nama je, kao kompaniji, ovo još jedna mogućnost da efikasnije upravljamo viškovima hrane. Želimo da uključimo još prodavnica u sistem i omogućimo da veća količina hrane stigne do onih kojima je najpotrebnija.“
Katarina Žigić iz Banke hrane Beograd, objasnila je kako digitalna platforma funkcioniše i ko su njeni krajnji korisnici: “U projekat, a sada i digitalnu platformu, uključeno je 60 humanitarnih organizacija i 130 prodavnica u 33 grada širom Srbije. Svakog dana prodavnice su dužne da objave stanje voća i povrća koje se može donirati, a organizacije imaju dva sata mogućnost rezervacije. U slučaju da ne rezervišu ili ne potvrde rezervaciju, ona automatski postaje dostupna ostalim organizacijama. Svaka prodavnica sada će imati primarnu (geografski najbližu) organizaciju koja će prva biti obaveštena o količinama dostupne hrane, a ukoliko primarna to ne uradi, ponuda postaje vidljiva ostalima. Za organizaciju su bitne svakodnevne i redovne donacije, i u tome je veliki značaj ove platforme. Naša želja je da u nju uključimo što više korisnika i organizacija, i nadam se da će se one registrovati na sajtu tanjirpotanjir.rs“
Banka hrane sarađuje sa preko 200 humanitarnih organizacija, od kojih 110 okuplja osobe sa različitim oblicima invaliditeta. Takođe, korisnici Banke su samohrani roditelji, stara lica, deca bez roditeljskog staranja, nezaposlena lica, beskućnici, svi kojima su osnovne svakodnevne potrepštine uskraćene. Posledice siromaštva i gladi navele su UNDP da se priključi projektu, ali kako Fransin Pikap napominje, nesagledive su i posledice koje bacanje hrane ostavlja na naše životno okruženje: “Za nas, ovo je jedan skroman način da svi zajedno pomognemo na realizaciji održivog razvoja. Ovo jeste zemlja u razvoju, ali u njoj je i dalje mnogo siromaštva i gladi, koje je Covid-19 samo pogoršao.
Kampanja iza platforme “Tanjir po tanjir” nije klasična – samim tim, marketinška agencija koja obično iz pozadine pomaže klijentu sada mora istupiti i biti jedan od stubova projekta, kao i poruka koje se šalju u javnost i ukazuju na velike, dramatične probleme u društvu. Sa ovim zaključkom složila se direktorka agencije McCann Beograd, Jelena Ristić Jazić.
Jelena Ristić Jazić: “U poslednjih godinu dana živimo u momentu u kojem je važno da se okrenemo jedni drugima. Definitivno smo izgradili veći osećaj solidarnosti, jači nego pre, i mi svakako tome doprinosimo već godinama. Ponosna sam što smo osetili momenat da i ovog puta učestvujemo u kampanji kao što je ova, i da joj damo glas – edukujemo, motivišemo i inspirišemo organizacije da učestvuju u ovakvom projektu. ’Tanjir po tanjir’ je simboličan naziv, jer svako malo neko od nas može da doprinese da nekome bude bolje. Ova kampanja je idealan primer kako različiti učesnici mogu da se udruže oko određenog cilja. Za mene lično, uspeh bi bio kada bismo makar malo smanjili procenat dece u Srbiji koja svako veče odu gladna u krevet ”