Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Netransparentnost podataka o vlasništvu i podataka o poslovnim rezultatima još uvijek su trend u poslovanju medija u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji, potvrđuju rezultati istraživanja koje je Media Net, članica MCA Grupe prikupila u septembru ove godine. Nakon turbulentnog perioda, kazuju rezultati istraživanja, televizija i radio pokazuju znakove stabilizacije i stagnacije, a radio publika iznenađujuće raste u većini zemalja srednje i južnoistočne Europe.
“Nekad su tradicionalni mediji – štampa, televizija i radio, imali značajan uticaj na javno mišljenje. Od tada se puno toga promijenilo pa su online mediji postali puno moćniji. Pružatelji vijesti, portali i društvene mreže su danas glavni izvori informacija za mlađe generacije. Mada su tradicionalni mediji još uvijek veoma važni u našem dijelu Europe, globalni trendovi nas okreću prema Internetu. Istraživačka industrija prolazi kroz iste promjene. Prije 14 godina većina kompanija za praćenje i analizu medija je članke izrezivala iz novina makazama, lijepila isječke na listove papira te ih slala klijentima. Danas se taj proces obavlja digitalno. Ovaj trend digitalizacije medija postavlja mnoge izazove pred kompanije koje pružaju usluge media intelligencea, budući da se broj izvora informacija dramatično povećava,” rekla je Magdalena Horanska, predsjednica Uprave MCA Grupe i potpredsjednica FIBEP-a, pojašnjavajući promjene koje su se dogodile u medijskoj industriji i uticaj tih promjena na istraživačku industriju u protekle dvije decenije.
Magdalena Horanska ukazala je na globalne trendove u medijima poput konvergencije medija, raspršivanja javnosti – uz sve više novih i tradicionalnih medija, postaje sve teže dosegnuti publiku – konsolidaciju medijskih tržišta, kupovanje medija od strane velikih kompanija, te česta uključenost politike u spajanja i akvizicije.
Kada je u pitanju situacija u Bosni i Hercegovini, istraživanje je pokazalo da je ukupan promet 35 posmatranih, najuticajnijih medijskih kuća u BiH u padu proteklih šest godina. Od 35 najuticajnijih medijskih kompanija u Bosni i Hercegovini, njih sedam prikazalo je negativan finansijski rezultat za 2015. godinu.
Sveukupan pregled pokazuje da je ukupan prihod najznačajnijih medija u padu svake godine, a u 2015. godini ostvareno je te 86% od prihoda u baznoj, 2010. godini. Podaci o finansijskim rezultatima poslovanja medija u Bosni i Hercegovini pokazuju velike promjene iz godine u godinu pri čemu je najbolja godina bila 2014., a najgora 2013. godina.
Kad su u pitanju trendovi u srednjoj Evropi, prisutna je sklonost stranih vlasnika da otkupljuju nacionalne medije, i to u većini zemalja. U srednjoj Evropi tržišta su stabilna te je većina informacija o vlasništvu i poslovnim rezultatima transparentna. Internet raste brže nego u južnoistočnoj Evropi, a ulaganja u oglašavanje uglavnom rastu u segmentu Interneta, televizije i radija, dok štampani mediji gube tržišne udjele.
Višegodišnja kriza štampanih medija u južnoistočnoj Evropi ogleda se u njihovom sve manjem broju, smanjenim prihodima i negativnim finansijskim rezultatima, dok zastupljenost Interneta raste na svim tržištima, usporedo s ulaganjima u oglašavanje na internetu.
Primjećeno je više slučajeva u kojima digitalne kompanije kupuju tradicionalne medije jer znaju kako dosegnuti publiku ali im nedostaje sadržaja i trebaju tradicionalne medije.
Medijsko okruženje u Srbiji je turbulentno i dinamično, pri čemu je 414 novih medijskih kompanija osnovano u poslednje 3,5 godine, dok ih je 178 izbrisano iz registra.
U Makedoniji postoji veliki broj televizijskih kanala te je Makedonija na vrhu globalne ljestvice po broju televizijskih stanica po domaćinstvu. Uz to, postoji negativan trend na radijskom tržištu uslijed sve nižeg broja lokalnih i regionalnih radio stanica.
Magdalena Horanska slovenačko je tržište opisala kao transparentno, kazavši da broj medija na tržištu raste od 2007. Ukupni prihodi štampanih medija su u padu, dok prihodi radio i televizijskih medija pokazuju suprotan trend. Medijsko tržište u Sloveniji jasno pokazuje gdje leži budućnost medija – u Internetu, iako prihodi od internet oglašavanja ne rastu toliko brzo koliko se očekivalo.
Hrvatsko tržište se stabilizira oko nižeg stepena prihoda, dok je medijsko okruženje poprilično turbulentno uslijed promjena vlasničkih odnosa.
Najbrži napredak u industriji media intelligencea i istraživanja zemlja u srednjoj, istočnoj i južnoistočnoj Evropi bilježi Poljska, kaže Horanska i dodaje: “Ako govorimo o medijskim istraživanjima novih vrsta medija kao što su društvene mreže, onda je odgovor Poljska. Upotreba internet kanala i društvenih mreža te s njima povezanih usluga, kao što su istraživanje i analitika društvenih medija, je izrazito razvijena u Poljskoj. Zahtjevi poljskih korisnika vezano uz internetske medije i društvene mreže napredniji su u usporedbi s drugim zemljama. Međutim, ako govorimo o inovacijama i tehnologiji u istraživanju medija, što omogućava ponudu novih proizvoda ili višu kvalitetu postojećih proizvoda, onda bih rekla Hrvatska i Češka. Ove su dvije zemlje tehnološki centar pri razmjeni iskustva i znanja unutar naše grupacije.”