Izvor: Društvo za marketing Slovenije (DMS)
Kada biste u ovom trenutku znali kazati kakva će za nekoliko mjeseci biti situacija u pojedinim industrijma zaradili biste mnogo, mnogo novaca. U Društvu za marketing Slovenije nisu našli čarobnu formulu, ali jesu izvrsne sagovornike. O promijenjenim tržišnim uslovima razgovarali su sa Denisom Oštirom (Vidaa International), Žigom Novakom (Orehov gaj) i Matjažem Vračkom (A1 Slovenija).
Trenutna situacija je različito okarakterisala pojedine branše. Organizatori događaja su sigurno među onima koji su zbog koronavirusa doživjeli vrlo težak udarac. „Naše poduzeće djeluje u B2B, B2C pa i B2G segmentu i svako podrućje ima svoje specifičnosti i zakonitosti. Naš najmoćniji glasnik su produkti, rast je vezan za razvoj novih proizvoda kao što je, na primjer, sekiromet koji je svojom zanimljivošću povećao vidljivost naših ostalih projekata. U trenutnoj situaciji smo većinu tradicionalnih produkata obustavili i zaplivali u vodama za koje nismo ni zamišljali da ćemo se u njima naći. Činjenica je da kupovina na području pripreme i organizacije događaja nema, ljudi niti ne razmišljaju o tome. Kao zanimljivost, u upravnoj jedinici u Ljubljani ne možeš dobiti informaciju o tome da li ćeš prvog vikenda u maju moći organizirati vjenčanje. I onda organizatori događaja na svoju ruku otkazuju događaje i o tome obavještavaju klijente što uzrokuje paniku kod nevjesta i dodatno otežava situaciju,“ kaže Žiga Novak (Orehov gaj).
Dan kojeg ćemo svi dugo pamtiti je 16. mart. I u industrijama za koje se možda čini da ne bi smjele imati većih problema zbog trenutne situacije, recimo u industriji telekomunikacija. „Kompanjija A1 je 16. marta zatvorila 70 fizičkih prodavnica što znači da su preko noći ugašeni kanali preko kojih ostvarujemo veći dio prodaje u segmentu krajnjih kupaca. To je u prvoj fazi bio šok, a zatim smo brzo počeli s osnovnim prilagođavanjem i stabilizacijom procesa. Sad se pripremamo za prelazak iz krize u neko „polunormalno“ stanje. Istovremeno razmišljamo o tome kakva će biti nova normalnost i kakav će u njoj biti korisnik. Ali i u trenutnoj situaciji naša obaveza je da kvalitet naših usluga ne smije pasti. Optimizirali smo službu za odnose sa strankama, telefonsku prodaju, internet stranicu, komunikaciju… U martu se za 30% povećao prenos podataka, bilo je obavljeno 40% više poziva u našoj mreži i tome smo morali prilagoditi našu infrastrukturu,“ objašnjava Matjaž Vračko (A1 Slovenija).
Denis Oštir se zadnjih nekoliko mjeseci intenzivno bavi Hisensovom televizijskom platformom Idaa. „Zbog činjenice da je naša kompanija u kineskom vlasništvu, za nas je sve zajedno počelo nešto ranije. Zadnje službeno putovanje seže u mjesec januar, kod kuće smo od sredine februara. U našem se slučaju dogodio određeni paradoks, sve se zatvorilo, a ljudi sve više kucaju na naša vrata. Šta pri tom mislim? Hisense nadzire mrežu od gotovo 23 miliona povezanih televizora na kojima ljudi sada konzumiraju ogromne količine sadržaja. Na naša vrata su tako internzivno počela kucati poduzeća koja žele dobiti pristup tim korisnicima. Sad svi ciljaju na televiziju i rado bi zajahali taj val, ali se nažalost javljaju logistička ograničenja. Naša kompanija radi punom parom, ali mnogo veće izazove imaju naši partneri kao što su internet trgovine, dostavljači i televizijske stanice. Živimo u vremenu kada marketing na svaki način traži put do krajnjeg kupca. Želimo doći do naprave koja je u korisnikovom džepu, odnosno domu. Hisense je tako na nekim područjima vrlo aktivan, ali je trenutna situacija donijela mnoge izazove. Ne zaboravimo, Hisense je sponzor Evroposkog prvenstva u nogometu, to je višemilionski projekat na koji je bilo vezano mnogo aktivnosti, pa i lansiranje proizvoda. Sve je to sada palo u vodu, odnosno, pomjerilo se za godinu dana.“
I pored otkazivanja događaja u Skupini Orehov gaj ovih dana ne miruju, čekaju šta će se uskoro dogoditi. „Nekoliko projekata na B2G području je u vrijeme pune zauzetosti ekipe zaustavljeno tik pred realizaciju i mislim da su brojna poduzeća to vrijeme iskoristila za to da malo ‘pospreme’ određene stvari. Sad se bavimo aktivnostima koje povezuju rasturene ekipe naših vjernih partnera, provodimo virtualne teambuildinge, nudimo i asistenciju za naše roditelje – sat ili dva dnevno preuzimamo njihovu djecu i s njima virtuelno učimo i igramo se. Problem je u tome da je te stvari teško monetizirati. Trenutno na tržištu poduzeća ne traže kratkoročna rješenja jer to nisu stvari za koje bi trošili svoj novac. To činimo prije svega zato da jačamo odnose s našim strankama,“ objašnjava Žiga Novak.
Denis Oštir ističe da neka poduzeća imaju iste izazove. „Iz dana u dan otkrivamo potencijal šta sve možemo uraditi na internetu, šta sve možemo nuditi korisnicima, ali nismo spremni na monetizaciju. Savremeno društvo nije spremno plaćati za određene internet usluge jednostavno zato jer smo godinama naučili da je internet besplatan. I danas na neki način iznova ‘pljujemo u istu posudu’ jer smo u ovo vrijeme korisnicima iznova ponudili hrpu besplatnih proizvoda, odnosno sadržaja. Na žalost poduzeća u ovu krizzu nisu ušla pripremljena da bi ozbiljno nastupila na tržištu internet poslovanja. Naravno da je utopija danas očekivati od korisnika da će plaćati za određene stvari koje su prije toga bile besplatne, mada će trenutna kriza vjerovatno udariti po mnogim novčanicima.“
Iako ovo nije period kada korisnike nagovaramo agresivnim prodajnim pristupima, moramo ih, po mišljenju Matjaža Vračka, držati u kondiciji. „Navike svih naših učesnika će se u budućnosti značajno promijeniti. Tačno 16. marta A1 je otvorio internet poslovnicu, nekakvu kombinaciju klasične trgovine i internet stranice. Od kuće tako stranke mogu pomoću agenta i deset kamera šetati po trgovini, porediti veličine proizvoda, pitati prodavca za savjet, ukratko njihovo iskustvo je vrlo slično onom koje dobijaju u klasičnoj trgovini. Ubrzali smo digitalizaciju procesa, digitalizacija je postala prioritet broj jedan. Tako danas imamo alate za potpisivanje ugovora na daljinu i alate za video identifikaciju. Društveno smo odgovorni, zajedno s partnerima smo obezbijedili 500 paketa domaćeg interneta za djecu i socijalno ugrožene porodice. Zaustavljeni su projekti lansiranja novih proizvoda, promijenila se dinamika komuniciranja i oglašavanja. Naš fokus se potpuno usmjerio ka digitalnim kanalima.“
Kakav će biti svijet, naš život i naš posao u budućnosti? To je pitanje na koje još uvijek tražimo odgovor. „Po obrazovanju sam politički ekonomist i zato sam trenuni period poredio s onim nakon 1918. i nakon 2003. godine, dakle sa periodima zadnjih velikih epidemija. Odzivi ljudi su bili pozitivni, ljudi su se brzo vratili druženju koje se iznova pokazalo kao važna ljudska potreba. Homo Sapiens je vrsta koja zaboravlja i ima kratko pamćenje. Ako iznova pogledam s historisjlog stanovišta, mi ljudi smo brzo zaboravili na vrijeme kuge. Zadnjih milenija smo doživjeli nekoliko pandemija, ali smo 2020. godine na nju još uvijek gotovo poptuno nepripremljeni. Jasno, svi zajedno vjerujemo na što skoriju stabilizacviju situacije u zdravstvu i ekonomiji. Ali tu se kriju i opasnosti. Ako države zbog pritisaka poduzetništva i društva budu prebrzo ukidale mjere, može se dogoditi novi val epidemije i ponovno uvođenje mjera. U budućnosti će naši događaji vjerovatno biti dogovarani u zadnji tren, odvijat će se u manjim skupinama i neće biti međunarodnog karaktera,“ razmišlja Žiga Novak.
Matjaž Vračko se u predviđanju budućnosti oslanja na McKinseyjevo istraživanje. “45 % ljudi je ubijeđeno da će njihova rutina ostati promijenjena još četiri mjeseca nakon smirivanja situacije. Preko 50% njih vjeruje da će u dužem periodu pod udar doći njihove lične finansije. Mi smo, naravno, duštvena bića, svi smo poželjeli kontakte, druženje uz piće, određene sportske aktivnosti. Vrlo vjerovatno možemo očekivati da će se u budućnosti promijeniti i neke društvene norme. Lični prostor je u peirodu prije koronavirusa smanjen na pola metra. Hoće li se sad povećati na metar, pa čak i više? S nama će osati i potreba za većom sigurnosnom higijenom, sve su to detalji koji će uticati na ponašanje ljudi. Rad od kuće će ostati i nakon smirivanja situacije. Ako ni zbog čega drugog, a ono zbog toga što smo shvatili da je mnogo lakše napraviti sastanak preko Zooma, nego da se vozimo iz Ljubljane u Kopar. Oživljavanje ekonomije će u velikoj mjeri zavisiti od mjera države. U prvoj fazi zaustavljanja krize smo bili uspješni, sada je vrlo važno kakve će biti mjere za oživljavanje privrede.“
Denis Oštir je uvjeren da je koronavirus veliki wake up call za čovječanstvo. “Iskreno, nisam baš optimista. Ne samo recesija, trenutna situacija donosi i radikalne društvene promjene. Ozbiljno se plašim hoće li preživjeti neke branše kao što je globalni turizam, avio industrija pa i maloprodaja u nekim segmentima. Korisnici smatraju da veliki trgovački centri predstavljaju rizik i nepotrebnu kariku u kupvonom procesu. U Kini su veliki pobjednici krize svi koji su okrenuti digitalnom poslovanju. S druge strane, potrebno je upozoriti na to da je Kina u pogledu digitalizacije poslovanja na sasvim drugom nivou od Evrope. B2C segment se zaista usmjerava neposredno ka korisniku. Put, dostava i komunikacija moraju biti što je moguće bolje optimizirani i kraći. To donosi nove mogućnosti za marketing koji će prevazići okvire komunikacije i postati struka, zanat koji strukturira cijeli put do kupca. Tražit ćemo načine kako ‘zatvoriti zadnju milju’ do kuzpca, što su do sada radili trgovački centri. Marke će u budućnosti željeti same doći do kupca.