Piše: Nataša Blagojević, Dialog komunikacije
Na drugom #StartDialog online panelu na temu Mediji i PRovci – ljubav u doba korone razgovaralo se o promjenama na medijskoj sceni, komunikacijskim izazovima i promjeni fokusa potrošača, a naši panelisti bili su Irena Kurtanjek (voditeljica korporativnih komunikacija tvrtke Nestlé Adriatic za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu), Krešimir Macan (direktor i vlasnik agencije Manjgura), Ana Tkalac Verčič (predsjednica Hrvatske udruge za odnose s javnošću) te Boris Trupčević (direktor i član Uprave 24sata – Styria Media Group).
U uvodnom dijelu panelisti su se složili kako su se, s pojavom koronavirusa i uvođenjem mjera za sprječavanje njegova širenja, svi akteri komunikacijske industrije našli u jednakoj nevolji. Ipak, u toj neizvjesnoj situaciji, svima je zajednički cilj bio što prije se prilagoditi „novom normalnom“, u čemu su presudni bili međusobno razumijevanje i suradnja, koji su tijekom prvog udara krize dodatno ojačali.
Dok su mediji i oglašivači u velikoj mjeri vrlo brzo osjetili negativne posljedice korone, Ana Tkalac Verčič istaknula je kako je za komunikacijske stručnjake ovo bilo vrijeme za jačanje pozicija i potvrđivanje važnosti dobrog komuniciranja u uvjetima neizvjesnosti. Boris Trupčević nadovezao se kako se upravo u takvim uvjetima pokazala snaga medija kroz njihov doseg i značajan porast konzumacije sadržaja. Naglasio je kako je tim veća postala i odgovornost medija za točno i pravovremeno informiranje javnosti i oblikovanje javnog mijenja, pri čemu je izazov bio uravnotežiti prenošenje bitnih informacija s jedne strane, a s druge novinarstvu imanentno propitkivanje plasiranog sadržaja.
Gotove sve medijske platforme zabilježile su porast konzumacije, što je bilo logično i očekivano u danim okolnostima. Rasla je konzumacija informativnog, ali i zabavnog sadržaja. Iako se činilo kako je TV najveći pobjednik krize, panelisti su se složili kako je porast konzumacije sadržaja na digitalnim platformama dugoročno značajniji, jer su se kod velikog broja ljudi formirale potpuno nove navike i time je izvanredna situacija pozitivno doprinijela svojevrsnoj ubrzanoj digitalizaciji društva. Irena Kurtanjek istaknula je kako je upravo zbog pojačane komunikacije na digitalnim kanalima još veći izazov plasirati kreativan i svrhovit sadržaj te kako upravo u tom segmentu mediji i PR-ovci mogu ostvariti napredak u suradnji.
Kao dobar primjer sadržaja u vrijeme krize pokazalo se društveno odgovorno poslovanje. Osim novosti o izdašnim donacijama i pomoći zajednici, na različitim medijima značajan prostor dobile su poruke vezane uz sigurnost potrošača, brigu o zaposlenicima i odgovornost prema dobavljačima i partnerima. Krešimir Macan istaknuo je kako su veliki trgovački lanci odlično reagirali i među prvima počeli komunicirati, što je ujedno imalo i daljnji pozitivan efekt u vidu razumijevanja potrošača za trenutnu situaciju i odgovornog ponašanja. Sa strane medija posebno je istaknuo važnost pozitivnih domaćih poslovnih priča kao primjera dobrog sadržaja kojeg bi trebalo plasirati češće, ne samo u kriznim vremenima.
Iako većina potrošača smatra kako unatoč krizi oglašivači trebaju nastaviti s oglašavanjem i komunikacijom na primjeren način te pomagati zajednicama, panelisti su se složili kako to u praksi nije sasvim zaživjelo jer su oglašivački budžeti mahom srezani. Štoviše, tržište u Hrvatskoj nije se još oporavilo ni od prošle velike krize i značajno zaostaje za razvijenijim europskim tržištima. Boris Trupčević naveo je kako je rezanje budžeta u segmentu komunikacije razumljivo kao trenutni refleks, ali kako je dugoročno to potpuno kontraproduktivno. Potrošači sa svih strana očekuju signale normalnog života, ako to izostane smanjit će se potrošnja i kreira se nepovoljna atmosfera, što u konačnici doprinosi produljenju krize. U kontekstu medija, solidarnosti i brige za lokalnu zajednicu, oglašivače je pozvao da budžete primarno usmjere na medije koji djeluju u Hrvatskoj, pritom ne umanjujući značaj velikih globalnih digitalnih platformi, ali naglašavajući velike probleme u dezinformiranju i poplavi lažnih informacija kojima su upravo te platforme pogodovale.
U odnosu između medija i PR-ovaca, kao i u bilo kojem drugom odnosu, fundamentalno je obostrano razumijevanje. Boris Trupčević naglasio je kako je ono što mediji nude u suštini transfer povjerenja kojeg imaju kod svoje publike na nekog tko putem njihovog medija komunicira. U tom kontekstu, najvažnije je medijima dati slobodu u oblikovanju sadržaja i razumjeti do kojih granica mediji mogu mijenjati svoje formate, a da pritom ne kompromitiraju povjerenje svoje publike. Krešimir Macan je poručio kako postoji velik prostor za unapređenje struke u javnom sektoru, čime će i komunikacija s javnošću biti kvalitetnija. Na samom kraju, Ana Tkalac Verčič je izrazila priliku i nadu u daljnje jačanje struke odnosa sa javnošću, a Irena Kurtanjek istaknula kako je glavni izazov komunikatora jačanje aktivnog dijaloga sa svim zainteresiranim stranama.
Iako se nalazimo u vrlo dinamičnom razdoblju u kojemu mediji, oglašivači i komunikatori prolaze kroz brojne promjene i izazove, zajednički je zaključak kako će za uspješno prevladavanje krize presudni biti međusobno razumijevanje, usvajanje novih alata i prilagodba.
Cijelu raspravu možete pogledati i poslušati na Dialog YouTube kanalu, a kako biste doznali o čemu će biti riječi na sljedećem #StartDialog panelu, pretplatite se na Dialog newsletter putem https://bit.ly/Dialog_newsletter.
