Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Mađarsko udruženje agencija za odnose s javnošću – HuPRA objavilo je drugo izdanje svoga „Crisis Map“ izvještaja, za koji je prikupljeno i analizirano oko 400 slučajeva koji su imali štetan učinak na brendove, organizacije ili slavne osobe, a na osnovu čega su sačinjeni i savjeti za stručnjake kako da izbjegnu ovakve situacije. U saradnji sa vodećih komunikacijskih stručnjaka u Mađarskoj, Odjel kriznih komunikacija HuPRA-e proveo je svoje istraživanje na temelju međunarodnih modela i metodologija.
Autori su proučavali skandale koji su zahtijevali neku vrstu krizne komunikacije i aktivnosti za održavanje ugleda, a uz to su istražili u kojim sektorima i koliko često su se pojavljivali skandali te u kojoj mjeri su pojedine industrije osjetljive na krizu i izložene problemima s ugledom brendova. U više od 40 posto slučajeva radilo se o javnim uslugama i kompanijama, ali značajno su zastupljeni i problemi u poljima transporta i logistike. Najmanji skup u izvještaju za 2017. godinu činile su krize tehnoloških tvrtki, baš kao i godinu ranije. Što se tiče hronologije, januar i august su bili mjeseci sa najviše kriza 2017. godine. Na profitne organizacije odnosilo se gotovo pola slučajeva, dok su više od jedne trećine kriza “proizvela” preduzeća u državnom ili nacionalnom vlasništvu.
Veliki broj analiziranih kriza (293) desile su se naglo, što podvlači bitnost aktivnosti na prevenciji i pripremi. Što se tiče uzroka, loše upravljanje, nesreće i kriminal „uspjeli“ su zauzeti top tri pozicije, a što se tiče ozbiljnosti, većina kriza u 2017. godini prema ovom izvještaju može biti kategorizirana kao kritična. Kada je u pitanju rješivost kriza, autori izvještaja smatraju da je 314 ovih kriza bilo teško za upravljati. Najznačajniji zaključak je, međutim, da su slab menadžment i problematične odluke prouzročile većinu problema. Obično su to oni problemi koji se lako mogu rješiti uz pažnju, iskustvo i pažljivo razmatranje.
„Prvi istraživački rad bio je iznimno dobro primljen u sektoru komunikacija. Dobili smo mnogo pozitivnih povratnih informacija, komentara podrške i drugih perspektiva za izvjesno novo izdanje. Kao što smo naveli nakon objavljivanja, izvještaj će postati relevantan samo ako ga možemo reproducirati iz godine u godinu, jer se onda trendovi mogu upoređivati jedan s drugim. Na taj način možemo imati pregled o intenzitetu i opsegu izloženosti kriznim situacijama u pojedinim industrijama i sektorima,“ rekao je Kornél Bőhm, direktor Odjela za krizne komunikacije u HUPRA-i na svečanom predstavljanju izvještaja. On je također naglasio da su svjesni da je ovaj dokument subjektivne prirode, jer bi neki drugi mogli smatrati drugačija pitanja kriznim, ili bi mogli koristiti drugačiji sistem kategorizacije. „Oslanjajući se na vlastito profesionalno iskustvo, preuzimamo odgovornost za subjektivnost ovog rada: naša metodologija i kriteriji za kategorizaciju preuzeti su iz renomiranih akademskih i znanstvenih krugova,“ naglasio je Bőhm.
Ovaj izvještaj je svakako vrijedan pažnje za menadžere kompanija, komunikacijske stručnjake, istraživače na području kriznog komuniciranja, ali i za analitičare industrije i univerzitetske predavače. Crisis Map 2017 ne sadrži samo korisne savjete, nego privlači pažnju i na zaključke koje treba uzeti u obzir, a jedan od njih je da temeljit, opsežan i organiziran pristup, te preventivan stav mogu znatno smanjiti rizik od kriza, te ublažiti njihov destruktivan utjecaj.
„Ovim izvještajem pripremili smo komunikacijskim stručnjacima ogledalo u koje trebaju pogledati. Tokom godine mi jednostavno registriramo krize, a na kraju godine analiziramo ih iz pogleda ptičje perspektive. Ova karta nije samo namjenjena komunikacijskim stručnjacima. I korporativni lideri također mogu kroz nju shvatiti važnost upravljanja ugledom,“ rekao je András Sztaniszláv, jedan od urednika izvještaja, te dodao: „Sretni smo što ćemo predstaviti ovaj izvještaj i međunarodnoj publici. Naša je metodologija pojednostavljena u mjeri koja joj omogućava da bude relevantna i u drugim zemljama, pa se nadamo da će ovaj izvještaj doći i do šire publike u inozemstvu.“
Izvještaj Crisis Map 2017 možete pronaći na ovome linku.