“COVID-19, bolest koju uzrokuje novi koronavirus SARS-CoV-2, je zarazna i morala bi biti predmet komunikacijskih znanosti isto onoliko koliko i medicine. Izvire iz prirode, iako je širenje društveno. Ozdravljenje od bolesti, rehabilitacija društva, razvoj preventivnog ponašanja i spremnost za sprečavanje i zadržavanje budućih virusa te drugih zaraznih bolesti, moguće je samo u saradnji između prirodnih i društvenih nauka, različitih struka i praksi. Zato je izuzetno važno da donosioci odluka, influenseri i društvo općenito razumiju ulogu društvenoslovnog znanja i društvenih tehnologija koje se na tom znanju zasnivaju,” pojasnio je dr. Dejan Verčič, suosnivač Međunarodnog simpozija o istraživanju odnosa s javnostima BledCom, profesor na fakultetu za društvene nauke te partner u društvu za poslovno savjetovanje i komuniciranje Herman & Partneri.
Naime, više od godinu dana nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija prvi put objavila izbijanje COVID-19, javljaju se brojni problemi u pogledu usklađivanja komuniciranja među različitim institucijama o virusu, mjerama zaštite, pravilnim reakcijama i vakcinisanju.
I pored brojnih upozorenja naučnika i struke, mogućnost brzog pristupa informacijama te različitim iskustvima iz prošlosti, vlade i vlast u cijelom svijetu su pokazale ograničenu sposobnost efikasnog odziva na vanredne zdravstvene događaje.
Istraživanja nacionalnih istraživačkih projekata EUPRERA Com-Covid network, koje organizira Evropsko udruženje za obrazovanje i istraživanje odnosa s javnostima, su pokazala loše upravljanje komuniciranjem zajedno sa niskim povjerenjem u informacijske izvore i organe. Ángeles Moreno, predsjednica EUPRERE, je pri tom kazala: “Znamo da etično strukovno komuniciranje spašava živote. Odlični komunikatori su ključni za ovladavanje pandemijom jer mogu olakšati i održavati odnose te međusobno razumijevanje između institucija i javnosti.”
Sposobnost brzog i jasnog posredovanja pravih informacija preko različitih medija od suštinskog je značaja za ovladavanje vanrednim mjerama u javnom zdravstvu. Suprotno tome, neprovjerene informacije mogu prouzrokovati mogućnost za pogrešno obavještavanje. Osim toga, mogu dovesti i do širenja lažnih vijesti, teorije zavjere i ponašanja što može ugroziti čak i sposobnost društva za efikasan nadzor virusa. Zavaravajuće poruke rukovodilaca i institucija ugrožavaju povjerenje, što može ograničiti uspješan kolektivni odziv.
“Poziv je važan izraz volje stručnjaka za krizno komuniciranje koji djeluju u želji za spašavanjem i normalizacijom života u rizičnom društvu u kojem živimo,” sažeo je dr. Verčič, jedan od onih koji su podržali i potpisali izjavu.
