Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Izvor: Jutarnji list
Autor: Gordana Grgas
Foto: Sa potpisivanja ugovora o preuzimanju marketinških prava RK Zagreb: Ivica Blažičko direktor za sportska prava u Digitel komunikacijama, Aljoša Roksandić, predsjednik uprave Digitel komunikacija i Bartol Kaleb, predsjednik RK Zagreb
Biznis je, međutim, do tada sjajno išao, a kao jednu od razvojnih mogućnosti razmatralo se čak i izlistanje na domaćoj burzi. Test za IPO (inicijalnu ponudu dionica) odradila je ključna kompanija grupe – DMS, koja se 2007. odlučila na izdavanje komercijalnih zapisa, tada popularnoga instrumenta financiranja na domaćem tržištu kapitala, za što je agent bio RBA. Komercijalni zapisi bili su uvršteni na Zagrebačku burzu, a u prospektu je razrađen plan za izdanje od 100 milijuna kuna te su do 2011. izdane četiri tranše.
Iz tog je prospekta, neposredno uoči krize koja će potopiti domaće tržište i IPO učiniti nemogućom misijom, vidljivo koliko ih je sve to što se dogodilo moralo iznenaditi, koliko su visoko letjeli. Da citiramo samo jednu rečenicu kojom se tada obraćaju potencijalnim investitorima: “Rizičnost tržišta je mala. Do sada je tržište oglašavanja raslo dvostruko brže od rasta BDP-a te bi i buduća stabilizacija/stagnacija tržišta oglašavanja zapravo značila rast tržišta na razini BDP-a”.
U tom je dokumentu direktorica Jasna Hrvić Smolec optimistično opisala potencijale kompanije: “Dok je od 2000. do 2005. godine bila izraženija ‘ovisnost’ o jednom velikom klijentu – Hrvatskim telekomunikacijama, 2006./2007. godine DMS je bitno proširio portfelj velikih klijenata. U 2007. godini DMS je sklopio ugovore s nekoliko novih velikih klijenata: Pliva, Kraš, Ina. Također, osigurani su novi dvogodišnji ugovori (2007. i 2008.) s dosadašnjim velikim klijentima: T-Com, T-Mobile, Karlovačka pivovara”.
Do izbijanja ekonomske krize Digitel komunikacije već su dobrano zagazile i u druge biznise, a bilo je i prilično čudnih aranžmana. Primjerice, održavali su i servisirali tadašnje Petrolove benzinske stanice u Hrvatskoj, preuzevši karlovačku tvrtku koja je to do tada radila. Kupili su i većinski udio u kurirskoj kompaniji City Express, koji su prodali 2011. godine, a iznos transakcije nije objavljen. Kao i mnogi drugi u to vrijeme, Aljoša Roksandić je otkrio čari nekretninskog biznisa pa je iz tog razdoblja ostala zabilježena njegova tvrtka Ilica Projekti preko koje je izgradio veliki stambeno-poslovni objekt u Vrapču. Kako nam kaže stečajni upravitelj Ante Majić, u sobi u toj zgradi našao je uskladištene poslovne knjige DMS-a. Koliko je još nekretninskih izleta bilo, teško je utvrditi, kao i to jesu li i koliko imali veze s Digitelovim poslovanjem ili privatnim aranžmanima s drugim suvlasnicima. Među povezanim tvrtkama Ilica Projekta na servisu Poslovna Hrvatska navodi se Mamba Adriatic, u vlasništvu izvjesnog Juana Miguela Ferrera Amenguala.
Vlasničko preslagivanje
U 2011. godini se dogodilo i novo vlasničko tumbanje. Smolec i Roksandić se više nisu slagali, a tvrtka je zagazila u financijske dubioze. Aljoša Roksandić je tada odlučio prihvatiti ponudu i otkupio 50-postotni udio Vladimira Smoleca i Jasne Hrvić Smolec te time postao vlasnik 75 posto tvrtke. Za to je, kako je rekao partnerima, novac namjeravao nabaviti kreditom. Preostalih 25 posto tvrtke ostalo je u rukama Darija Vincea, ali je Roksandić s njime dogovorio tzv. put opciju, izlazak za tri godine, kad dođe do novca. Vince je tako ostao voditi Ujedinjene produkcije, Digitelovu diviziju za proizvodnju sadržaja i brendiranu zabavu. Vladimir Smolec pak počinje vlastitu poduzetničku priču, a Jasna Hrvić Smolec ostaje na čelu Digitel medijskih servisa.
Zašto je nakon Roksandićeve isplate Smoleca operativno poslovanje kompanije bilo otežano, o čemu govore naši izvori koji su poslovali u sustavu, nije posve jasno. No, širenje je i tada bilo u planu: lansiranje nove tvrtke specijalizirane za upravljanje sportskim marketingom i pravima, pod vodstvom Ivice Blažička, koji je napustio Sportski program HRT-a i prešao u Digitel. Tada se zahuktao i Gingernet, novi biznis vezan uz digitalni marketing koji je osmislio i vodio predstavnik mladoga Digitelova kadra, Nikola Vrdoljak. On je 2009. godine pokrenuo agenciju Gingernet kao posebni projekt Vladimira Smoleca, a priključena je Digitelu tek kada se pokazalo da je to uspješna poslovna priča. Vrdoljak se inače Digitel komunikacijama pridružio još 2007. godine kao Smolecov asistent, potom je postao savjetnik Uprave za razvoj poslovanja u regiji i specijalne projekte, a kasnije je uz poziciju direktora Gingerneta dobio i onu Digitelova direktora za inovacije. Vrdoljak danas vodi dinamičnu 404 agenciju, specijaliziranu za digitalni marketing, koju je osnovao s Martinom Pintarić 2014. godine.
(Sutra: Kako je propao Digitel: 21. stoljeće i kraj)