Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Inicijativa Pozorišni tumač gluhim omogućava gledanje redovnih predstava na sceni najvećih slovenskih pozorišta koje su bile do sada dostupne samo javnosti koja može da čuje. Tumači i glumci pozorišna djela zajedno, neposredno sa scene, pretvaraju u slovenski znakovni jezik i tako onima koji ne mogu da čuju dočaraju jedinstveno iskustvo praćenja stalnih predstava istovremeno sa onima koji mogu čuti. Inicijativa Pozorišni tumač realizira se pod počasnim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora koji je svjestan izuzetnog značaja integracije gluhih u društvo.
U okviru prvog dijela inicijative, predstave s tumačenjem kroz slovenski znakovni jezik je za manje od mjesec dana pogledalo više od 10% gluhih u Sloveniji. Među njima su bili i oni najmlađi koji su uživali u lutkarskoj predstavi Žogica Marogica u Lutkarskom pozorištu Ljubljana. Sa svojim predstavama su, u fazi lansiranja inicijative, učestvovali i Anton Podbevšek, Teater Novo Mesto s predstavovom Mazohistkinja, Prešernovo pozorište Kranj s predstavom Zabava za Borisa te SNG Nova Gorica s kabaretskom predstavom Realisti. Pokretači inicijative planiraju i u narednoj pozorišnoj sezoni, istovremeno nastojeći da osiguraju pozorišnim tumačima stalno mjesto na sceni.
Sve što gluhi žele jeste da budu ravnopravno uključeni u svijet onih koji čuju. Zato je važan aspekt inicijative Pozorišni tumač upravo činjenica da gluhima ne nudi predstavu prilagođenu samo njima, već im čini bližim redovan repertoar slovenskih pozorišta.
Znakovni jezik nema isti riječnik kao i govorni na istom geografskom području i zato rješenja u obliku titlovanja ne djeluju. Znakovni jezik je neovisan od govornog i razvija se unutar zajednice gluhih što je moralo biti uvaženo u pripremi pozorišnih tumača za tumačenje na sceni. Ključnu ulogu u tome je imala prva gluha režiserka za pozorište i film u Sloveniji, Lada Lištvanova koja je preuzela pripreme tumača: »Rad sa tumačima je bilo nezaboravno iskustvo. Naš glavni cilj je bio da tekst što vjernije prevedemo u znakovni jezik tako da bude razumljiv gluhim gledaocima. Susretali smo se individualno, a zatim i u grupi. Savjetovali smo jedni druge i tesali detalje. Kapa dole svim tumačima za trud koji su uložili u ovaj projekt. Vjerujem da će i gluhi prepoznati predanost i klvalitet njihovog rada.
NLB banka, koja je podržala inicijativu Pozorišni tumač, već ove godine planira uvođenje usluge koja će gluhim olakšati obavljanje osnovnih bankarskih usluga, a organizirat će i radionice finansijskog opismenjavanja za gluhe. »Jedina smo banka u Sloveniji koja svojim klijentima video pozivom 365 dana u godini i 24 sata na dan bilo gdje omogućava obavljanje osnovnih bankarskih usluga i savjetovanje na daljinu. Još ove godine ćemo ove usluge uz prisutnost tumača omogućiti i gluhim jer i mi želimo da oni ravnopravno budu uključeni u svijet onih koji čuju,« objasnio je Andrej Krajner, direktor Komomuniciranja u NLB banci.
Utisci gluhih gledalaca i učesnika su izuzetni!
»Kada sam pogledao predstavu bio sam oduševljen i znenađen. Nisam znao da je pozorište toliko privlačno. Vizualnost na sceni je od izuzetnog značaja – boje, svjetla, izrazi lica, emocije. To je čudnovato. Želim još više ovakvih predstava.« – Gašper Rems, koji ima teško oštećenje sluha, o predstavi Zabava za Borisa.
»Inicijativa Pozorišni tumač mi se čini izuzetnom idejom jer sa malom intervencijom omogućava gluhim da uživaju u kulturi. Čini mi se sasvim ispravnim da se inicijativom Pozorišni tumač gluhima omogući praćenje predstava.« – Nejc Gazvoda, režiser predstave Mazohistkinja.
»Iskustvo lutkarskog pozorišta te priče i poruke koje stvaramo su važne za odrastanje sve djece; ovom iicijativom dobijamo još jedan dio dragocjene publike kojoj prenosimo nešto od ovog bogatstva.« – Uroš Korenčan, direktor Lutkarskog pozorišta Ljubljana
»U ulozi pozorišnog tumača sam se našla prvi put i osjaćela sam se zaista dobro. Inicijativa je dragocjena jer su i gluhi ljubitelji kulture. Uključivanje gluhe publike u društvena i kulturna događanja je zaista važno.« – Karin Brumen, tumač predstave Realisti
»Kad sam danas vidjela i osjetila to kako publika, koja je gluhonijema, prati predstavu, shvatila sam da je to za njih lijepo i bogato širenje svijeta.« –Darja Reichman, glumica u predstavi Zabava za Borisa
Znakovni jezik na putu da postane jedan od zvaničnih jezika u Sloveniji
Savez društatava gluhih i nagluhih Slovenije je u novembru 2018. godine Parlamentu dao prijedlog za dopunu slovenskog ustava kojom bi se znakovnom jeziku obezbijedio status zvaničnog jezika. Vlada Slovenije je ovaj prijedlog potvrdila tako da će Slovenija uskoro postati peta država Evropske unije koja će znakovni jezik imati upisan u svoj ustav.
Autori projekta
Perdstavnici nosioca inicijative: Gorazd Orešnik i Tine Jenko, Društvo gluhih in naglušnih Ljubljana
predstavnici podržavaoca projekta: Andrej Krajner i Ana Herman, NLB
Pozorišni tumači: Karin Brumen, Nataša Kordiš, Natalija Spark, Martin Klepec
Stručna pomoć i režija tumačenja: Lada Lištvanova, Društvo gluhih i nagluhih Ljubljana
Idejna osnova inicijative: Grey Ljubljana
Izvršna kreativna direktorica: Petra Krulc
Kreativni direktori i tekstopisci: Katja Petrin Dornik, Petra Krulc, Luka Bajs
Art direktor: Matija Primc
Strateška direktorica: Špela Žorž
Direktorica projekta: Dunja Budair Prelog
Vođe projekta: Teja Rajšp i Špela Vuga
Strategija i upravljanje nastupa na društvenim mrežama: Monika Habjanič (Grey Ljubljana) i Ajda Silič Žemva (NLB)
Sadržaj: Sabrina Slak
Dizajneri: Hana Domijan, Andraž Grulja, Urška Kos
PR agencija: Taktik
Produkcija (video i fotografija): Studio Multipraktik
Izrada web stranice: Belak
