Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Izvor: AdAge
Već prvog dana od stupanja na snagu nove Opšte uredbe o zaštiti podataka – GDPR, stigle su i pritužbe o kršenju ovih prava protiv Facebooka i Googlea, izvjestio je AdAge.
Organizacije koje se bave zaštitom korisnika optužile su internet divove za kršenja GDPR-a, jer se čini da prisiljavaju potrošače da daju saglasnost na njihove uslove pružanja usluge. Novi propisi upućuju na to kako kompanije mogu prikupljati i koristiti podatke, koje vrste objašnjenja moraju davati potrošačima i kada i kako tražiti saglasnost.
Budući da su pravila stupila na snagu u petak, web stranice, aplikacije i elektronske usluge širom Evrope počele su prikazivati pop-up poruke koje obavještavaju korisnike o novim pravilima o podacima i traže njihova dopuštenja.
Na primjer, Facebook je vodio evropske potrošače kroz niz ažuriranih pravila o vrsti podataka koje prikuplja u korisničkim profilima, kako mogu koristiti podatke prikupljene na spoljnim web stranicama, i usluzi prepoznavanja lica. Iako Facebook dopušta korisnicima da odbiju određene opcije, kao što je prepoznavanje lica, prisiljava ih da prihvate ukupne uslove pružanja usluge kako bi nastavili svoj odnos sa ovom društvenom mrežom.
Google nudi sličnu obveznu obavijest na Android telefonima, gdje korisnici koji ne prihvate uslove korištenja ne mogu koristiti svoje uređaje.
U petak su takve taktike “prisilne saglasnosti“ bile prve na udaru kritika evropskih zagovornika zaštite privatnosti. Podignuli su pritužbe u četiri zemlje protiv Googlea, Facebooka, Instagrama i WhatsAppa. (Facebook posjeduje Instagram i WhatsApp.)
„Facebook je čak blokirao račune korisnika koji nisu dali saglasnost“, izjavio je Max Schrems, aktivist za privatnost u organizaciji None Of Your Business – NOYB. „Na kraju su korisnici primorani da biraju ili brisanje računa ili da kliknu na ‘prihvati’ tipku. To nije slobodan izbor, to više podsjeća na izborni proces u Sjevernoj Koreji.“
Bilo je i ranije očekivano da će se ideja „prisilne saglasnosti“ naći u fokus zagovornika privatnosti. Njihov je argument da internetske kompanije trebaju ponuditi svoje usluge bez da potrošači „prihvaćaju“ prikupljanje podataka za ciljano oglašavanje.
Međutim, GDPR dopušta kompanijama prikupljanje i korištenje podataka ako je neophodno za njihovo poslovanje, a to će vjerojatno biti argument na koji će se pozivati ove kompanije.
„Proteklih 18 mjeseci spremali smo se da budemo sigurni da ispunjavamo zahtjeve GDPR-a,“ rekla je Erin Egan, direktorica za privatnost u Facebooku. „Pravila smo učinili jasnijima, postavkama privatnosti se sada pristupa jednostavnije, i uveli smo bolje alate kojima korisnici mogu pristupiti, preuzeti ili brisati svoje informacije. Naš rad na poboljšanju privatnosti korisnika neće prestati 25. maja.“
Facebook je odbio dalje komentare o pojedinostima žalbe, dok Google nije bio dostupan za komentar.
Zagovornici privatnosti također nisu zadovoljni načinom na koji Facebook obavještava evropske potrošače o njihovim opcijama podataka, karakterizirajući njihove postupke manipulatorskim i dizajniranim tako da izvrše pritisak na ljude da daju saglasnost.
Tvrde da je Facebook mamio korisnike da prihvate njihove uslove i odredbe postavljanjem lažnih notifikacija u obavijesti – malene crvene mjehuriće u ikonama na vrhu početne stranice Facebooka koji se pojavljuju kada netko ima poruku.
Evo kako se u žalbi opisuje jedan takav slučaj varke da ljudi isklikaju kroz obrasce za pristanak: „Kontrolor je koristio dodatne ‘trikove’ da iizvrši pritisak na korisnike: na primjer, stranica za pristanak je uključivala dvije lažne crvene tačkice (kršenje članka 5.(1.)(a) – niti je ‘fer’, niti ‘transparentno’), koje su ukazivale da korisnik ima nove poruke i obavijesti, kojima ne može pristupiti bez pristanka – čak i ako korisnik u takvim slučajevima nije imao takvih obavijesti ili poruka.“
Treba samo napomenuti da kompanije koje krše GDPR mogu dobiti kazne u visini od 4% njihovog ukupnog godišnjeg prometa.
