Za agencije u Sloveniji pitch je češće način da zadrže klijenta s kojim već rade nego prilika da ugovore novi posao. U oba slučaja priprema rješenja može biti skupa, a agencije nemaju garanciju da će im taj trošak biti nadoknađen. Njihova iskustva otvaraju i pitanje šta se s predloženim rješenjima događa nakon izbora partnera. Dvije trećine ispitanih agencija navelo je da su njihovi materijali nakon završetka pitcha korišteni bez njihove dozvole.
Podaci su to iz istraživanja koje je za Slovensku oglaševalsku zbornicu (SOZ) proveo institut za istraživanje tržišta i medija Mediana. U online anketi, provedenoj tokom februara i marta 2026. godine, učestvovala je trećina agencija u Sloveniji. Istraživanje je obuhvatilo iskustva agencija s javnim pitchevima i onima na koje ih naručioci pozivaju direktno. U prvoj grupi postupaka nezadovoljstvo je izraženije. Načinom na koji se provode javni pitchovi nezadovoljno je ili vrlo nezadovoljno 71 posto ispitanih agencija, dok kod pitchova po pozivu taj udio iznosi 60 posto.
Dio primjedbi odnosi se na informacije kojima agencija raspolaže kada dobije poziv. Budžet projekta često je nejasan, kao i sami uslovi učešća. Istovremeno, agencije navode da je obim posla koji klijenti očekuju nerealan, a rokovi za izradu rješenja izuzetno kratki. Za agenciju to znači da već u fazi izbora partnera ulaže vrijeme i novac u prijedlog, iako nema jasnu sliku o finansijskom okviru posla za koji se takmiči.
Broj agencija od kojih klijent traži takvo ulaganje dodatno utječe na to kako učesnici procjenjuju opravdanost pitcha. Ispitane agencije smatraju da naručioci često pozivaju previše konkurenata, a izglede da će klijent na kraju promijeniti postojećeg partnera ocjenjuju vrlo malim. Kod pojedinih postupaka agencije su izrazile i sumnju da je odluka o izboru donesena unaprijed.
Irena Setinšek, izvršna direktorica Mediane, izdvojila je odziv agencija iz različitih područja oglašavanja. Prema njenim riječima, struka sada prvi put ima podatke na osnovu kojih može razgovarati o tome kako se pitchovi u Sloveniji zaista provode. U nalazima vidi i polazište za edukaciju članica SOZ-a i šire stručne javnosti o profesionalnoj i etičnoj praksi pri izboru agencije.
Agencije su predložile nekoliko konkretnih promjena. Od organizatora očekuju da ograniče broj učesnika i uvedu naknadu koja bi pokrila dio troškova pripreme prijedloga. Traže i veću transparentnost tokom cijelog postupka, posebno pri ocjenjivanju pristiglih rješenja. Prema njihovom prijedlogu, ponuđena cijena ne bi trebala biti ni jedini ni glavni kriterij pri izboru partnera.
Valerija Prevolšek, predsjednica Udruženja oglašivačkih agencija i Upravnog odbora SOZ-a, pitanje cijene povezala je i s partnerima koje agencije uključuju u pripremu ponude. „Pritisak na cijene ne završava kod agencije, već se posredno prenosi na druge partnere čije su ponude sastavni dio postupka“, istakla je Prevolšek. Za naručioce su, prema njenim riječima, jasni finansijski okviri i realna očekivanja u pogledu cijena važni već pri izboru agencije s kojom namjeravaju dugoročno sarađivati.
SOZ već ima smjernice koje naručioce vode kroz ključne korake u pripremi i provedbi pitcha. Većina ispitanih agencija poznaje taj dokument, ali smatra da se smjernice u većini postupaka nedovoljno primjenjuju. Prevolšek smatra da bi ih naručioci mogli koristiti kao kontrolnu listu pri pripremi svakog novog pitcha.
