Izvor: AdAge
Sve su šanse da milenijalce uopšte nije briga za vaš brend. Međutim, brendovi do kojih im jeste stalo, pomažu im da unaprijede svoj sopstveni brend. Zaključak je to novog istraživanja koje je provela agencija Moosylvania iz St. Louisa.
Izvještaj naslovljen „2017 top 100 Millennial Brands“ zasniva se u prosjeku na 15.000 odgovora ispitanika od 2013. godine, a zaključio je kako su 10 omiljenih brendova milenijalaca Apple, Nike, Samsung, Target, Amazon, Sony, Wal-Mart, Microsoft, Coke i Google.
Na listi ih slijede Adidas, Nintendo, Pepsi, Starbucks, Victoria's Secret, Ford, Forever 21, Jordan, American Eagle i Disney.
Moosylvania je ispitala hiljade milenijalaca da navedu svoja tri omiljena brenda, a zatim je agencija procijenila studije slučaja kako bi odredila na koji su način ove kompanije zaslužile njihovo povjerenje.
Iako je jedna druga studija, koju je provela firma Cadent Consulting Group, utvrdila da 51 posto milenijalaca zapravo nemaju miljenike između privatnih i nacionalnih brendova, CEO agencije Moosylvania Norty Cohen tvrdi kako određeni brendovi imaju dobrog odjeka kod ove dobne skupine.
„Njima je svakako stalo do brendova, ali samo do određene vrste brendova: onih koji im pomažu da predstave sami sebe,“ kaže Cohen. Prema njegovim riječima, Moosylvania je pitala milenijalce da li oni sami sebe vide i predstavljaju na društvenim medijima kao brendove. Četvrtina je odgovorila potvrdno.
Zapravo, brend mora poboljšati osobni brend milenijalaca, bilo da im omogućava da izgledaju društveno odgovorni, moderni, ili čak da im pomogne da budu duhoviti dijeleći sadržaj brenda sa svojim društvenim mrežama.
„Mi smo marketeri koji se oglašavaju marketerima,“ kaže Cohen. Milenijalci vrlo dobro poznaju svoju sopstvenu „publiku“. Znaju kada objaviti post, kako privući više lajkova, i kada izbrisati post. „Vrlo su svjesni svog društvenog statusa, tako da su uspješni oni brendovi koji mogu poslužiti njima, koji im mogu pružiti nešto što im je potrebno da unaprijede sopstveni status,“ dodaje Cohen.
Uspješni su i brendovi koji znaju komunicirati s ovom demografskom grupom.
„Oni ne konzumiraju oglašavanje, oni odlučuju da sudjeluju u brendu“, kaže Cohen. „Vidjeli smo mnoge velike oglašivači koji su rangirani na dnu, ili uopšte nisu dospjeli na rang listu… Nije važno koliko oglašavate, ako im niste dali način da sudjeluju i način na koji im možete poslužiti. Sama svijest o brendu vam neće biti dovoljna.“
Prema ovome istraživanju, biti oglašivač sa velikim budžetom ne znači nužno biti jedan od favorita. Na primjer, maloprodajna firma Hot Topic bila je 29. na listi omiljenih brendova, dok je gigant industrije pića Anheuser-Busch dosegao tek 94. mjesto.
Najveća pogreška koju marketeri rade je zanemarivanje snage preporuka, online razgovora, influencera i pisanih recenzija. Cohen tvrdi kako ovi mediji imaju mnogo veću vjerovatnoću da će utjecati na usvajanje brenda nego TV, Facebook ili YouTube oglasi.
Jedna kompanija kojoj ide dobro kod milenijalaca, a što je bilo iznenađujuće za Moosylvaniu, bio je Wal-Mart.
Cohen kaže kako ova kompanija igra veliku ulogu na mnogim područjima, i da se dobro pozicionirala kao „dio društvene svijesti“, posebice sa kampanjama kao što je „Greenlight a Vet“, u kojoj su pozvali ljude da jedno od svjetala u svome domu promijene u zeleno, a da to zatim podijele na društvenim mrežama.
