This article is also available in: English
Razgovarala: Elma Bašić
Profesor Bogdan Draganski se bavi projektima na području zdravlja i bolesti mozga sa fokusom na identifikaciju slikovnih biomarkera pri moždanim smetnjama kao pomoć pri razvoju novih terapeutski pristupa demenciji.
Profesor Draganski će na predstojećem Golden Drum festival, koji će se održati 17. i 18. oktobra u Portorožu, govoriti o tome da li kreativnost ima išta sa mozgom i, ukoliko ima, gdje tačno možemo naći tu fontanu novih iskričavih ideja. Da li je kreativnost zaista ljudska osobina ili je možemo naći i kod životinja?
MM: Kada govorimo o mozgu i kreativnom procesu, Vi ste jedna od najadekvatnijih osoba koja nam može dati odgovore na temu kako da razumijemo izvore kreativnosti u ljudskom mozgu. Molim Vas da nam kažete nešto o tome odakle kreativnost dolazi.
Bogdan Draganski: To je veoma laskavo i ja nužno ne smatram da sam najadekvatnija osoba u ovom polju imajući u vidu moje publikacije. Moja znatiželja za naukom je ono što me motivira da pokušam razumjeti neurobiološku osnovu ovog apstraktnog koncepta kreativnosti.
Kao i obično, kontraverza proizilazi iz terminologije i stoga moramo duboko zaroniti u diskusiju na temu šta je tačno kreativnost. Da li je to svojstvo opće kognitivne sposobnosti i fleksibilnosti ono koje volimo zvati inteligencija i koju izražavamo u jedinicama IQ, možda “božanska” inspiracija koja nam dolazi odozgo ili je to jednostavno stvar treninga i vježbe?!
Stručnjaci su ujedinjeni po pitanju dviju osnovnih karakteristika. Prvo, sposobnost da se generiše nova, neuobičajena i originalna ideja. Drugo, ova ideja bi trebala biti adekvatna i uklopljena u određeni kontekst ili problem koji se treba riješiti. Jedna od nejasnoća proizilazi iz podijeljenih mišljenja da li se kreativnost mora ograničiti na domenu umjetnosti ili se može proširiti i na nauku i zanatstvo.
Kao naučnik, radije bih imao objektivnu i pouzdanu metriku kreativnosti. Na ovaj način možemo statistički procijeniti sve ove aspekte kreativnosti koji nas zanimaju, i možemo izvući zaključke o faktorima koji moduliraju naše kreativne sposobnosti – bilo da su to godine, spol, društveno-kulturna pozadina, osobine pojedinca itd. Obzirom da kreativnost ne može biti isprovocirana – teško je stvoriti niz kreativnih ideja na naredbu – proučavanje kreativnosti u laboratorijskim uslovima ostaje izazov koji treba savladati.
Ubijeđen sam da ne postoji nijedna sfera mozga gdje je kreativnost kodirana – to je više zbir brojnih područja ujedinjenih u mrežu, slično simfonijskom orkestru koji svira u harmoniji pod vođstvom vještog dirigenta.
MM: Kažite nam nešto o tri sfere ljudskog mozga – mreža kontrole pažnje, mreža maštanja i mreža fleksibilnosti pažnje. Koje se koriste prilikom kreativnog razmišljanja? Kakva im je interakcija u mozgu tokom kreativnog procesa?
Bogdan Draganski: Iskreno, nisam ni bio svjestan da postoje ove tri mreže koje ste spomenuli – to je problem terminologije i različitih naučnih pristupa. Nedavne studije podvlače međusobnu povezanost sfere mozga zadužene za lutanje uma i sfere uključene u sprovedbu i izvršavanje zadatka – zdrava kombinacija kreativnosti i pragmatizma. Pored toga, barem u nedavnom istraživanju snimanja mozga, naučnici su pokazali da su ove veze jače kod profesionalnih umjetnika nego kod pojedinaca sa “običnim” zanimanjem koje nije povezano sa umjetnošću. Još uvijek je otvoreno pitanje da li je kreativnost prirodna ili je proizvod kultivacije tj. da li je ona efekat treninga ili je to osobina koja je ljude dovela do toga da postanu umjetnici.
MM: Može li agent za umjetnu inteligenciju takođe biti kreativan? Koja su Vaša saznanja o tome?
Bogdan Draganski: Donedavno su kreativnost gledali kao čisto ljudsku kvalitetu. Računari nemaju srce, ne bave se lutanjem uma za koje smo mislili da je potrebno za kreativnost. Razvoj u domenu umjetne inteligencije (AI) je zaprepastio javnost prolaznim umjetničkim djelima, muzikom i knjigama koje se takođe dobro prodaju. Da li je vrijeme da odustanemo? AI je bolja od nas u šahu, u igri Go – da li da odustanemo od posljednjeg ljudskog bastiona – kreativnosti?!
Već imamo paradigmatski primjer portreta Edmond de Belamy koji je stvoren algoritmima francuskog umjetničkog kolektiva Obvious i koji je prodat za značajnu šestocifrenu sumu na aukciji Christie’s. U kom obimu će ovakve umjetnosti doći do naših muzeja i kuća, biće utvrđeno za nekoliko godina…
