Poslovne konferencije često počinju istim obećanjem: dobra imena na pozornici, relevantne teme, networking i sadržaj koji vrijedi izdvojiti iz kalendara. KIOSK Branding Conference je sebi postavio nešto nezgodniji zadatak. Ako već govori o brandingu, morao je vlastitim primjerom pokazati šta znači izgraditi brend kojem publika vjeruje prije nego što je uopće vidjela prvo izdanje.
Zato K67 ovdje nije poslužio kao ukras ni kao nostalgična referenca na dizajn koji svi prepoznajemo. Njegova modularnost, funkcionalnost i sposobnost da traje mnogo duže od vremena u kojem je nastao dale su KIOSK-u okvir za razmišljanje o vlastitom identitetu. Kako napraviti konferenciju koja neće živjeti samo jedan dan? Kako partnerstva, sadržaj, vizuelni jezik i iskustvo publike povezati tako da svaka odluka pripada istoj priči? I možda još važnije, šta izbaciti kada nešto postoji samo zato što smo navikli da konferencije tako izgledaju?
Odgovori su se vidjeli u detaljima. Umjesto generičkih sponzorskih pozicija, partneri su ulazili u sam koncept. Umjesto letaka koji najčešće ne prežive put do izlaza, nastale su vlastite KIOSK novine. Umjesto pokušaja da se događaj učini što većim, fokus je ostao na konceptu, iskustvu i pažnji prema stvarima koje publika možda neće pojedinačno imenovati, ali će ih itekako osjetiti.
Takav pristup donio je KIOSK Branding Conferenceu zlato na ovogodišnjoj IdejiX u kategoriji Corporate Communications i priznanje na MIXX Awards Croatia u kategoriji Campaign Effectiveness. Nagrade su potvrdile rezultat, ali zanimljiviji dio priče nalazi se u onome što im je prethodilo: deset mjeseci tokom kojih je trebalo izgraditi povjerenje u događaj koji publika još nije imala priliku doživjeti.
Tu zapravo počinje zanimljiviji dio KIOSK priče: u odlukama koje su prethodile prvom izdanju, u stvarima koje su svjesno izostavili i u načinu na koji su vlastiti projekt tretirali jednako ozbiljno kao što bi tretirali brend klijenta.
Konferencija o brandingu mora vlastiti brend dokazati prije nego što prvi govornik izađe na pozornicu. U šta je publika morala povjerovati prije nego što ste prodali prvu ulaznicu?
Morali su povjerovati u sve što smo gradili i komunicirali deset mjeseci uoči konferencije. Publika je morala prepoznati da nismo tu kratkoročno, da znamo što radimo i da u projekt ulazimo iz najiskrenijih namjera. Cilj nam je bio oživjeti zagrebačku scenu i donijeti europski standard u glavni grad, i to u „gluho” doba godine kada je sve naizgled zamrznuto, a marketinški sektor zapravo intenzivno radi i traži inspiraciju za sve što dolazi. Dokazali smo da vladamo pričom koji prodajemo: od organizacije kompleksnog događaja, brend strategije i kreativnog koncepta do odabira govornika, slaganja cjelokupnog programa, realizacije svih sponzorskih i partnerskih aktivacija i sl. Rasprodana mjesta i nagrade struke potvrđuju da smo opravdali sve najavljeno te sami sebi postavili visoku ljestvicu za buduća izdanja, a iduće nam je sve bliže – 19. 2. 2027.
K67 pripada kolektivnom sjećanju regije. Kako ste tu prepoznatljivost pretvorili u savremeni brend, a da se ne oslonite samo na nostalgiju?
Nismo iskoristiti kiosk K67 radi retro momenta ili isključivo kao trend… Za nas K67 predstavlja puno više: simbolizira brendove koji traju, koji su dosljedni, a istovremeno relevantni. Brendove vođene kulturom koji rastu i mijenjaju se zajedno s društvom koje ih definira. Njegova modularnost i funkcionalnost bile su nam (i ostaju) primarna inspiracija za sve što gradimo kroz KIOSK.
Kako ste početnu ambiciju da napravite drugačiju konferenciju pretvorili u niz konkretnih kreativnih odluka koje publika možda ne primijeti pojedinačno, ali ih osjeti kao cjelinu? Koja je među njima najviše odredila KIOSK?
KIOSK Branding Conference od starta zamišljen je kao showcase našeg KIOSK brenda koji će dugoročno donositi novitete i aktivnosti u Zagrebu, a nadamo se i šire u Europi. Od samog početka svemu pristupamo strateški: gradimo zajednicu kroz posjetitelje, suradnje s partnerima i predavačima s kojima ostajemo u kontaktu i nakon događaja, usporedno pokazujući što sve možemo napraviti, kako za sebe, tako u budućnosti i za klijente. Sve što radimo ima svoj jasni razlog, ulogu i mjesto na timelineu. Ne skačemo na kratkotrajne trendove niti ganjamo klikove, već gradimo održiv brend na duge staze.
Kada ste istovremeno vlasnici projekta, kreativni tim i vlastiti klijent, ko u procesu kaže da je ideja završena?
Nas sedmero funkcionira stvarno dobro, unatoč svim ostalim poslovnim i privatnim obvezama. Izrazito smo transparentni i otvoreni: tjedno održavamo redovite online sastanke, svakodnevno komuniciramo putem WhatsApp/ClickUp, a održavamo i radionice uživo. Uskoro idemo i na teambuilding u Belgiju na konferenciju Us By Night, inspirirati se i možda dovesti kojeg govornika i na KIOSK pozornicu hehe. A kada se ne možemo usuglasiti, ja kao osnivačica i kreativna direktorica donosim konačnu odluku… što je i logično. No u 99 % slučajeva slažemo se jer su nam vizija, pozicioniranje i cilj jasni od prvog dana. Kada svi dijele jednaku ambiciju, i svima je jasno gdje to vodi, sve ide dosta lakše.
Šta ste svjesno izostavili iz KIOSK-a upravo zato što je postalo očekivani dio gotovo svake poslovne konferencije?
Puno toga… od roll-up banera i generičkih sponzorskih pozicija do platnenih torbi prepunih reklamnih letaka koji odmah završe u smeću. Umjesto letaka, izdali smo vlastite KIOSK novine kao hommage kiosku, čime smo sponzorske oglase stavili u smisleni kontekst. Dizajnirali smo i kvalitetnu torbu koju ljudi zaista žele nositi na pravi kiosk i sl. Također, nismo ni prodavali prazne kvadrature niti prihvaćali bilo koga za partnera. Birali smo one koji odgovaraju konceptu prvog izdanja i nudili im rješenja po principu „ključ u ruke”, funkcionirajući kao mali studio koji osmišljava kreativna rješenja i radi njihovu egzekuciju u potpunosti. Na kraju, ne ganjamo brojke i masovnost. Fokusiramo se na snagu koncepta i pažnju prema detaljima, jer nam je najvažnije da ljudi prepoznaju tu posvećenost i osjete stvarnu vrijednost za svoj novac.
