Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
To besedilo lahko preberete tudi v slovenskem jeziku
Piše: Ladeja Godina Košir – inicijatorka platforme Circular Change / Giacomelli media
»Ti si germanski precizan. On je balkanski snalažljiv. Ona ima mediteranski šarm.« Mi ljudi smo društvena bića. Težimo povezivanju, pripadanju, saradnji. Povijest je dokazala (a Darwin zapisao), da prežive samo oni koji su se sposobni prilagoditi. Volimo pripadati. Ujedinjujemo se ili ratujemo na osnovama vrijednosti u koje vjerujemo. Zarobljenici smo stereotipa. Već i to, da smo toga svjesni, dobra je saputnica da pokušamo ukorijenjene modele prevazići.
U Sarajevu smo se 27. i 28. maja, u zajedničku budućnost koja bi trebala donijeti dobrobit za sve države nekada povezane u SFRJ i Albaniju, uživjeli na događaju Summit 100 – Business leaders of southeast Europe naslovljenom »A new deal for new age«. Prije toga se, od 24. – 26. maja, na drugom kraju svijeta, u Montrealu, održavao sasvim drugačiji događaj, konferencija C2 pod sloganom »A business conference, only different«. Kolumne mog dobrog prijatelja Baneta Brkljača, pune kreativnog nadahnuća, odlično sažimaju energiju tog izuzetnog događaja. Zato se usuđujem da osnovu za traženje paralela između dva vrlo različita dijela naše planete tražim upravo na njihovoj osnovi.
Prestanimo raspravljati o digitalizaciji
Želimo kvalitetno živjeti. A ne iz dana u dan voditi bitke za golo preživljavanje. Digitalizacija, konzumerizam, bogaćenje, razvoj i uspjeh, sve su to pojmovi koji mogu izazvati moraliziranje i podjele u tabore zagovornika i protivnika svega nabrojanog. Pristupom, kojeg već pet godina zaredom primjenjuju u Montrealu pa se s njima možemo igrati, možemo ih re-interpretirati i kreativno oblikovati njihovo značenje za vrijeme u kojem živimo. Ne samo značenja, već i pristupe kako da na iznova definiranim pojmovima širimo mogućnost poslovnog izbora. Nešto te iskričavosti i inventivnosti se ove godine ušunjalo kroz okrugle stolove na Summitu 100 posredstvom The Boston Consulting Group.
Na primjer – digitalizacija je kao elektrika. Toliko je snažno uključena u našu svakodnevnicu, u obični život i poslovanje, da više nije pitanje da li je priznajemo ili ne , već koliko je mudro uključujemo i koristimo na putu do rješenja koja će poboljšati kvalitet i konkurentnost. U okviru panela, kojeg sam moderirala zajedno s Markusom Laubscherom, koji u korporaciji Philips vodi prelazak te 150 godina stare kompanije u novi, kružni poslovni model, tražili smo načine kako u regiji iskoristiti prilike koje donosi prelazak iz linearnog u kružno gospodarstvo. Za bolje razumijevanje nepohodnosti ovakvog istraživanja evo jednog podatka – Evropa izgubi 95% izvora u linearnim procesima: proizvedemo, potrošimo, bacimo. Vrijednost koju smo stvorili se gubi. Kružno gospodarstvo temelji se na tome da vrijednost izvora zadržimo u ciklusu upotrebe onoliko dugo koliko se da. Očuvati vrijednost i monetizirati je, to je ekonomiziranje.
Od proizvoda ka uslugama, od vlasništva ka zajedničkoj upotrebi, od dugoročnog do kružnog
Mogućnosti koje donosi digitalna revolucija i IoT (Internet of Things), trebaju postati temelj za to da na osnovu raspoloživih podataka bolje povezujemo najrazličitije izvore i optimiziramo njihovu upotrebu. Na primjer – može nam pomoći pri razvoju projekata na području zelene mobilnosti, pametnih gradova, turizma, energetske efikasnosti, proizvodnji hrane, prijenosu znanja… Prestajemo prodavati sijalice i počinjemo tražiti svjetlost (Philips). Postajemo najveći ponuđač soba, a nemamo zakupljenu nijednu (Airbnb). Upravljamo automobilskom mrežom bez ijednog zakupljenog auta (Uber).
U našoj su regiji principi kružnog gospodarstva u svakom pogledu već implementirani. Iz jednostavnog razloga – ovakve ili onakve krize su izazvale nužnost za saradnju među ljudima, za štednjom, za samoopskrbom hranom, ponovnom upotrebom proizvoda. Zašto ne bismo sada to pretvorili u našu konkurentsku prednost?
Strateškim pristupom i pravom mjerom zdrave pameti, mogli bismo se postaviti kao regija koja zna optimizirati korištenje izvora (prirodnih, ljudskih, finansijskih), mobilizirati svoj kreativni i inventivni potencijal te kreirati dugoročne, prije svega međunarodno konkurentne poslovne modele. Kako je, prije nekoliko godina, u svojoj provokativnoj knjizi napisala Slavenka Drakulić – “Kako smo preživjeli komunizam i čak se smejali”.
Najbolji sponzori su predsjednici
Imamo mnogo ideja. Uvijek. I na Summitu 100 smo ih u zadnjem satu samouvjereno predstavili predsjednicima svih država učesnica. Pred nama je izazov da ideje prevedemo u projekte, a projekte u stvarnost. Osobno sam se, u ime radne skupine Smart SEE’s Tech to Enable Boost of Circular Economy Model koju sam moderirala, obavezala da ćemo do slijedećeg događaja Summit 100 – 2017, uključujući Circular Change platformu, realizirati Circular Economy Regional Roadshow. S jasnim ciljem da u svakoj državi, u okviru radionice za različite učesnike, prepoznamo barem jedan projekat koji već implementira načela kružnog gospodarstva. I od tada pa dalje takve projekte ćemo na odgovarajući način isticati, komunicirati, povezivati i s njim konkurirati za finansijska sredstva koja su na raspolaganju u okviru različitih konkursa, fondova, fondacija… U EU je, naime, postala mantra da je novca više nego što ima dobrih projekata. Dakle – akcija!
»Kao predsjednici država mi smo u službi građana, plaćeni smo novcem kojeg oni stvaraju u okviru privredne djelatnosti,« istakao je u svom govoru – po mojoj subjektivnoj ocjeni – najpronicljiviji i najkarizmatičniji među liderima u Sarajevu – makedonski predsjednik Gjorge Ivanov. Ispostavilo se da u regiji imamo još uvijek dovoljno ključnih izvora za preživljavanje – hrane, vode i energije. Ali na tome ne znamo izgraditi svoju konkurentsku prednost i smanjiti ovisnost od velesila. Iz toga slijedi da za projekte ne možemo imati boljih (moralnih) sponzora od predsjednika.
Pozivom da nas podrže u našoj »regionalnoj kružnoj turneji« završila sam prezentaciju i nakon čitanja tekstova iz Montreala zaključila da se poruke tamošnjih i sarajevskih učesnika u mnogo čemu poklapaju. Za sobom želimo ostaviti bolji svijet od onoga kojeg smo mi naslijedili od naših predaka. Put počinje osobnom odgovornošću prema odlukama koje donosimo. I s vjerom u to da smo baš mi oni ljudi na koje se svo to vrijeme čekalo…
