Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Piše: Marija Margareta Klika, starija savjetnica, Dialog komunikacije
Izašao je novi European Communication Monitor (ECM), najopsežnije istraživanje na području odnosa s javnošću kojeg provode Europsko udruženje za obrazovanje i istraživanje u odnosima s javnošću i Europsko udruženje direktora komunikacija, uz podršku PRIME Researcha. Ovo istraživanje, u kojem je sudjelovalo 3.387 ispitanika iz 50 europskih zemalja, posebno je zanimljivo za sve komunikacijske stručnjake jer najbolje opisuje izazove i mogućnosti s kojima se suočava naša profesija.
Rezultati pokazuju da se komunikacija mijenja i prilagođava današnjem društvu kojeg karakterizira razvoj hipermoderne kulture i svijesti. Komunikacijski stručnjaci i njihove organizacije pokušavaju uloviti korak s novim vremenom, novom kulturom, prepoznaju važnost digitalizacije i primjene novih tehnologija, no i dalje nas koče nedovoljno istražena područja i usvojene vještine. Zanimljivo je kako čak 94.4% europskih komunikacijskih stručnjaka prepoznaje važnost vizualne komunikacije. Dapače, većina organizacija u svojoj komunikaciji koristi sve više elemenata poput online videa, infografika i fotografija napravljenih mobilnim telefonima. No, ono što je posebno zanimljivo jest to da samo 12% ispitanika posjeduje i vještine potrebne za pripremu takvih materijala. Da postoje tehnologije i programi koji su još nedovoljno istraženi potvrđuje i tema vezana uz botove. Samo jedna trećina ispitanika (35,9%) prati rasprave o botovima, a 15,9% njih uopće ne zna o čemu se radi. Botovi se većinom percipiraju kao prijetnja javnim raspravama i ugledu organizacija. 73,2% ispitanika se slaže da botovi predstavljaju etičke izazove, iako 4 od 10 komunikacijskih stručnjaka u njima vidi i moguću priliku.
Stephen Waddington, partner globalne tvrtke za odnose s javnošću Ketchum izdvojio je najzanimljivije rezultate ovogodišnjeg istraživanja:
- U sljedeće će tri godine najvažnije pitanje u komunikacijskom menadžmentu biti digitalna evolucija i društvene mreže. No uzevši u obzir, longitudinalne podatke prikupljene od 2007. godine, od skoro 25.000 komunikacijskih stručnjaka iz cijele Europe, strateško usklađivanje komunikacijskih i organizacijskih ciljeva i dalje se nameće kao najvažnije pitanje.
- 90,4% ispitanika smatra društvene mreže najvažnijim komunikacijskim kanalom. Ostale online komunikacije na drugom su mjestu (83,1%), slijede ih odnosi s medijima online novina i časopisima (82,4%). Longitudinalna analiza pokazuje da nove tehnologije i društveni mediji nadopunjuju tradicionalne kanale, ali ih ne zamjenjuju. Prema tome, zaokret prema online i mobilnim kanalima u praksi se zapravo stalno preuveličava. Odnosi s tiskanim medijima još uvijek su važni i snažniji su nego što se misli.
- Velika većina ispitanih stručnjaka (71.5%) u svojim zemljama svjedoči kulturalnoj transformaciji prema hipermodernoj kulturi koju karakterizira kultura hiperpotrošnje, hiperpromjene i hiperindividualizma. Polovica ispitanika, njih 52,3% potvrđuje da je hipermodernost već utjecala i na komunikaciju između njihove organizacije i javnosti.
- Sukladno tome, 43,5% ispitanih organizacija doživljava tranziciju od postmodernih do hipermodernih, a obilježava ih stalna promjena, decentralizirani IT, brza prilagodba radne snage i kreativnost. Tranzicija prema hipermodernoj kulturi najsnažnija je u konzultantskim (57,2%) i privatnim kompanijama (51,8%).
- Mjerenje, praćenje i usporedba rezultata još uvijek je većim dijelom zanemareno polje unutar strateških komunikacija. Komunikacijski odjeli općenito su uveli manje procesa upravljanja kvalitetom (40,7%) od ostalih dijelova organizacije. Ako uopće mjere svoje aktivnosti, većinom se fokusiraju na rezultate ili utjecaj poslanih poruka (do 51,1%).
Kako smo postali društvo koje se bazira na vizualnoj komunikaciji pogledajte i video s najzanimljivijim točkama istraživanja.