Piše: Kristina Bajsić Bogović, Odvjetničko društvo Horvat & Zebec & Bajsić Bogović
Autorsko djelo, stvoreno u radnom odnosu, krajem prošle godine je Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (ZAPSP) definirano kao djelo koje, za vrijeme trajanja radnog odnosa kod određenog poslodavca, stvori autor izvršavajući svoje obveze iz ugovora o radu. Odnosi u pogledu autorskog djela stvorenog u radnom odnosu uređuju se navedenim Zakonom, ugovorom o radu, ili drugim aktom kojim se uređuje radni odno,s ili drugim ugovorom sklopljenim između autora i poslodavca.
Činjenica koja je posebno iznenadila javnost je da se, za razliku od dotadašnjeg pripadanja prava radniku, ako drugačije nije ugovoreno između poslodavca i radnika, sada smatra da je poslodavac stekao isključiva autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela stvorenog u radnom odnosu, u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju obavlja, bez prostornog i vremenskog ograničenja, neovisno o prestanku radnog odnosa za vrijeme čijeg je trajanja djelo nastalo.
Što to znači za radnike u komunikacijskim, marketinškim i sličnim agencijama?
Zaposleni u agenciji u pravilu stvaraju tekstualne, audiovizualne ili vizualne materijale temeljem vlastitih kreativnih ideja. Pitanja koja se često postavljaju, posebno kod u javnosti popularnih djela, vezana su za prava kao što su moralna prava potpisivanja autora u, primjerice, objavama o popularnoj oglašivačkoj kampanji ili predstavljanju logotipa koje je autorsko djelo stvoreno u radnom odnosu u osobnom portfoliu.
Prema ZAPSP-u, smatra se da je poslodavac dobio autorovo odobrenje da djelo stvoreno u radnom odnosu javno objavi, prerađuje i prevodi te takvo koristi, sastavi s drugim djelom radi zajedničkog korištenja te uključi u zbirku ili bazu podataka i tako koristi, kao i da djelo predstavlja javnosti pod imenom poslodavca, zajedno s autorovim imenom, ako je to moguće s obzirom na način korištenja i ako nije drukčije ugovoreno s autorom djela. Ove ovlasti poslodavac može izvršavati u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju obavlja.
Dakle, agencija u velikom broju slučajeva ostvaruje djelatnost koju obavlja na način da se autorska djela koja se stvaraju u agenciji ne potpisuju već djela koriste klijenti kao vlastiti sadržaj. Primjerice, bilo bi nepraktično da na GoogleAds oglasu uz logotip tvrtke stoje i oni svih agencija i pojedinaca koji su sudjelovali u stvaranju vizualnih i tekstualnih komponenti oglasa. Ipak, kao što je moguće pročitati u ZAPSP-u, postoje mogućnosti za ugovaranje različitih odnosa.
Iako nije vjerojatno da bi poslodavac (agencija) pristao na ugovorne stavke koje agenciji značajno otežavaju svakodnevno i/ili uobičajeno poslovanje, moguće je već u ugovoru o radu ugovoriti da se, primjerice, radnik kao autor djela potpisuje u tekstovima koje stvara za agencijsku web stranicu ili u agencijskim case studyjima, da na vlastitoj web stranici ili društvenim mrežama predstavlja autorska djela stvorena u agenciji kao svoja itd.
Također, jedno od čestih pitanja zaposlenih u agenciji je smije li poslodavac nakon što je prestao radni odnos nekom od kolega dodijeliti da dovrši djelo na kojem su radili. Da, s obzirom da se smatra da je poslodavac dobio autorovo odobrenje da dovrši njegovo nedovršeno djelo stvoreno u radnom odnosu, za slučaj da autoru radni odnos prestane prije dovršetka djela, kao i u slučaju kad se opravdano može smatrati da autor neće moći sam dovršiti djelo uredno i pravodobno u skladu s potrebama poslodavca, ako nije drukčije ugovoreno s autorom djela.
Što onda kao radnik agencije dobivam za svoje autorsko djelo?
Plaću – pravo na naknadu za stvaranje autorskog djela u radnom odnosu i njegovo iskorištavanje ostvaruje se primanjem plaće.
Ipak, ako je korištenje autorskog djela stvorenog u radnom odnosu imalo bitan doprinos na povećanje dohotka, odnosno dobiti, ili na unaprjeđenje obavljanja djelatnosti poslodavca, autor ima pravo na posebnu primjerenu naknadu, razmjerno doprinosu koji je njegovo autorsko djelo imalo na povećanje dohotka odnosno dobiti ili na unaprjeđenje obavljanja djelatnosti poslodavca, ako je to određeno u ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili drugom aktu kojim se uređuje radni odnos ili u drugom ugovoru sklopljenom između autora i poslodavca. To pravo pripada autoru neovisno o prestanku radnog odnosa za vrijeme čijeg je trajanja autorsko djelo nastalo.
Ako ipak dođe do spora između poslodavca i radnika, dobro je sjetiti se da tužba nije jedino rješenje. Medijacija je dobar put prema pronalasku rješenja koje će zadovoljiti obje strane, a odnos radnika i poslodavca ne mora se prekinut, kao što se to često događa u takvim sukobima. Medijacija omogućuje da svaka strana sasluša drugu i da stranke same dođu do rješenja koje im najbolje odgovara, moguće čak i u vremenu od nekoliko sati.