Prije samog početka Cannes Lions festivala mnogi su se pitali hoće li uspjeti vratiti svoj sjaj nakon lock-down godina. Naš odgovor je: ne znamo. Ovo je prvi put da SONDA posjećuje sam festival pa je teško procijeniti kako je izgledalo ranije, ali da je bilo svega – bilo je, ujedno je bilo i teško u osebujnom programu filtrirati predavanja i evente koji se ne smiju propustiti pa je za zapitati se: ako mu je i opao sjaj, na kakvim su mukama u odabiru tek bili kreativci proteklih godina?
Nekoliko je, međutim, stvari koje možemo apostrofirati. Prvo: Kaos u zračnom prostoru. Dolazak i odlazak obilježile su masovne kritike na račun aviokompanija koje su se čule diljem festivala. Čini se da se avioprijevoznici u ovom post-covid razdoblju i nisu najbolje snašli – letovi kasne, prebacuju se, nestaju bez objašnjenja. Gotovo da i nema osobe koja nije imala kakav slučaj na aerodromu u dolasku ili povratku. Nedostatak kapaciteta još je i moguće razumjeti, ali komunikaciju koja to prati, odnosno nepostojanje komunikacije, nešto je što je neoprostivo i za svakog prosječnog putnika, a osobito za polaznike Cannes Lions festivala koji se komuniciranjem bave. Ujedno je to i razlog što smo, nažalost, propustili početak festivala te „Call to action“ u kojemu su ukrajinske agencije i predsjednik Zelenskyy govorili o kreativnosti pod bombama i uputili još jedan od mnogobrojnih apela za pomoć.
No još smo dobro i prošli, ako znamo da su Angeli Buljan Šiber, predsjednici uprave HURA-e na putu za zračnu luku jednostavno prebacili let za dva dana, a Siniša Waldinger iz Bruketa&Žinić&Grey kući se vraćao autobusom Ćićko Commerc d.o.o. Kaže Siniša: „Preporučam, nikad ne mijenja gate i točan je.“
Pretpostavimo da Paris Hilton, koja dolazi privatnim avionom, nije imala problema u zračnom prometu, što je suptilan uvod u drugu temu: zvijezde na festivalu. Očekivano lijep set poznatih lica pod sponzorstvom predavanja za velike brandove, a koji služe kao dobar trigger za publiku: Paris Hilton i Gary Vaynerchuck o NFT-u + WEB3, Elizabeth Olson za Disney i Hyundai o Question Everything; Ryan Raynolds i njegova vlastita agencija o Storytellingu, Regina Hall za Amazon, Issa Rae za IBM i Lupita Nyango za Meta-u o inkluzivnosti.
Malo ludosti i plaženja jezika Megan Thee Stallion za Goodby S&P, jer i to prodaje.
I sir Patrick Stewart za Paramounth o učinkovitosti Star Track franšize.
Ne mogu reći da smo čuli išta revolucionarno, ali hej, captain Jean Luc Picard na 2 metra od tebe!
Dirljiv govor imala je Malala Yousafzai, dobitnica Nobelove nagrade za mir i osnivačica Malala Fonda za obrazovanje djevojčica, ujedno i dobitnica ovogodišnje nagrade Cannes LionHeart. Malala kontInuIrano i opetovano ponavlja o važnosti edukacije, i kaže da, kada bi svaka djevojčica bila educirana, to bi svjetskoj ekonomiji doprinijelo u iznosu od 30 trilijuna dolara… Snaga njezinih govora jest što te doista prenese u životne situacije i stavi – neću reći u cipele, već u marame – mnogih djevojčica koje jednostavno: ne smiju ići u školu! I tjera da se zapitaš zašto neki imaju istovremeno privilegiju piti vino na terasi festivala kreativnosti, odnosno osvijestiš iznova da ta privilegija jedino ima smisla ako se iskoristi za neki dobar utjecaj. Jer i Malala i Zelensky ciljaju u dobrom smjeru: Kreativci i festival kreativnosti ljudi su i mjesto od kojih se može i mora očekivati puno, a ne lažno blještavilo.
Da ima uporišta za takva razmišljanja, dokazuju brojni osvajači nagrada (grand prix, zlato, srebro, bronca, pa i shortlist) u Cannesu. Lijepo je prisustvovati dodjelama svake večeri, inspirativno. I dalje se nastavlja trend da su dobitne kampanje uglavnom one koje djeluju na pozitivne promjene i osvještavanje, što na nas kreativce djeluje istodobno motivirajuće i obvezujuće. Jer krug se širi primjerom. Teško je nabrojati sve te odlične radove u jednom tekstu, svakako preporuka pogledati sve dobitnike. Ali mogu reći da ono što najviše veseli jest njihov raspon: Od sudjelovanja u virtualnim svjetovima poput Zwifta (online program za biciklizam i trčanje koji korisnicima omogućuje interakciju, treniranje i natjecanje u virtualnom svijetu) koji je BBDO Belgium odlično iskoristio za Decathlon i zatvorenike, našavši načina da ih integrira u vanjski svijet, preko The Unfiltered History Tour, mobilne ture koja otkriva stvarno porijeklo ukradenih izložaka u Britanskom Muzeju (Vice World News, Dentsu Webchutney, Bengaluru and Mumbai), pa sve do Letters for a Law kojim se BBDO Chile za Fundación El Herbólogo bori za liječenje Parkisnonove bolesti marihuanom, i koji još uvijek pokazuje da je za čistoću realizacije ideje i zlato ponekad dovoljno i svega jedno pismo. Ajde, dva. Nikakva suluda tehnologija.
Spomenimo i jedan aktualan rad: The Morning After Island (Ogilvy Honduras). Nije loše znati za njega, jer kako je krenulo, dobro da i mi imamo more i međunarodne vode.
I sama Cannes Lions predavanja bila su spoj različitog, od korisnih WGSN predviđanja, predstavljanja modernih tehnoloških inovacija i platformi, tražilica, virtualnih svjetova i digitalnih gradova, do još uvijek toplih, ljudskih priča koje počivaju svega na dobroj, staroj pisanoj ili izgovorenoj riječi i pokazuju da u središtu svega ipak još uvijek stoji čovjek. Prekrasno vrijeme i gomila alata, kombinacija i mogućnosti za kreativnu industriju. Ako mogu ljudi iza rešetaka voziti bicikl po cijelome svijetu, Paris Hilton biti DJ in PJ’s, a istovremeno zlata u Cannesu osvajati još uvijek i pisma i natpis „Don’t get Vaccinated“ na automobilu pogrebnog poduzeća, jasno je da izgovora za nedjelovanje nema! Sve opcije su otvorene.
Na festivalu se dogodila i inauguracija pokreta Ad Net Zero od strane 22 osnivača, velikih oglašivačkih igrača, koji smatraju da industrija tržišnog komuniciranja može i mora dati odgovor na klimatsku krizu te se obvezuju da: By 2030 Every Ad will Be a green Ad. Više na: https://adnetzero.com
Za slučaj da se obećanja daju olako, tu su uvijek Greenpeace i drugi aktivisti, kao podsjetnici. Bilo je interesantno vidjeti njihove guerilla aktivnosti po festivalu i diljem grada i marine. Od penjanja na vrh zgrade do performansa s dinosaurima (“At least we had an asteroid, What’s your excuse?”) itd… a vrhunac je bio jedan aktivist koji se na samom početku dodjele prve večeri popeo na pozornicu i hladno vratio svog nekad dobivenog zlatnog lava smatrajući da se industrija tržišnog komuniciranja i Cannes ne bore dovoljno protiv zagađenja. NO AWARDS ON A DEAD PLANET, razvio je Gustav Martner svoj transparent na pozornici.
Ono što je još vrijedno spomenuti jest predstavljanje odlične platforme Saatchi&Saatchi New Creators Showcase za 2022. godinu, s kuriranim radovima mladih britanskih kreativaca s područja storytellinga i vizualnih inovacija. Baš super radovi, pogotovo Soft Animals autorice Renee Zahn, koja je čitavu jednu dramu ispričala uz pomoć – običnih fleka. Također ću pamtiti i odlične pobjedničke radove s dodjela, ali i lijepo večernje druženje svih nas predstavnika Hrvatske na festivalu, koje je inicirala HURA, Dunja Ivana Ballon kao izvršna direktorica udruge i Angela kao predsjednica Uprave. Pokazalo je da među nama ima puno pozitivne energije, a da ima i nade za budućnost hrvatske kreative. Ivani Krmpotić i Ana-Mariji Tomašić iz 404 kao pobjednicama HR Young Lionsa možda jest izmakla nagrada u Cannesu, ali vrlo su suvereno predstavile svoj rad i našu zemlju, Bruketa&Žinić&Grey bili su čak u dva finala; u novom formatu Cannes Lions natjecanja, The Brief, Luka Mavretić, copywriter iz Imago Ogilvyja odnio je pobjedu sa svojim međunarodnim timom, a moja malenkost iz Studia Sonda sudjelovala je u ovogodišnjem žiriranju. Sve u svemu, nije loše.
Na kraju ću još spomenuti da je žirirati, i predstavljati Hrvatsku u Cannes Lions žiriju, bila velika čast i obaveza. Iako iziskuje zaista puno truda i vremena, koliko je to velika stvar nisam osvijestila sve do trenutka kada, na samim dodjelama, predsjednici žirija u svojim govorima nisu posvetili važan prostor upravo hvaleći predanost, trud, važnost, pa i stručnost članova svojih žirija.
U našoj, design kategoriji, predsjednica Lisa Smith, Executive Creative Director u Jones Knowles Ritchie – US, na samom je startu preporučila vrlo jasne kriterije:
1) Je li ideja originalna, nikad prije niste vidjeli nešto takvo.
2) Je li ideja izvedena prema najvišim standardima crafta.
3) Je li ideja neočekivana, iznaneđuje li i probija granice
4) Je li inovatvna, rješava li nešto?
I naposlijetku:
5) Kakav ima utjecaj na društvo, na zemlju, na ponašanje, kulturu…
Svaki put kada bih se našla u dubiozi, vratila bih se tim postavkama i to je, kao i svaki dobar brief, znatno olakšalo posao, odnosno u ovom slučaju žiriranje. Voljela bih te kriterije vidjeti i u čim više radova u našoj regiji.
