Kao Chief Digital Officer, Stipe Grubišić stigao je u Hanza Mediu prije četiri godine, a njegov medijski put započeo je prije 20 godina u Večernjem listu te je talent kasnije brusio u EPH, Adria Mediji i na Indexu. Okušao se i u agencijskom životu, a naposljetku je ipak odlučio da je njegovo mjesto s druge strane, one medijske. Kako trenutno izgleda medijsko tržište i u kojem smjeru ide govorio je u 7. epizodi SoMoCasta.
Naglasio je kako izdavaštvo više nije toliko zanimljivo tech kompanijama. “U posljednjih deset godina, izdavači nisu više glavne zvijezde u svijetu CMS-a (Content management system). Fokus se više okrenuo prema online trgovini. Pronalazak kvalitetnog alata za izdavače koji se bave tiskom izazovan je, jer je taj poslovni segment relativno nov, tehnološki zahtjevan, a čini se da izdavaštvo kao tržište više nije toliko intrigantno. Na primjer, bili smo u pregovorima oko vlastitog CMS-a i većina pružatelja CMS usluga s kojima smo razgovarali fokusira se na online trgovinu”, ističe.
Ističe kako je oko trećine budžeta usmjereno na indirektnu prodaju koja je izrazito porasla, te se nalazi na vrhuncu razvoja. Iako su baneri i dalje bitni, njihov značaj na domaćem tržištu, kao i klasični odnosi agencija i medija, vidljivo opadaju, a sve više se fokusira na indirektne oblike oglašavanja kroz različite tehnološke platforme, objašnjava Stipe.
Promjene u Third-party cookiesima jedna su od aktualnih tema u medijima, a one će prema Stipinom mišljenju imati najveći utjecaj na one koji nemaju strukturiranu strategiju za taj segment poslovanja. Posebice manji mediji mogli bi se suočiti s najvećim izazovima budući da bi prilagodba predstavljala značajan trošak, a čak i kad bi ga uspješno implementirali, financijska korist ne bi bila usporediva s većim medijskim kućama, što bi, uvjetno rečeno, za njih bilo nepovoljno gledajući kroz prizmu AdEx-a.
Newsletteri i pretplate na hrvatskom medijskom tržištu
Hrvatska je poznata po velikoj konzumaciji medija. Ranije smo bili među prvih pet zemalja po gledanju televizije, no danas možda pripadamo u top 10. Internet portali bilježe značajan broj posjetitelja, a isti ljudi često se vraćaju. Stipe vjeruje da je to rezultat velike lojalnosti Hrvata prema medijima, zbog čega newsletteri nisu imali uspjeha na hrvatskom tržištu: “Mislim da je naša razina predanosti publike medijima nešto što se rijetko viđa na drugim tržištima. Newsletteri ne funkcioniraju kao u drugim zemljama, osim možda u prodaji, jer imamo vjernu publiku koja se redovito vraća na stranice, stvarajući prirodni angažman korisnika”.
Doduše, newslettere imaju svi mediji pa je tako i Hanza Media radila s Google News Initiative programom. Naime, tijekom pandemije, Google je pokrenuo inicijativu za suradnju s medijima, pružajući alate i obrazovne programe, stoga preporučuje medijima da istraže tu inicijativu jer nudi različite programe i alate.
Kako globalno, tako i hrvatsko tržište ima mnogo “novih malih medija” koji se nazivaju influencerima premda to tržište još uvijek nije pravovaljano regulirano u okvirima medija. Stipe je tu trenutnu situaciju usporedio s pojavom interneta: “Kao što je internet nekad bio potpuna nepoznanica i sve si mogao raditi jer nije bilo nikakve regulative, mislim da su influenceri trenutno u fazi da će vrlo vjerojatno uskoro jednostavno biti ili smatrani medijima ili će se napraviti neka posebna regulativa u kojoj će u najboljoj hrvatskoj maniri porezna uprava uzeti svoj dio, a država postaviti neka pravila kao i za sve ostalo”.
Smjer razvoja digitala u Hanza Mediji i AI
Hanza Media ima renome i naslijeđe vodeće tiskovne kuće u Hrvatskoj što za sobom nosi sporije donošenje odluka za velike digitalne pomake, što je ujedno i određeni mindset hrvatske populacije koja “ne voli promjene”. Dapače, Stipe smatra da Hanza Media ide u tom smjeru, a da će pojava AI-a kao novog alata biti izniman “vjetar u leđa” koji bi trebao “sjekiru” zamijeniti “motornom pilom” i tako olakšati i ubrzati posao novinara, ali da je kreacija i ljudskost još uvijek prednost čovjeka.
AI donosi dvosmislene izazove. S jedne strane, postoji strah od preplavljenosti masovnim generiranjem sadržaja, što može uzrokovati snižavanje kvalitete i širenje lažnih vijesti. S druge strane, postoji nada da će AI proizvesti mnogo lošeg sadržaja, čime bi kvalitetan sadržaj s prepoznatljivim brendom dobio na važnosti. Stipe vjeruje u potonji scenario, vjerujući da bi kvalitetan sadržaj imao veću cijenu zbog sve veće zasićenosti sumnjivim vijestima. Prema njemu, mediji s već spomenutim naslijeđem/tradicijom i kvalitetnim novinarstvom mogli bi profitirati u takvom okruženju jer bi se cijenila prava vrijednost kvalitetnog sadržaja u svijetu u kojem se proizvodi sve više masovnih informacija.
Sve novosti oko SoMo Borca možete pratiti putem SoMo Borac newslettera, na web stranici te na SoMo Borac Facebooku, Instagramu i LinkedInu, a cijelu epizodu podcasta koji je realiziran sa streaming platformom VOYO možete pogledati putem kanala: YouTube, Spotify, Deezer, Apple Podcasts i Google Podcasts.