PORTAL Art&Business | PORTAL WOMANCOMM | KREATIVNI PORTFOLIO 03 | HOTEL JUGOSLAVIJA (PDF)
Media-Marketing.com
  • Vijesti

    2022 Showreel studija Trampolin iz Maribora

    Drugi Youth Business Camp Adria Sarajevo bit će od 03. do 14. jula

    Sinergija FuckUp Nights Sarajevo i Woman.comm kluba: Ispričat ćemo priče koje se rijetko pričaju

    Međunarodni festival kreativnosti White Square: Poziv za prijavu radova

    Novi vizualni korporativni identitet Erste Groupa i Erste banke

    essencemediacom – od sutra u Hrvatskoj i svijetu

  • Tema sedmice

    Jorg Riommi najnoviji je član Golden Drum Dvorane slavnih

     Tema sedmice “Volimo li čitati knjige” – Milena Garfield Trobozić: Svi pišu, da li neko čita? 

    Tema sedmice “Volimo li čitati knjige” – Mitja Tuškej:  Ako samo napišeš i izdaš knjigu sa njom ćeš dosegnuti malo čitaoca

    Anđelko Trpković: Kreativni portfolio nije popis nagrađivanih radova Adriatik regiona, nego KNJIGA POSTOJANJA kreativne industrije

    Viktorija Radojević Mavrič: Dok listam Kreativni portfolio ponosna sam kakve dobre primere u regiji imamo i kakve kampanje, kakve dobre stručnjake i kreativce

    Ivan Stanković: Ekrem i Asja su za Kreativni portfolio poturali glavu tamo gdje niko ni nogu neće

  • Intervju

    Miha Rejc, iPROM: U 2023 poduzećima savjetujem da zbog nesigurnih vremena grade svoja vlastita podatkovna skladišta

    Scenarij za Mint Mobile reklamu je kreirao ChatGTP

    David Gibson: Signalistika je kompas koji ljudima pomaže u pronalaženju puteva

    2022. godina je za SOZ bila vrlo uzbudljiva: istraživanje Valicona usmjerilo razvoj Komore, Golden Drum je morao privremeno preseliti u Rovinj, SOF je iz aprila prebačen u juni…i u ovoj godini će biti puno posla: treba osvježiti vizuelni identitet, internet stranicu, Oglašivački kodeks, Golden Drum se vraća kući…

    Eduard Čehovin: Kako uspjevam? To je dobro pitanje. Vjerovatan odgovor je akumulirano znanje i druženje sa mladim ljudima

    Irena Merkaš: Poslovni lideri se trebaju prilagoditi novim trendovima, preispitati radne modele, korporativnu kulturu i vrijednosti kompanije

  • Kolumna

    Istraživanje i analiza zadovoljstva Hrvata i Hrvatica u marketingu

    WARC: Marketinški stručnjaci će možda morati usporiti u primjeni AI alata, kao što je ChatGPT

    Zaklada Publicis pokrenula inicijativu Rad s rakom kako bi uklonila stigmu raka na radnom mjestu

    PRO BONO rad: Ako nikada nećete ulagati u to da svijet postane bolje mjesto, nikada nećete postati agencija svjetske klase

    Da li se sprema revolucija u medijima? BuzzFeed uvodi ChatGPT za kreiranje sadržaja

    Twitter brendovima daje alate za mjerenje uvredljivog reklamnog sadržaja

  • Dnevnik

    Dnevnik jednog metuzalema #207: Zvezdana Žujo se javlja iz Pariza sa Publicisovog Woman’a Foruma, Woman.Comm konferencija, Lida Hamar Paladin i ‘Skill Box’

    Dnevnik jednog metuzalema #206: Na današnji dan prije pet godina napustio nas je Anur. Često ga nisam razumio, ali sam uvijek više vjerovao njemu nego sebi! 

    Dnevnik jednog metuzalema #205: Vitez Legije časti Svetozar Janevski, agencija Via Media i Media Marketing

    Dnevnik jednog metuzalema #204: Woman.Comm konferencija, Irena Miličević Vukoja, Ivan Stanković, Zvezdana Žujo, konferencija NetWork u Neumu, Nađa Lutvikadić Fočo, Selma Riđanović Kenović

    Dnevnik jednog metuzalema #203: „Invazija“ Amerikanaca na Woman.Comm konferenciju

    Dnevnik jednog metuzalema #202: Danijelova PRO.PR magija,  veličanstveno otvaranje Sonda Kreativnog centra, NEM u punom glamuru televizijskih serija, najbolji SOF do sada, Kreativni portfolio 05 kao svjedok kreativnosti, savršen poslovni koncept Info Media Group, Aqauarius i Brankica Janković

  • Mladi lideri

    Mladi lideri – Andrea Crkvenjakov, Saatchi & Saatchi Beograd: Oduvek sam volela da škrabam po svesci, zidovima i ostalim ravnim površinama

    Mladi lideri – Mila Perović, A1 Hrvatska: Profesionalno i osobno najviše rastemo kad smo u nekakvom konfliktu

    Mladi lideri – Uroš Zorčič, New Moment Ljubljana: Uvijek gledam na radove same, ne gledam ih kroz prizmu autora ili agencija iz kojih dolaze

    Mladi lideri – Ema Dragojević, K pivovara: Budi ono što jesi

    Mladi lideri: Lucija Anić, Digitalna agencija iProspect: Smije li Social Manager ugasiti mobitel?

    Mladi lideri – Jovana Milošević, McCann Beograd: Kunem se u tekst sa što manje slova. U spot bez reči. U print bez naslova. Kunem se u ideju!

  • Tri pitanja

    Jorg Riommi najnoviji je član Golden Drum Dvorane slavnih

    Robert Wester: Strateška komunikacija na vrhu je dnevnog reda Europske komisije

    Chris Pomeroy: Turizam je u 2019. godini činio 1 od 10 radnih mjesta na planeti i do sada je bio otporan na sve vrste kriza

    effie-sakan-naslovnica

    EFFIE podiže standard struke

    Andrey Barannikov: Uloga PR-a u Rusiji mijenja se i postaje strateški sve važnija kako za brandove, tako i za komunikacijske agencije

    marjan-novak-naslovnica

    Knjiga koja će pokazati ko je u oglašivačkom poslu zaista važan

  • WomanComm
  • EN
No Result
View All Result
Media-Marketing.com
  • Vijesti

    2022 Showreel studija Trampolin iz Maribora

    Drugi Youth Business Camp Adria Sarajevo bit će od 03. do 14. jula

    Sinergija FuckUp Nights Sarajevo i Woman.comm kluba: Ispričat ćemo priče koje se rijetko pričaju

    Međunarodni festival kreativnosti White Square: Poziv za prijavu radova

    Novi vizualni korporativni identitet Erste Groupa i Erste banke

    essencemediacom – od sutra u Hrvatskoj i svijetu

  • Tema sedmice

    Jorg Riommi najnoviji je član Golden Drum Dvorane slavnih

     Tema sedmice “Volimo li čitati knjige” – Milena Garfield Trobozić: Svi pišu, da li neko čita? 

    Tema sedmice “Volimo li čitati knjige” – Mitja Tuškej:  Ako samo napišeš i izdaš knjigu sa njom ćeš dosegnuti malo čitaoca

    Anđelko Trpković: Kreativni portfolio nije popis nagrađivanih radova Adriatik regiona, nego KNJIGA POSTOJANJA kreativne industrije

    Viktorija Radojević Mavrič: Dok listam Kreativni portfolio ponosna sam kakve dobre primere u regiji imamo i kakve kampanje, kakve dobre stručnjake i kreativce

    Ivan Stanković: Ekrem i Asja su za Kreativni portfolio poturali glavu tamo gdje niko ni nogu neće

  • Intervju

    Miha Rejc, iPROM: U 2023 poduzećima savjetujem da zbog nesigurnih vremena grade svoja vlastita podatkovna skladišta

    Scenarij za Mint Mobile reklamu je kreirao ChatGTP

    David Gibson: Signalistika je kompas koji ljudima pomaže u pronalaženju puteva

    2022. godina je za SOZ bila vrlo uzbudljiva: istraživanje Valicona usmjerilo razvoj Komore, Golden Drum je morao privremeno preseliti u Rovinj, SOF je iz aprila prebačen u juni…i u ovoj godini će biti puno posla: treba osvježiti vizuelni identitet, internet stranicu, Oglašivački kodeks, Golden Drum se vraća kući…

    Eduard Čehovin: Kako uspjevam? To je dobro pitanje. Vjerovatan odgovor je akumulirano znanje i druženje sa mladim ljudima

    Irena Merkaš: Poslovni lideri se trebaju prilagoditi novim trendovima, preispitati radne modele, korporativnu kulturu i vrijednosti kompanije

  • Kolumna

    Istraživanje i analiza zadovoljstva Hrvata i Hrvatica u marketingu

    WARC: Marketinški stručnjaci će možda morati usporiti u primjeni AI alata, kao što je ChatGPT

    Zaklada Publicis pokrenula inicijativu Rad s rakom kako bi uklonila stigmu raka na radnom mjestu

    PRO BONO rad: Ako nikada nećete ulagati u to da svijet postane bolje mjesto, nikada nećete postati agencija svjetske klase

    Da li se sprema revolucija u medijima? BuzzFeed uvodi ChatGPT za kreiranje sadržaja

    Twitter brendovima daje alate za mjerenje uvredljivog reklamnog sadržaja

  • Dnevnik

    Dnevnik jednog metuzalema #207: Zvezdana Žujo se javlja iz Pariza sa Publicisovog Woman’a Foruma, Woman.Comm konferencija, Lida Hamar Paladin i ‘Skill Box’

    Dnevnik jednog metuzalema #206: Na današnji dan prije pet godina napustio nas je Anur. Često ga nisam razumio, ali sam uvijek više vjerovao njemu nego sebi! 

    Dnevnik jednog metuzalema #205: Vitez Legije časti Svetozar Janevski, agencija Via Media i Media Marketing

    Dnevnik jednog metuzalema #204: Woman.Comm konferencija, Irena Miličević Vukoja, Ivan Stanković, Zvezdana Žujo, konferencija NetWork u Neumu, Nađa Lutvikadić Fočo, Selma Riđanović Kenović

    Dnevnik jednog metuzalema #203: „Invazija“ Amerikanaca na Woman.Comm konferenciju

    Dnevnik jednog metuzalema #202: Danijelova PRO.PR magija,  veličanstveno otvaranje Sonda Kreativnog centra, NEM u punom glamuru televizijskih serija, najbolji SOF do sada, Kreativni portfolio 05 kao svjedok kreativnosti, savršen poslovni koncept Info Media Group, Aqauarius i Brankica Janković

  • Mladi lideri

    Mladi lideri – Andrea Crkvenjakov, Saatchi & Saatchi Beograd: Oduvek sam volela da škrabam po svesci, zidovima i ostalim ravnim površinama

    Mladi lideri – Mila Perović, A1 Hrvatska: Profesionalno i osobno najviše rastemo kad smo u nekakvom konfliktu

    Mladi lideri – Uroš Zorčič, New Moment Ljubljana: Uvijek gledam na radove same, ne gledam ih kroz prizmu autora ili agencija iz kojih dolaze

    Mladi lideri – Ema Dragojević, K pivovara: Budi ono što jesi

    Mladi lideri: Lucija Anić, Digitalna agencija iProspect: Smije li Social Manager ugasiti mobitel?

    Mladi lideri – Jovana Milošević, McCann Beograd: Kunem se u tekst sa što manje slova. U spot bez reči. U print bez naslova. Kunem se u ideju!

  • Tri pitanja

    Jorg Riommi najnoviji je član Golden Drum Dvorane slavnih

    Robert Wester: Strateška komunikacija na vrhu je dnevnog reda Europske komisije

    Chris Pomeroy: Turizam je u 2019. godini činio 1 od 10 radnih mjesta na planeti i do sada je bio otporan na sve vrste kriza

    effie-sakan-naslovnica

    EFFIE podiže standard struke

    Andrey Barannikov: Uloga PR-a u Rusiji mijenja se i postaje strateški sve važnija kako za brandove, tako i za komunikacijske agencije

    marjan-novak-naslovnica

    Knjiga koja će pokazati ko je u oglašivačkom poslu zaista važan

  • WomanComm
  • EN
No Result
View All Result
Media-Marketing.com
No Result
View All Result
Home Kolumna

Influenceri i prikriveno oglašavanje

Fanovi ne vole vidjeti postove koji vrište reklamama, pretjerano hvalisanje nekog proizvoda ili hashtagove koji imaju ime brenda

25/01/2019
in Kolumna
7 min read
Influenceri i prikriveno oglašavanje

Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English

Autori: Kamilo Antolović i Mario Fraculj, stalni sudski vještaci za oglašavanje I tržišno komuniciranje

Brendirana odjeća, skupocjene torbice. Putovanja i luksuzni hoteli. Život kao u filmu. Prate ih, dive im se, klikaju, lajkaju, razmjenjuju i zavide stotine tisuća obožavatelja, a svaka objava donosi im nekoliko tisuća kuna. Dakako riječ je o hrvatskim prilikama; slično je i u svijetu…samo na kraju dodajte desetke tisuća eura!

Ovako mnogi vide posao i život influencera!

U posljednje vrijeme gotovo nema riječi koja je u medijskom prostoru korištena više od riječi influencer. Iako kod većine ljudi sam spomen te riječi izaziva val različitih komentara, teško je ne primijetiti da biti utjecajnik na društvenim mrežama i internetu općenito može biti vrlo važan i unosan posao.

Dvojbene reakcije i ciničan ton najčešće dolaze od starijih generacija koje još uvijek ne mogu vjerovati da je netko spreman dati novac osobama koje rade što i svi ostali – danonoćno vise na internetu. Mlađe generacije, odrasle u svijetu interneta, koje najveći dio svog vremena troše na njemu i vjerojatno i same prate barem nekoliko svojih influencera.

Ono što je daleko važnije od toga što o ovome misle pojedinci, jest da su važnost influencera prepoznali brojni brendovi i kompanije koje u ovom obliku vide budućnost svoje promocije i dijela marketiranja općenito.

Pitanje nije prolaze li bolje vlogeri, odnosno oni koji imaju video kanale na YouTubeu ili oni koji imaju stotine tisuća pratitelja na Instagramu (stručnjaci tvrde kako čak ni deset tisuća pratitelja ne garantira veliku vidljivost, jer objava npr. na Instagramu najčešće nema dugoročnu vrijednost kao što to imaju objavljeni video sadržaji), već je pitanje pravnih (zakonske) i etičkih (zavaravajuće) dilema ovakve komunikacije na internetu.

Naime, influencer marketing, kao i niz drugih oblika, mora biti označen i odvojen kao plaćeni sadržaj (u novcu, robi ili drugoj protučinidbi). U Hrvatskoj (a i brojnim drugim tržištima) to je slabo razvijena praksa, jer influenceri najčešće “prikriveno” oglašavaju određeni brend, pa je vrlo teško utvrditi kad je po srijedi doista plaćeni sadržaj, a kad nije.

Smatraju li se njihovi pratitelji zbog toga prevarenima?

Fanovi ne vole vidjeti postove koji vrište “reklamama”, pretjerano hvalisanje nekog proizvoda ili hashtagove koji imaju ime brenda. Iako u Hrvatskoj postoji opširno zakonodavstvo (112 zakona) i brojni etički kodeksi na koje se može pozivati, ne postoji izravna regulativa koja nedvosmisleno obuhvaća i same influencere na raznim društvenim mrežama. Dakle, označavanje ovakvog plaćenog tj. sponzoriranog sadržaja još uvijek nije u potpunosti zakonski regulirano iako Zakon o medijima definira ključne parametre u pogledu uvjeta oglašavanja. Stoga gotovo nitko od domaćih influencera ne naglašava kad je za nešto plaćen ili kada je riječ o PR-u, uzorcima, poklonima, publicitetu i slično.

A jednom kad svijest pratitelja (potrošača) kaže „ovo je reklama“, više nema nazad, naš influencer postaje u konačnici isto što i “uštogljeno” lice s “TV reklame” za neku banku, a sam influencer marketing marginalan alat u upravljanju potražnjom.

Uočavajući svu problematiku ovog fenomena najrazvijenija tržišta svijeta (USA, UK, Australija…) već su uredila i ovaj oblik komunikacije.Vrlo je zanimljivo nedavno upozorenje američkog regulatornog tijela (Federal Trade Commission | Protecting America’s Consumers), u kojem ono naglašava kako je “Instagram postao Divlji Zapad zamaskiranog oglašavanja za talentirane mlade ljude, a pogotovo žene”, a Australija je ograničila iznose ulaganja.

Prema riječima Davida Blaževića iz MAOIO Digital Agency “Instagram je još prošle godine počeo testirati tag koji se zove paid partnership, čime bi se označavao sadržaj na toj društvenoj mreži koji je sponzoriran. Instagram bi uključio taj tag na određenom postu influencera tek kada bi brand sam potvrdio da se radi o njihovom sponzorstvu.” Navodno i Facebook isto tako testira slične opcije, ali ono što se svi moramo zapitati jest, kome se to nakraju više isplati?

Ako nema jasnog razdvajanja i označavanja plaćenog sadržaja, zakon kaže da je to (nedopušteno) prikriveno i prijevarno oglašavanje, no potrošačka i komunikacijska evolucija učinila je svoje – “millenialsi” će tolerantnije gledati na “prikriveno oglašavanje” svog celebrityija od, npr. “baby boomera”.

Bez obzira na različite navike, ponašanja i tretman ovakvih (plaćenih) sadržaja (oglašavanja) zakon nedvojbeno definira:

  1. „Oglas je plaćena obavijest…obavlja se uz novčanu ili drugu naknadu te u svrhu samopromidžbe…“.
  2. „Oglas mora biti jasno označen i kao takav vidljivo odjeljen od drugih programskih sadržaja“.
  3. „Oglas ne smije biti takav da kod gledatelja, slušatelja ili čitatelja izazove dojam kao da je riječ o programskom sadržaju medija“.
  4. „Sponzorirani programski sadržaji moraju pri objavljivanju biti jasno označeni kao takvi imenom sponzora ili njegovim znakom“.
  5. „Besplatno oglašavanje mora biti posebno označeno“…“Za sadržaj oglasnih poruka odgovoran je isključivo oglašivač“.
  6. „Prikrivenim oglašavanjem smatrat će se svaka novinarska forma (tekst, fotografija…) koja je na bilo koji način plaćena, a nije jasno označena kao oglašavanje.“
  • Sukladno slovu zakona, te duhu oglašavanja kao discipline, nema dvojbe da je svaki plaćeni sadržaj (u novcu, robi, proturadnji i sl.) oglašavanje te da mora biti odvojen i posebno označen tako da primatelju poruke bude jasno da je riječ o oglašavanju – plaćenom sadržaju (bez obzira na sadržaj poruke). U protivnom se radi o prikrivenom oglašavanju, odnosno protuzakonitoj radnji i odgovornosti oglašivača.
  • Odašiljanje poruka, koje po definiciji nije oglašavanje (zakon kaže da su to sponzorstvo ili besplatno oglašavanje*) već neki drugi oblik tržišne komunikacije, a koje nije posebno označeno kao takvo, nije prikriveno oglašavanje već prikriveno tržišno komuniciranje.
  • Poruka koja nije označena kao oglašavanje, ali je plaćena kao takva na bilo koji način bez uobičajene procedure (npr. bez računa), zakonodavno, porezno i po definiciji je oglašavanje pa bi takvo oglašavanje mogli više zvati lopovskim, a manje prikrivenim.

*“Besplatno oglašavanje“, bez obzira na zakonsku formulaciju (možda je zakonodavac mislio na publicitet?) ilustrira „legalno bezakonje“ u nizu zakona (op. po definiciji ne postoji besplatno oglašavanje, odnosno suha voda, pa nije jasno zašto se zabranjuje nešto što nije moguće i ne postoji?)

Ukupno uzevši, najveća sporenja i problematika influencer marketinga nije u poreznom ili zakonodavnom, već etičkom aspektu; dovode li se potrošači ovakvim oblikom komunikacije u zabludu i utječe li se tako na njihovo ponašanje neetično?

Stoga su brojne razvijene zemlje propisima uredile pravila i za ovaj oblik oglašavanja (komuniciranja), a za što hrvatski propisi daju podlogu kroz donošenje samoregulacjskih akata (pravila) samih sudionika, dakle industrije oglašavanja i tržišnog komuniciranja.U prilog tim etičkim standardima (dobre prakse) mogu se promatrati i iduće teze:

  1. Oznaka da je riječ o plaćenom sadržaju (oglasu) trebala bi biti postavljena odmah i izdvojeno na početku, posebnim tekstom u sadržaju, kako bi korisnici (pratitelji) odmah mogli znati o čemu je riječ (plaćeni sadržaj),
  2. Gdje god je moguće (u svim formama; slika, tekst, video…) odvojiti programski i plaćeni sadržaj, a tamo gdje nije moguće (npr. integracija brenda u sadržaj) vidljivo i razumljivo istaknuti sponzorirani dio,
  3. Osigurati na primjeren način da prosječan potrošač (pratitelj) već na prvi pogled može razlikovati koji dio sadržaja je plaćen, a koji nije.
  4. Stavljanje skraćenih ili previše hashtagova poput #sp (sponsored product) i zahvala: “Hvala brendu” nisu dovoljne, jer pratiteljima ne objašnjava jasno da je riječ o plaćenom sadržaju i može zbuniti korisnika.
  5. Fotografije, crteži, skice i sl. koje koriste influenceri (uključivo i drugi oblici digitalnih komunikacija), a na kojima se nalaze proizvodi ili logotipovi istih, trebaju jasna objašnjenja da se radi o plaćenom sadržaju.
  6. Ni Influenceri, ni oglašivači, agencije i mediji, ne bi trebali koristiti tehnike ni sadržaje oglašavanja koje sljedbenike ili korisnike dovode ili mogu dovesti u zabludu.
  7. Ukupan influencer marketing, kao i srodni oblici tržišnog komuniciranja – marketinga (npr. native, gerila, ambush…) trebali bi se kreirati i provoditi s visokim osjećajem za društvenu odgovornost ukupne industrije.
  8. Influenceri, kreativci, oglašivači i drugi sudionici tržišnog komuniciranja na digitalnom tržištu trebali bi potaknuti donošenje strukovnih, samoregulacijskih etičkih standarda i najbolje prakse prije nego zakonodavac neprimjereno i prohibitivno uredi ovaj oblik komunikacije.

Podaci za neke od vodećih influencer-ica u Hrvatskoj i svijetu (moda-ljepota)*

Jelena Perić (1,1 milijun pratitelja na Instagramu i 192 tis. pretplatnika na YouTubeu)

Amadea Muse (1,1 milijun pratitelja na Instagramu i 14 tis. pretplatnika na YouTubeu)

Ella Dvornik (360 tisuća pratitelja na Instagramu i 43 tis. pretplatnika na YouTubeu)

Lorin Nukić (66 tisuća pratitelja na Instagramu i 42 tis. pretplatnika na YouTubeu)

Lele Pons (31 milijun pratitelja na Instagramu i 13 milijuna pretplatnika na YouTubeu)

Huda Kattan (30 milijuna pratitelja na Instagramu i 2,8 milijuna pretplatnika na YouTubeu)

Chiara Ferragni (15,7 milijuna pratitelja na Instagramu, 130 tisuća pretplatnika na YouTubeu)

Nikkie de Jager (7,2 milijun pratitelja na Instagramu i 6,6 milijuna pretplatnika na YouTubeu)

*izvori: arhiva autora; Instagram, YouTube i Forbes (stanje 1.12.2018.)

Tags: influencer marketingKamilo AntolovićMario Fraculj
ShareTweetShare

Related Posts

Izdvojeno

27,5 milijardi dolara za influencer marketing

13/07/2022
Kolumna

Osoba kao izvor poruka

03/10/2021
Kolumna

Izborni plakati u Hrvatskoj 2020. kao Šuma Striborova!

03/10/2021
Kolumna

Ometanje influenser marketinga: Zašto influenseri ne bi trebali biti ambasadori brendova

21/09/2021
Vijesti

Minhea Gheorghiu dolazi u Sarajevo i influensere prikazuje u novom svjetlu

07/05/2019
Tri pitanja

Tri pitanja za Domena Mavriča

24/04/2019
Next Post

Oglasi za Sky Germany komuniciraju koliko je bezveze propustiti početak filma

Media-Marketing.com

2011-2020 © All rights reserved.

Portal Media-Marketing.com

  • O nama
  • Marketing
  • Impressum
  • Kontakt
  • Uslovi korištenja
  • Politika privatnosti

Social Media

  • Vijesti
  • Tema sedmice
  • Intervju
  • Kolumna
  • Dnevnik
  • Mladi lideri
  • Tri pitanja
  • COVID-19
  • Media Marketing
    • O nama
    • Marketing
    • Impressum
    • Kontakt
    • Uslovi korištenja
    • Politika privatnosti
  • Napredna pretraga
  • en English
  • bs Bosnian

2011-2020 © All rights reserved.