Napisala: Ivana Besak, Senior Account Executive, Imago Ogilvy
Unutar agencijskog svijeta postoji niz industrija koje su svima jako dobro poznate. Kad netko samo spomene industriju pića, farmaceutiku, telekomunikacije, mi agencijaši već dobro poznajemo sve zakonitosti, prednosti i mane svake od njih.
A sada zamislite industriju o kojoj ne znate baš ništa – poljoprivredu. Uspoređujući je s gore spomenutim industrijama, iako je jedna od najstarijih na svijetu, uviđamo koliko je zapravo nepoznata i neistražena. U marketinškom smislu toliko plodno, a opet gotovo potpuno neobrađeno tlo. Prije tri godine imala sam sreće (vjerovali ili ne, nazvala bih to srećom) i dobila priliku voditi natječaj za Bc Institut, klijenta koji se bavi proizvodnjom sjemena kukuruza, uljarica te strnih žitarica (Ha? Strnih žitarica? Da, to je bila i moja reakcija).
Bio je to potpuni ulazak u nepoznato pa je trebalo dobro zasukati rukave i primiti se rada.
Tradicija ili trendovi. Zašto ne oboje?
Iako klijent iza sebe ima 120 godina tradicije, koja je protkana dokazanom kvalitetom proizvoda, mlađe generacije, koje stavljamo u fokus komunikacije, trebaju više. Ako se već obraćamo njima, onda moramo promijeniti i ton komunikacije. I to drastično. A prije definiranja tona, bilo ih je poželjno i dobro upoznati. Tko su oni? Gdje se nalaze? Kojim medijima doći do njih? Bilo je potrebno klijentu ukazati na potpuno novi svijet.
Više nije dovoljno reći da imaš kvalitetno sjeme, već je potrebno koristiti nove kanale, pružiti dodatni sadržaj mladim poljoprivrednicima u obliku How to videa, savjeta, aplikacija, društvenih mreža, itd.
Polako smo posijali digitalno zrno koje je urodilo izuzetno plodnim godinama?.
Obradive površine
Nismo išli obrađivati polja, ali smo naučili zašto je važno dubinski pratiti kako se razvijaju obradive poljoprivredne površine.
Ako ih je iz godine u godinu sve manje, onda je i manje tržište na kojem prodajete proizvod. Svi jako dobro znamo da Hrvatska ima zaista idealne zemljišne i klimatske uvjete za razvoj poljoprivrede, ali zbog mnogobrojnih razloga, poljoprivredne površine se u Hvratskoj iz godine u godine smanjuju. I ne samo to. Veliku ulogu igraju i državni poticaji. Zašto? Ako država dijeli poticaje za uzgoj jabuka, poljoprivrednik će obradivu površinu prenamijeniti u voćnjak, a prošle godine je možda uzgajao kukuruz.
Rezultat navedenih čimbenika jest manje tržište pa se postavlja izazov kako s marketinške strane možemo pomoći?
Učinili smo ove kulture dovoljno zanimljivima mladim poljoprivrednicima, usprkos poticajima!
Kukuruz je čudo!
Kukuruz je sastavni dio više od 1000 različitih proizvoda – koriste ga prehrambena, farmaceutska, kozmetička, tekstilna i kemijska industrija. Sigurna sam da, ako ste i došli do ove točke čitanja članka, i dalje dobar dio vas misli da je ovo jedna od najdosadnijih i najneatraktivnijih industrija. Ali uzmemo li u obzir procjene da će nas do 2050. godine na svijetu biti preko 9 milijardi, smatram da će upravo ova industrija proizvodnje sjemena postajati sve atraktivnija.
Go kukuruz, GO!
GO kukuruz, s marketingom ili bez njega?
Da bismo osvijestili Hrvate koliko je važno posijati kvalitetno sjeme kako bi se kasnije ubirali plodovi napornog rada i proizvodila hrana, kvalitetna marketinška komunikacija je izrazito bitna.
Kako sam navela u početku, poljoprivreda je jedna od najstarijih industrija na svijetu, no i sve manje zastupljena, što je uistinu žalosno s obzirom na podneblje u kojem živimo. Ako se odmaknemo od tretiranja poljoprivrede kao nečeg “seljačkog”, “zastarjelog”, “neprofitabilnog” možemo uvidjeti da je upravo poljoprivreda budućnost.
Bez poljoprivrede. i hrane koju njome dobivamo, svijet nije održiv. Stoga su marketinške kampanje nužne kako bismo osvijestili poljoprivrednike, marketingaše i širu javnost o važnosti poljoprivrednih kultura.
Poljoprivreda je neobrano grožđe koje, onome tko se upusti u avanturu branja, pruža plodove u kojima će uživati cijelu godinu. ?
