Od novinarstva i uredničkog rada u slovenskim medijima do akademske karijere i vođenja jednog od najvećih kulturnih projekata u Sloveniji, profesionalni put prof. dr. Suzane Žilič Fišer povezuje različite perspektive komunikacijske struke. Prije dolaska u akademski svijet radila je u medijskim kućama poput POP TV-a, RTV Slovenije i Večera, a danas je redovna profesorica na Univerzitetu u Mariboru i voditeljica Instituta za medijske komunikacije. Bila je prva žena u Sloveniji koja je stekla zvanje redovne profesorice u području medijskih komunikacija, a tokom karijere vodila je 25 međunarodnih istraživačkih projekata.
Posebno mjesto u njenoj karijeri zauzima vođenje projekta Maribor 2012 – Evropska prijestolnica kulture, na čijem je čelu bila od 2011. do 2013. godine. Iskustvo upravljanja ovim projektom nastavila je razvijati kroz angažman u međunarodnim stručnim panelima Evropske komisije za izbor i praćenje evropskih prijestolnica kulture. Njen rad obuhvata i istraživanja medijskog menadžmenta, komunikacija i kulturnih politika, a doprinos struci prepoznat je i priznanjem PRO PR Globe People Achievement Award.
U razgovoru za Media Marketing govori o izazovima obrazovanja budućih komunikacijskih stručnjaka, značaju odnosa s javnošću u javnoj upravi i iskustvima koja je donijelo međunarodno pozicioniranje Maribora. Osvrće se i na promjene koje umjetna inteligencija donosi komunikacijskoj profesiji, očekivanja generacije Z te važnost povezivanja iskustva starijih i znanja mlađih generacija.
Jedna ste od rijetkih stručnjakinja koja uspješno povezuje teoriju i praksu. Sudjelovali ste u razvoju komunikacijskog obrazovanja u Mariboru, stvarajući temelje za sustavno proučavanje medijskih komunikacija. Koje izazove danas prepoznajete u studijskim programima iz područja komunikacija i odnosa s javnošću? U kojoj bi ih mjeri trebalo prilagoditi promjenama u struci i potrebama tržišta rada?
Danas se pojavljuju veliki izazovi u području komunikacijskog obrazovanja, jer tehnološki i društveni razvoj napreduje iznimno brzo. Promjene u području komunikacije uključuju velike promjene u integraciji različitih alata koji su sada dio svih naših procesa, kako u profesionalnom tako i u privatnom sektoru. Nakon 20 godina, studijski program medijskih komunikacija na najvećem fakultetu Sveučilišta u Mariboru, FERI, i dalje je jedini takve vrste u Sloveniji, studijski program koji je interdisciplinaran i uključuje područja humanističkih znanosti, društvenih znanosti, tehnologije i umjetnosti. Vjerujem da je to važna dodana vrijednost u učinkovitom razvoju područja komunikacije. Danas je jasno da moramo biti digitalno pismeni, a istovremeno razumjeti širi društveni kontekst pri ulasku u područje komunikacija. Najveći izazov, međutim, svakako je kako integrirati sve alate za učinkovitu komunikaciju, a pritom zadržati najveći stupanj ljudske kreativnosti i iskrenosti.
Maribor je 2012. godine bio Europska prijestolnica kulture, a Vi ste bili na čelu komunikacijskih aktivnosti tog velikog projekta. Takav projekt nije samo pitanje brendiranja grada i izgradnje identiteta, već i uključivanja nacionalne, regionalne i međunarodne javnosti. Kako danas ocjenjujete komunikaciju i pozicioniranje slovenskih projekata na međunarodnoj razini? Smatrate li da javna uprava dovoljno prepoznaje važnost i stratešku ulogu odnosa s javnošću?
Vodila sam projekt ECoC kao CEO. S obzirom na to da smatram da je područje komunikacije ključno, osobito u tako velikim javnim projektima, bila sam i na čelu komunikacije. Projekt je uključivao toliko različitih zemalja, institucija, kulturnih ljudi, građana i građana, jer je uključivost temelj u projektima koji nastoje promijeniti društvo. Ako želimo mijenjati vrijednosti, ako želimo transformirati grad, to nije moguće bez građana. Doista, s mladim, entuzijastičnim timom, puno smo radili na približavanju projekta ljudima, širenju vrijednosti koje su temeljne za povezivanje grada i na ponudi brojnih događanja za sve ciljne javnosti. Nakon ECoC Maribor, šest godina (2 mandata) sam izabirala i nadzirala druge ECoC gradove u međunarodnom stručnom panelu u ime Evropske komisije. Analizirali smo, proučavali i posjetili stotine gradova u šest godina, i mogu reći da je Maribor napravio ogroman iskorak u pogledu vidljivosti i razumijevanja kreativnosti i kulture tijekom ECoC ere. Transformacija grada moguća je samo uz pomoć građana, i to uz njihovo osnaživanje, za što je komunikacija ključna. Za Maribor je Europska komisija posebno naglasila angažman projektnog tima i uključivanje javnosti, kao i uspješnu komunikaciju, iako je ekonomska i politička kriza tada bila iznimno teška. Razumijevanje važnosti komunikacije s javnošću još je uvijek prilično nisko na razini javne uprave. Odnosi s javnošću su mnogo više od bilježenja uspjeha ministarstva, općine ili gradonačelnika. Odnosi s javnošću su važna poveznica između institucije i onih kojima su te javne institucije namijenjene, građana.
Umjetna inteligencija svakodnevno mijenja osobnu i poslovnu komunikaciju, uključujući odnose s javnošću, marketing i medije. Kako gledate na razvoj umjetne inteligencije u području komunikacija? Koje mogućnosti smatrate njezinim najvećim prednostima, a koje potencijalne rizike i prijetnje komunikacijska struka ne bi smjela zanemariti?
Umjetna inteligencija doista mijenja naše živote, naš rad, procese, društvo. Važno je razumjeti da nam može koristiti kada uključimo alate koji nam pomažu biti učinkovitiji, a istovremeno činiti ono što doprinosi njegovom i društvenom napretku. Umjetna inteligencija ne može zamijeniti ljudsku kreativnost, ali je može uništiti ako je osoba zadovoljna onim što joj umjetna inteligencija nudi. Postoje opasnosti kada slijepo vjerujemo onome što umjetna inteligencija nudi s podacima. Ipak, umjetna inteligencija je zbirka podataka, veliki sustav koji je stvorio čovjek. Također je opasno ako slijepo vjerujemo svemu što nam nudi. Danas su ljudi već na velikom testu onoga što prepuštaju umjetnoj inteligenciji, ali istovremeno shvaćaju da su konkurentni samo ako koriste umjetnu inteligenciju kao alat. U doba umjetne inteligencije i u području komunikacije moramo biti svjesni da se svijet mijenja, da komunikacija ostaje temeljna ljudska aktivnost. Važno je uključiti alate za postizanje učinkovitosti, a ključ uspjeha komunikacije je i ljudska vrlina: kreativnost i iskrenost.
Koji biste savjet dali javnom i privatnom sektoru kada je riječ o zapošljavanju, vođenju i razvoju novih generacija, osobito generacije Z? Često se može čuti da mlađe generacije imaju visoka očekivanja u pogledu plaća, fleksibilnosti i uvjeta rada, ponekad i prije stjecanja značajnijeg radnog iskustva. Kako gledate na takva očekivanja i što poslodavci mogu učiniti kako bi izgradili kvalitetan odnos s mladim zaposlenicima, a istodobno odgovorili na njihove potrebe i poslovne ciljeve?
Istina je da mlađe generacije imaju različita očekivanja, različite stavove prema radu, različite vrijednosti i digitalno su pismeni. Međutim, istina je da je svaka starija generacija govorila u ime mlađe generacije da su različiti i da imaju previsoka očekivanja. Generacija Z odrasla je u drugačijem svijetu, gdje su informacije dostupne odmah, promjene su brze, a ravnoteža između posla i privatnog života važna je vrijednost. To nije nužno slabost, već prilika za organizacije da razmišljaju o načinima vođenja. Naravno, mladi moraju shvatiti da je gotovo sve povezano s iskustvom, znanjem i odgovornošću. Visoka očekivanja nisu problem sve dok ih prati volja za učenjem, predanost i želja za stvaranjem dodatne vrijednosti. Moramo jasno dati do znanja mladima da prava i dužnosti također prate odgovornost, disciplina, predanost i rezultati. Mislim da je važno da organizacije povežu iskustva starijih generacija s energijom, digitalnim znanjem i novim perspektivama mladih ljudi. One organizacije koje uspiju povezati obje strane, uspostaviti odnos u kojem se očekivanja i odgovornosti susreću s obje strane, bit će najuspješnije.
Vaš profesionalni put obuhvaća područja komunikacija, obrazovanja i strateškog upravljanja projektima. Čime se danas najviše bavite i na kojim ste projektima trenutačno angažirani? Koji su Vam profesionalni izazovi i ciljevi u ovom razdoblju posebno važni?
Istina je da su moj rad i obrazovanje desetljećima povezani s područjem komunikacije, bilo da se radi o medijima, kreativnom sektoru ili upravljanju projektima. Također smatram da je ovo područje iznimno važno i vjerujem u važnost obrazovanja u ovom području, stoga sam zahvalna na prilikama da radim u okruženju koje mi sve to nudi. I obrazovanje, pisanje, znanstvena istraživanja i upravljanje projektima su područja koja me profesionalno zadovoljavaju. Strateško upravljanje velikim projektima zasigurno je bio veliki profesionalni i poslovni izazov, stoga sam zahvalna što sam mogla doprinijeti upravljanju projektima u području kulture koji zasigurno mijenjaju društvo, kako u Sloveniji, tako i međunarodno. Obrazovanje mladih uvijek mi donosi radost i zadovoljstvo kad pratim mlade na njihovom putu, kad shvatim koliko je važno omogućiti mladima da se razvijaju i pronalaze svoje talente. Također je ključno da ostanu predani visokim standardima komunikacije, koji su ključni za dobrobit društva. To su mnogi profesionalni izazovi koji me poboljšavaju, ali vjerujem da kao društvo još uvijek imamo puno posla u području komunikacije.
Dobitnica ste priznanja PRO PR Globe People Achievement Award, koje se dodjeljuje pojedincima za njihov doprinos razvoju struke odnosa s javnošću i komunikacija. Što Vama osobno znači ovo priznanje i koliko Vam je važno što je Vaš profesionalni rad prepoznat na međunarodnoj razini?
Naravno, svako priznanje je lijepo, ali posebno vas dirne ono koje dolazi od ljudi koji razumiju vaš rad, strast i vrijednosti koje slijedite. Ovo međunarodno priznanje za mene je velika čast, ali naravno i odgovornost i potvrda da s predanošću možemo ostaviti pozitivne tragove i u ljudima i u profesiji. Posebno mi je drago što je moj rad u području komunikacija prepoznat na međunarodnoj razini, jer komunikacija nadilazi lokalne, nacionalne granice. Komunikacija je dugo bila ne samo alat za prenošenje informacija, već temeljni gradivni blok povjerenja, povezanosti i pozitivnih promjena u širem društvu. Tijekom svog profesionalnog puta uvijek sam vjerovala da su ljudi u središtu svake priče o uspjehu. Za mene komunikacija nikada nije bila samo profesija, već način povezivanja, stvaranja povjerenja i otvaranja novih prilika. I ovo priznanje vidim kao zahvalu svim nevjerojatnim ljudima s kojima sam imala priliku raditi, učiti od njih i zajedno stvarati prekrasne priče. Također vjerujem da budućnost pripada onima koji poznaju i mogu slušati, razumjeti i graditi mostove između ljudi, generacija i kultura. A ako mogu barem malo toga doprinijeti kroz svoj rad, onda moj profesionalni rad ima stvarnog smisla.
