Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Razgovarala: Jelena Mihelčić
Agencija Bruketa&Žinić OM nedavno je objavila kako razvija svoje usluge na području design thinking savjetovanja za tvrtke, o čemu smo razgovarali s izvršnom direktoricom agencije Sanjom Petek Mujačić.
Design Thinking Hrvatska zajednički je projekt agencije Bruketa&Žinić OM s tvrtkom Sense Consulting. Kako je došlo do suradnje?
Sense Consulting jedna je od vodećih konzultantskih tvrtki na ovim prostorima, a Design Thinking Hrvatska rezultat je i njihovih i naših nastojanja da razvijemo nove usluge koje odgovaraju na potrebe tržišta. Naime, tržište konzaltinga ubrzano se razvija, a kreativne industrije pak traže nove niše kroz koje mogu ponuditi svoj know-how.
Na koji način Bruketa&Žinić OM nudi svoj know-how u ovome projektu?
Spoj je to zajedničkih iskustava. Želimo pomoći tvrtkama da razviju vlastitu kulturu inovativnosti i kreativnosti koja je danas jedan od presudnih faktora poslovnog rasta pa i opstanka. Sense Consulting dugi niz godina pomaže poduzećima i javnim tijelima da povećaju učinkovitost u svome poslovanju kroz financijsko-investicijsko savjetovanje, savjetovanje vezano uz fondove EU i jačanje poslovne konkurentnosti.
S druge strane, mi kao reklamna agencija imamo naravno iskustva i znanja u kreativno-komunikacijskom savjetovanju pa je design thinking metoda vrlo bliska načinu na koji inače funkcioniramo jer je i proizašla iz dizajna komunikacija. Međutim k nama klijenti u pravilu dolaze s gotovim proizvodima i uslugama za koje tada osmišljavamo kreativnu i učinkovitu komunikaciju, dok vrlo rijetko imamo priliku u procesu sudjelovati od samih početaka, u stvaranju proizvoda i njegovog USP-a. Ovaj projekt nam pruža upravo tu mogućnost.
U smislu ulaganja mi ravnopravno sudjelujemo u ovom projektu. Treneri u procesu savjetovanja su uz kolege iz Sense Consultinga, Vedrana Antoljaka, Tatjanu Novak i Miroslava Kosovića i naš kreativni direktor Nikola Žinić te strateški planer Ivan Tanić. Međusobno se nadopunjujemo kroz kreiranje ponude za klijenta i kroz rad s njime, a želimo da treneri Design Thinkinga Hrvatska proizađu upravo iz zajedničke suradnje.
Kako biste vi opisali design thinking?
Design thinking je metoda, proces rada primjenjiv na bilo koji posao, zadatak ili projekt, a kojim se postiže drugačiji pogled na problem, odnosno na rješenje. Promjena kuta gledanja na problem dovodi i do inovativnijeg rješenja.
Ali to nije neka nova metoda.
Metoda je nastala još tijekom 50-ih na Stanfordu, mi smo prvi koji u regiji omogućujemo strukturirano i vođeno savjetovanje za tvrtke koristeći tu metodu. Dio našeg tima su educirani treneri. Ovisno o potrebama klijenta izrađujemo program koji može trajati bilo dva dana ili kroz dulji period.
Kome design thinking može pomoći unutar tvrtki?
Design thinking može pomoći svakome tko razvija proizvode i usluge, svakome tko koncipira neke procese unutar kompanija, praktički svakome. Može imati dvostruku funkciju – da na inovativan način riješi poslovne izazove, ili da utječe na zaokret u razmišljanju unutar tvrtke, potiče zaposlenike da drugačije razmišljaju o aktualnim i svim budućim poslovnim problemima.
Metoda sadrži 5 koraka. Kako možemo biti inovativniji u samo 5 koraka?
Nije stvar u količini koraka već u cilju koji se njima postiže. Primjerice ako u nekom koraku zaključimo da rezultat nije zadovoljavajući, vraćamo se korak natrag. To su svakodnevne procedure u kreativnom načinu razmišljanja.
Što znači kreativno razmišljati poput dizajnera, po čemu je ova metoda i dobila ime?
To znači stavljanje korisnika u fokus, dakle razmišljanje poput osobe koja koristi vaš proizvod ili uslugu, razmišljanje izvan okvira, kontinuirano testiranje i poboljšavanje rješenja. Design thinking je specifičan po tome što je korisnik uvijek u fokusu. Kreira se persona kojoj se definiraju navike, potrebe, okruženje, i svi se ti parametri uzimaju u obzir kod dolaska do rješenja. S korisnicima se obvezno razgovara i iz njihovih se inputa rade smjernice za definiranje rješenja.
Na primjer…?
IKEA, Apple ili IBM najčešće su spominjani primjeri u brojnim medijima, ali recimo kompanija Braun se prilikom kreiranja pametnije električne četkice za zube fokusirala na dvije ključne potrebe koje su identificirali njihovi korisnici i od njih učinila dodanu vrijednost proizvodu. Kreirali su četkicu koja se može jednostavno puniti na računalu i pritom korisnik u samo par klikova može naručiti zamjenske četkice.
