Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Razgovarala: Silvija Kovačić
Razgovarali smo s Ekremom Dupanovićem, kreatorom Kreativnog portfolija, jednim od inicijatora ideje BalCannesa i vlasnikom portala Media Marketing, a što je imao za reći o budućim planovima za Kreativni portfolio i razvoju BalCannesa pročitajte u nastavku.
Silvija Kovačić: Za početak, recite nam kako ste se odlučili na stvaranje Kreativnog portfolija i što vam je bila glavna nit vodilja u razvijanju projekta?
Ekrem Dupanović: Veoma cijenim festivalske nagrade, iako su mišljenja kreativaca podijeljena. Danas mi se čini da je cool kazati kako nagrade ne znače mnogo, kako ih klijenti ne cijene, itd. A sve je više prijava na festivale, sve se više radova šalje na takmičenja.
Dakle, ako mene pitate, ja mislim da su nagrade veoma važne svima. Onima koji su kreirali i producirali nagrađeni rad (agencije), onima za koje su ti radovi kreirani (oglašivači), onima koji te radove objavljuju (mediji) i, u konačnici, cijeloj industriji jer predstavljaju mjerilo kvaliteta, odvajaju one najbolje. Ja da sam klijent, pitao bih svoju agenciju zašto ne šalje moje radove na festival? Zato što nisu dovoljno dobri? Odlično, zamijenit ću agenciju, ne treba mi agencija koja sama kaže da ono što radi za mene nije dovoljno dobro.
S druge strane, Adriatic regija predstavlja jedno cjelovito tržište ma šta neko mislio i želio. Mi najviše prodajemo jedni drugima, najbolje međusobno trgujemo. Kako kompanije idu na sva tržišta tako za njima idu i njihove agencije. Pa i pored toga ne znamo dovoljno jedni o drugima, ne pratimo sve medije da bismo znali šta se u našoj industriji događa. Zato sam odlučio napraviti Kreativni portfolio u kojem predstavljamo sve, ali sve nagrađene kampanje na nacionalnim i regionalnim festivalima. Da je sve na jednom mjestu. Tako prva knjiga, koja ima 352 strane, sadrži 136 nagrađenih kampanja koje je uradilo 55 agencija za 96 oglašivača.
Knjigu ćemo izdavati svake godine. Nakon pet godina u biblioteci ćete imati pet knjiga iz kojih možete vidjeti kako se razvijala kreativnost, kako su se mijenjali mediji, pa čak i kako su se mijenjali brifovi agencija jer u knjizi za svaku kampanju imamo brif, problem, rješenje, kreativnu ideju, realizaciju, rezultate i glavne vizuale. Uskoro ćemo lansirati i web stranicu na koju ćemo postaviti audio i video radove koji nisu mogli biti prikazani u knjizi.
I, ono što je meni osobno drago, u svakoj kampanji smo predstavili i tim koji je radio. To je jako važno ljudima koji su učestvovali u kreiranju i produkciji nagrađenih radova. Mnogima će ova knjiga biti jedini svjedok da su oni dobili nagradu. Da sam direktor agencije čiji su ljudi navedeni u knjizi, ako ništa, a ono iz higijenskih razloga bih svakom svom uposleniku, članu nagrađenog tima, poklonio jednu knjigu. Ali nisam primijetio da je to ijedna agencija uradila.
Silvija Kovačić: Riječ je o knjizi koja svjedoči o kreativnosti u jednoj godini, a kako izlazi već drugi Kreativni portfolio, zanima nas je li došlo do nekih promjena u odnosu na prethodnu godinu?
Ekrem Dupanović: Osim naslovne strane za sada nećemo mijenjati ništa. Nema potrebe, imamo dobru strukturu, knjiga se lako čita, sadrži sve informacije koje su potrebne. Nećemo mijenjati tim koji dobija.
Da, imat ćemo još jedan festival. Krajem januara se održava No Limit Sarajevo Advertising Festival tako da ćemo nagrađene radove i s tog festivala imati u knjizi.
Silvija Kovačić: Kakve ste promjene i novitete uočili u regionalnom oglašivačkom svijetu u odnosu na prethodnu godinu?
Ekrem Dupanović: Još nisam stigao pregledati radove koji idu u knjigu. Moji su saradnici do sada osigurali sve radove s do sada održanih festivala, prelom se takođe radi. Ostalo nam je još da ubacimo nagrade Sempler, UEPS-ove nagrade i No Limit Sarajevo Advertising Festival. Kada sve završimo, pregledat ću radove i dati im ocjene po jednom ključu kako bismo dobili 10 najuspješnijih kampanja, 10 najuspješnijih agencija i 10 najuspješnijih oglašivača. Već u prvoj knjizi smo napravili ove rang liste. Moram priznati da me je bilo strah reakcija, jer ego u našoj induistriji je strašan, ali nismo dobili niti jednu jedinu primjedbu. To znači da smo dobro ocijenili.
Generalno, kreativnost raste, imamo sve bolje i bolje radove.
Kreativni portfolio je naš Gunn Report.
Silvija Kovačić: Što ste naučili radeći na Kreativnom portfoliju i kako promatrate njegov daljnji razvoj?
Ekrem Dupanović: Čovjek se uči dok je živ, ali se pitam šta ja tu još mogu naučiti. Godine 2020. ću obilježiti svojih 50 godina u advertisingu i 70 godina života. Naravno, mogu učiti, kao i svi drugi, o novim medijima, o digitalu, o transformacijama, o tehnologijama (posebno o AI). Uh, ima još dosta toga što se mora učiti gotovo svakog dana.
Što se razvoja kreativnog portfolija tiče, dokle god moj pogled može dobaciti ja ga vidim kao knjigu u kombinaciji s web stranicom koja ima sve što ima knjiga, plus ono što nije moglo u knjigu (audio i video). Možda se za mog života pojave neki novi mediji koji će zamijeniti knjigu, ali sumnjam. Možda se nešto bude mijenjalo kod web stranice, možda se pojave neke nove aplikacije, novi formati? U svakom slučaju mi ćemo pratiti razvoj medija i tehnologija i prilagođavati im se. Sve što se novo pojavi mi ćemo nastojati primijeniti.
Silvija Kovačić: Kada govorimo o Kreativnom portfoliju, bez sumnje je riječ o značajnom doprinosu oglašivačkoj industriji. Što vas u tom projektu najviše raduje?
Ekrem Dupanović: Mene uvijek i to svakoga dana iznova raduje sve što doprinosi promociji i razvoju oglašivačke industrije. To je jedini razlog zašto svakog dana imamo novih desetak vijesti na portalu www.media-marketing.com i zašto sa 68 godina radim 12 sati svakog dana i pri tom beskrajno uživam. Raduje me svaki odličan rad, raduju me hrabre i neponovljive kreativne ideje, raduju me uspjesi mladih kreativaca koji će uskoro preuzeti odgovornost za razvoj oglašavanja. Raduje me sve što raduje svakog normalnog čovjeka u našoj industriji, a ja mislim da sam još uvijek normalan.
Silvija Kovačić: U prvoj knjizi predstavljene su najbolje oglašivačke kampanje u Adriatic regiji, nagrađene na festivalima u 2017., uključujući i BalCannes – kako promatrate njegovu važnost u regiji?
Ekrem Dupanović: BalCannes je veoma važan. Ne mislim da je to zbog toga što sam jedan od onih koji su ga osmislili i predložili, nego zato što je tako. U jednu ruku jeste festival, ali u drugu i nije. Nema onog festivalskog grča, nema strogog žirija, što ne znači da ocjenjivanje radova nije ozbiljno. O, i te kako jeste. On ima nešto što nema nijedan drugi festival, a to je glavna nagrada – da je tvoj rad ušao među 25 najboljih u Adriatic regiji. Poslije svakog BalCannesa sve agencije čiji su radovi ušli među 25 najboljih pošalju svoja PR priopćenja i pohvale se tim uspjehom. To se ne događa poslije drugih festivala. Možda dobijemo priopćenje za 25% nagrada, ali za sve ne.
Pitao sam se zašto je to tako i mislim da znam odgovor. Svi drugi festivali dijele tri nagrade u svakoj kategoriji. Pa bože moj, ako ne osvojiš nagradu, ne možemo se svi strpati u tri. Ali ako ne uđeš među 25, to je težak poraz. Mislim da u svim agencijama jednostavno odahnu kada saznaju da su ušli među 25.
Ovdje bih se opet vratio na oglašivače. Svaki oglašivač u Adriatic regiji bi morao pitati svoju agenciju šalje li njegove radove na BalCannes. Obećao sam Dunji (Ballon) neki dan na ručku u Zagrebu da ću iduće godine osobno lobirati za što više radova za BalCannes. Ali neću lobirati kod agencija, već kod oglašivača da ih natjeraju da pošalju njegove radove. Agencije uglavnom imaju svoju matematiku, ali to često nije matematika koja odgovara oglašivačima. I u konačnici, nisu li oglašivači prvi žiri za svaku kampanju. Ako je oglašivač ne odobri, nikada neće ni doći do festivala.
Silvija Kovačić: Zašto je važno da agencije prijavljuju svoje projekte na BalCannes?
Ekrem Dupanović: Važno je zbog industrije, zbog promocije oglašavanja, zbog digniteta struke, zbog vlastite higijene. Zbog toga što je prezentacija 25 najboljih kampanja najljepši dio Weekenda, event na kojem nema dovoljno stolica za sve pa uvijek stotinjak ljudi stoji sa strane. Lijepo je vidjeti kako cijela dvorana frenetičnim aplauzom pozdravlja kreativce, lijepo je čuti komentare iz dvorane za vrijeme prezentacija. Zbog toga se isplati prijaviti svoje radove, ući među 25 i pobrati svu slavu ovoga svijeta.
I, naravno, važno je da će dobiti dvije strane u Kreativnom portfoliju kako bi predstavili svoju kampanju.
Silvija Kovačić: Prethodno ste nam izjavili kako biste voljeli da BalCannes postane praznik kreativnosti, a sada kad je prošlo gotovo tri godine od toga, smatrate li da se to i ostvarilo?
Ekrem Dupanović: Apsolutno jeste. Još tu ima posla, još se dosta toga može poboljšati da bi BalCannes zaista dobio praznično ozračje, ali nije sve do organizatora. Moraju se i agencije potruditi. Prijaviti više radova, poslati više ljudi u Rovinj, praviti bolje, mnogo bolje prezentacije radova koje prijavljuju.
Silvija Kovačić: Kako vidite da se BalCannes razvija u budućnosti?
Ekrem Dupanović: Ja bih volio da se ukine online glasanje i da o radovima na BalCannesu odlučuje žiri kao i na svakom drugom festivalu. Žiri zasjeda, diskutuje o radovima i konsenzusom donosi odluke. Tako se ne može dogoditi da neki dobar rad ispadne iz konkurencije. Kod online glasanja je to moguće. Ne treba žiri do 25 članova. Svaki festival vrijedi onoliko koliko vrijedi njegov žiri. Može li HURA svake godine naći 25 vrhunskih članova žirija? Sumnjam.
Mislim da bi neko na bazi 25 nagrađenih radova trebao napraviti sveobuhvatnu analizu i izvući šta su ti radovi pokazali, šta na osnovu njih možemo zaključiti o našoj struci, o trendovima, o tehnologiji i njenom doprinosu kreativnosti itd. Po meni bi jedna takva analiza bila sjajan uvod u prezentaciju 25 najboljih kampanja.
Inače, BalCannes nema mnogo prostora da se širi, njega će uvijek ograničavati i sputavati Weekend Media Festival. Mislim da BalCannes mnogo više znači Weekendu nego Weekend BalCannesu. Ako bi se razdvojili, BalCannes bi prodisao, a Weekend bi ostao bez svog najboljeg sadržaja i zato mislim da to neće biti moguće.
Volio bih da BalCannes zaista postane naš Cannes. I da se proširi na cijeli kreativni Balkan.
