U prvoj epizodi ovogodišnjeg SoMoCasta, moderator Nikola Vrdoljak ugostio je Marka Matijevića, vlasnika, direktora i glavnog urednika Pametne kuće, medijske grupacije koja stoji iza popularnih nišnih portala poput Srednja.hr, Mirovina.hr i Bauštela.hr. Tijekom razgovora, Matijević je podijelio svoja iskustva o razvoju ovih specijaliziranih medija, o izazovima s kojima se suočava te o inovacijama koje oblikuju budućnost medija u Hrvatskoj.
Početak u svijetu medija – od studentskog projekta do profesionalnog novinarstva
Marko Matijević započeo je svoj novinarski put s projektom Drugačije.hr, koji je pokrenuo tijekom fakulteta kao reakciju na nedostatak podrške za studentske medije. „Drugačije.hr bio je moj prvi pokušaj stvaranja medija. Iako nije dugo trajao, bio je iznimno važan jer je označio moj prvi ulazak u svijet medija i dao mi priliku da iz prve ruke vidim kako funkcionira taj proces,“ kaže Matijević.
Nakon nekoliko godina, uvidio je potrebu za kvalitetnim sadržajem koji bi bio namijenjen mladima u Hrvatskoj, ali na način koji je pristupačan i relevantan za njih. Tako je nastao Srednja.hr, portal koji se fokusira na teme iz obrazovanja i mladenačkog života, ali s vremenom je proširio svoje područje djelovanja na širi krug čitatelja, uključujući i roditelje te stručnjake iz obrazovnog sektora.
„Na početku sam mislio da će Srednja.hr privući samo učenike, ali vrlo brzo smo shvatili da i šira publika prati naš sadržaj,“ ističe Matijević. To je bio trenutak kada je Srednja.hr krenuo u pravcu profesionalizacije i širenja, prelazeći s volonterskog projekta na ozbiljan medij koji danas posjećuje stotine tisuća ljudi mjesečno.
Razumijevanje publike – ključ uspjeha
Matijević ističe kako je jedan od glavnih razloga uspjeha Srednja.hr i drugih portala iz njegove grupacije sposobnost da razumije i prati promjene u ponašanju svoje publike. „Svi mi u medijima moramo znati kome se obraćamo, na kojoj platformi i s kakvim sadržajem,“ objašnjava Matijević. Njihova sposobnost prilagodbe pokazala se ključnom u vremenu kada digitalne platforme poput Facebooka, Instagrama i TikToka mijenjaju način na koji ljudi konzumiraju informacije.
Posebno ističe kako je u početku Facebook bio ključan za izgradnju njihove publike. „Srednja.hr vjerojatno ne bi postojala bez Facebooka,“ priznaje Matijević. Međutim, danas su se stvari promijenile, a dosezanje publike putem društvenih mreža postaje sve izazovnije zbog promjena u algoritmima i zasićenja sadržajem.
Inovativni model monetizacije: Zarađivanje od memeova
Relativno nov model na hrvatskom tržištu je zarađivanje od memeova. „Prema mojim saznanjima, Pametna kuća je jedini medij u Hrvatskoj koji ostvaruje prihode od memeova,“ istaknuo je Matijević, objašnjavajući kako su društvene mreže, osobito Instagram, postale ključan kanal za oglašivače koji žele doprijeti do mlađe publike.
Brendovi prepoznaju vrijednost ovog oblika komunikacije te koriste memeove kao alat za neformalno i zabavno povezivanje s ciljnom skupinom. Pametna kuća nudi brendovima priliku za zakup oglasnog prostora unutar popularnih memeova, čime kombinira autentičan sadržaj s oglašivačkim porukama, na način koji je prilagođen suvremenim trendovima digitalne komunikacije.
Digitalni izazovi i konkurencija
Jedan od najvećih izazova za nišne medije, prema Matijeviću, jest borba s velikim tehnološkim platformama koje dominiraju oglašivačkim prostorom, poput Googlea i Facebooka. „Google Discover danas donosi ogroman promet medijima, ali istovremeno smo vrlo ovisni o njihovim algoritmima,“ kaže Matijević, objašnjavajući kako se nekoliko puta suočavao s padom prometa zbog promjena u Googleovom algoritmu.
Iako digitalne platforme donose prednosti, Matijević ističe i problem s nelojalnom konkurencijom influencera koji se često ne pridržavaju pravila o označavanju sponzoriranog sadržaja. „Influenceri objavljuju promotivne sadržaje bez jasne naznake da su sponzorirani, što je nepravedno prema medijima i korisnicima,“ naglašava on, dodajući kako bi se takva praksa trebala bolje regulirati.
Izazovi i prilike u monetizaciji nišnih medija
Nišni mediji, kao što su oni koje vodi Matijević, suočavaju se s izazovima monetizacije u digitalnom dobu, gdje se većina prihoda u medijima oslanja na oglašavanje. „Programatsko oglašavanje je važan dio prihoda, ali ne možemo se osloniti samo na to,“ kaže Matijević, objašnjavajući kako Pametna kuća koristi kombinaciju različitih izvora prihoda, uključujući direktnu prodaju, nativno oglašavanje i videoprodukciju.
Posebno je ponosan na uspjeh video odjela, koji proizvodi originalan sadržaj. „Trudimo se raditi vlastite video priče, ne samo prenositi vijesti iz mainstream medija,“ kaže Matijević. Ovaj pristup privlači klijente koji žele kreativne i autentične kampanje, što je dodatni izvor prihoda za medijsku grupaciju.
Osim toga, Pametna kuća razvija i konferencijski sektor, organizirajući događaje koji okupljaju dionike iz sektora obrazovanja i građevine, čime se dodatno širi mreža utjecaja tih medija. „Konferencije su odlične ne samo kao izvor prihoda, već i kao način da ojačamo brend i povežemo se s ključnim ljudima u industriji,“ objašnjava Matijević.
Prilike i razvoj u budućnosti
Kada je riječ o budućnosti, Matijević je optimističan, ali ističe kako će daljnji razvoj medija ovisiti o sposobnosti prepoznavanja niša koje još nisu dovoljno pokrivene. „Na hrvatskom tržištu ima puno prostora za nove specijalizirane portale. Na primjer, nedostaje ozbiljan portal posvećen zdravstvu koji bi pratio financiranje bolnica, farmaceutske industrije i slično,“ napominje.
Također, naglašava važnost ulaganja u ljude i kvalitetnu organizacijsku strukturu unutar tvrtke. „Shvatio sam da nije dovoljno samo proizvoditi kvalitetan sadržaj. Važno je razvijati ljude unutar organizacije, delegirati zadatke i graditi tim koji može nastaviti raditi i kada ja nisam ključan dio procesa,“ ističe Matijević.
Utjecaj umjetne inteligencije i novih tehnologija
Umjetna inteligencija (AI) već mijenja način rada u medijima, a Matijević vjeruje da će AI biti koristan alat koji će novinarima olakšati svakodnevne zadatke. „AI može pomoći u stvaranju naslova, analizi podataka i bržem obavljanju jednostavnijih zadataka, ali vjerujem da ljudski faktor ostaje ključan za stvaranje kvalitetnog sadržaja,“ kaže Matijević.
Iako postoji zabrinutost da će AI generirati ogromne količine nekvalitetnog sadržaja, Matijević smatra da će to otvoriti priliku za medije koji nude kvalitetu. „U svijetu u kojem se proizvodi sve više masovnog, nekvalitetnog sadržaja, kvaliteta će biti prepoznata i cijenjena,“ zaključuje.
Ako vas zanima više o tome kako nišni mediji mogu uspjeti u današnjem izazovnom okruženju, pogledajte prvu epizodu SoMoCasta.
Sve novosti oko ovogodišnjeg izdanja možete pratiti na SoMo Borac newsletteru, na web stranici te na SoMo Borac Facebooku, Instagramu i LinkedInu. Dok čekate najnovije informacije o tome što organizatori pripremaju ove godine, na YouTube kanalu poslušajte prošlogodišnja predavanja.
