Razgovarao: Ekrem Dupanović
Saša Dimitrievski ima više od 15 godina iskustva u management consultingu na područjima kao što su: Strateški marketing, Service and Product Development, Disruptive Innovations, Interaktivni marketing, Integrirane marketing komunikacije. Njegove specijalnosti su: Telekomunikacije (Cloud Services, Mobile Payment, Over The TOP Content Delivery Platforms), Informacione tehnologije, Elektronika, Digital, Multi-Channel. Aktivan je član Društva za marketing Slovenije (šest godina je bio član Upravnog odbora) i ostalih asocijacija na području marketinga i poslovnog savjetovanja. Sve ovo ovako piše u njegovom poslovnom profilu na LinkedInu. Jako ozbiljno i jako stručno. Ono što tamo ne piše mogu posvjedočiti ljudi koji ga dobro poznaju. Saša je super momak, vrlo duhovit i zanimljiv sagovornik i dobar prijatelj. Digitalac je od glave do pete toliko da i njegov styling ponajprije sliči likovima iz filmova snimljenih najsavremenijim digitalnim tehnologijama i likovima koje može stvoriti samo digital.
Prošla godina je za Pristop bila jako uspješna. Kao grupacija ste prvi put prešli prag prometa od 40 miliona eura. Vama kriza kao da je odgovarala, od kako je nastala vi konstantno rastete. Kako to objašnjavaš?
Kriza je jedna od smetnji, jedna od tzv. ‘disruptions’, uvijek postoji neka smetnja. Volim vjerovati u urbani mit koji kaže, da je kineska riječ za krizu sastavljena iz opasnosti i prilike. Jednom je kriza, drugi put je konkurencija, treći put gubitak klijenta, gubitak kadrova itd…, uvijek je nešto. Hoće li te smetnje postati problem-opasnost ili izazov, zavisi od nas samih. Lično mislim da naš uspjeh leži u kombinaciji tri ključna elementa:
‘Open-minded’ ljudi i disruptive innovation stanje duha. Oduševljen sam nad činjenicom da je Pristopov organizam sam sposoban vrlo brzo, ako ne i trenutno, napraviti filtraciju te vrste. Šta više, taj isti organizam podstiče fenomene razvoja i disruptive razmišljanja, zato je paradoks u tome, da nikada ne može biti zadovoljan postignutim. Kada me je nedavno jedan prijatelj pitao kako intimno osjećam DNK Pristopa, rekao sam mu: biti stručan te slijediti ili postavljati trendove i nije neka posebnost (mislim, to je OK, valjda…), zato mi se još luđim čini osjećaj, kojeg imam najmanje kod core ekipe, da uvijek kada uvodimo neko novo rješenje (recimo, implementacija neke nove strategije), to isto rješenje, u tom istom trenutku, negdje, u nama samima, postaje zastarjelo i sve u istom trenutku, u nekom drugom dijelu mozga, ili negdje drugdje u kući, već rađa nova rješenja. I upravo ta neka čudna odgovornost, da je ‘rođenje’ te nove ideje-razmišljanja-rješenja uvijek pod tvojom kontrolom, čak šta više, da si njen roditelj, odgajatelj, motivator, čuvar i, ako je to potrebno, njen grobar, je jedinstveno i vrlo specifično.
Konstantni razvoj i bundlovanje novih tehnologija i poslovnih modela. Zadržati nivo servisa je minimum, ali ga dignuti na viši nivo, proširiti ga po horizontali i na ostale relevantne ili komplementarne strukovnosti ili po vertikali produbiti strukovnost na nivo industrije, je mnogo teže. Ako uporedim, Pristop je, kao što znaš, nastao kao PR poduzeće, danas smo najmanje to. U 90tim godinama uspješno smo se dokazali na advertising tržištu. Bili smo pioniri interneta i na početku milenijuma počeli dobijati priznanja klijenata ne samo u regionu nego i šire. U zadnjih par godina smo uspješno razvili management consultig, koji se najviše bavi poslovnim strategijama, change managementom i prognozama razvoja tržišta i poslovnih prilika. Još prije nekoliko godina smo uveli profesionalizaciju po vertikalama, unutar pojedine industrije. Telco i medijsku industriju razvijamo već 20 godina, odnosno od nastanka Pristopa, isto smo tako jaki u retailu, u finansijskom sektoru, u teškoj industriji, a naravno tu su još neke druge branše.
Sada polažemo najviše na razvoj poslovnih modela koji se baziraju na povezivanju prilika, znanja i novih tehnologija. Da ti dam primjer, s jednim klijentoim razvijamo mobile payment, s drugim multichannel loyty program, s trećim OTT cloud servisnu platformu. Ovo će možda nekome zvučiti kao neki selfpromotion ali pazi, mi to stvarno radimo.
Dobar management s jasnim ciljevima i vizijom. Znam da to zvuči isuviše trivijalno ili otrcano, ali vjeruj mi, rezultat, kao jedna od osnovnih garancija za progres, je moguć samo s dobrim managementom i, naravno, zavisi od toga ko ga vodi. Nije slučajno, da se uvođenje nove paradigme Pristopa, kao stručne i efikasne agencije, podudara sa dolaskom Primoža Pusara na vodeće mjesto ovog cirkusa. Da se razumijemo, managerirat u jednoj agencijsko-konsultantskoj kući, u kojoj je mnogo pametnih, kreativnih glava i egoa ‘do neba’ nije jednostavno i to je posao koji zahtijeva odanost, vjeru u uspjeh i 24/7 motivaciju zaposlenih.
Pristop je prisutan u svim zemljama Adriatic regije. Prema tome zainteresiran je da se stvari u advertising industriji, koja sve više liči na zoološki vrt, dovedu u red. Može li se desiti da velike zvjerke među agencijama, oglašivačima i medijima sjednu za jedan sto i dogovore se oko podjele glavnog plijena i nekih strateških stvari, ili će se i dalje nastaviti sa ugrizima i umiranjem na rate? Kako možemo preživjeti svi zajedno, kao industrija?
Da bismo se općenito ‘razumjeli’ i počeli ‘razmišljati’ o našoj budućnosti u regionalnom kontekstu, potrebna su dva preduslova: regionalni klijenti i regionalne organizacije. Prvo je djelomično povezano sa završetkom tranzicije (ako zaboravimo već neko vrijeme prisutne multinacionalke), privatizacijom i ekonomskim vezama i taj dio već ulazi u završnu fazu. Ali drugi dio, osim nekih inicijativa, ne postoji, barem ne koliko je meni poznato. Vjerujem da nas naši klijenti neće preteći jer ćemo se, nakon toga, morati post mortem dogovarati. Možda nam nedostaju veliki ljudi u branši, ljudi s dovoljno regionalnog autoriteta (da li je nešto tako uopšte moguće?) ili bismo se, možda, morali pridružiti nekoj međunarodnoj organizaciji i napraviti neku svoju regionalnu franšizu, kao što, recimo, postoji IAB u digitalu? Moramo biti svjesni da novac brzo nalazi svoj put i nije nužno da smo mi, koji u dobroj mjeri egzistiramo na ovom prostoru, uvijek na njegovom putu. Možda bi prvi korak bila organizacija neke pametne međunarodne konferencije-festivala-takmičenja sa jakim regionalnim sponzorima koji je u domenu neke organizirane skupine priznatih, prije svega, pametnih stručnjaka? Najbliže tome, recimo, ‘regionalno’, sam se osjećao na ForFestu u Budvi i šteta je da ta priča nije dobila snažnija krila. Golden Drum je možda bio blizu toj ideji, ali je, nažalost, zašao u ‘evropske vode’ i tamo potonuo. Ako nas ne uništi sindrom apatičnosti, uvijek nam ostaje na raspolaganju sindrom Ikarusa.
Ti si, zapravo, počeo u digitalnom marketingu, s njim se družiš od njegovog nastanka. Kako je do toga došlo? Šta te je odvelo iz digatalnog u tzv. integrisane marekinške vode?
Teško izlazim iz digitalnih voda, ali, ako se našalim, mislim da nekako slijedim evoluciju digitalnog marketinga i njegovu mutaciju (okupaciju) marketinga overall. Istina je da se već neko vrijeme ne bavim digitalom na nivou alata.
Završna faza te okupacije je počela kada je tzv. digital postao sredstvo za dizajniranje digitalnih proizvoda i brendiranih usluga (brand services) s potrebom da kompletiraju postojeću ponudu proizvoda i time je neminovno postao podstrekač poslovne inovacije i proizvodnog razvoja ‘per se’. Vjeruj, nema većeg orgazma (može i užitka) kada ti, zajedno s klijentom, uspije nadgraditi postojeći proizvod ili čak razviti novi, ponekad i uz pomoć malog razvojnog posega neke komunikacijske tehnološke inovacije i time preuzeti suodgovornost za uspjeh klijenta. I upravo taj momenat, baviti se proizvodom, postavlja saradnju i agenciju na potpuno drugačiji nivo. Tvrdim, naime, da je digital redefinirao i odnos između agencije i klijenta, jer digital po difoltu zalazi u sva područja marketing mixa i ostalih poslovnih procesa unutar poduzeća. I, naravno, to slijede tzv. full service (digital) agencije. Pogledajmo, recimo, revenue streame-e većih digitalnih agencija u UK (kako su navedeni u časopisu econsultancy.com), izdaleka se vidi u čemu se razlikuju od revenu streams-a ‘klasične’ agencije, tu imamo stream-e kao što je: e-commerce (možemo kazati i implementacija digitalizacije poslovnih procesa), creative (digitalna kreativa i klasični agencijski-kampanjski posao), marketing (savjetovanje), CRM i engagement marketing, tehnološki razvoj (metrika, razni servisi i komunikacijski alati), Social Media (koji je, inače, kao revenue stream u opadanju jer se, slično kao i PR, seli na stranu klijenata), User Experience (razvoj portala i ostalih internet i mobilnih aplikacija) i, naravno, digital media buying koji je sve prije nego klasika i često nastupa zajedno s tzv. performance marketingom.
Pokrenuo siRenderspace, digitalnu agenciju koja je od 2001. članica Pristop Grupe. Renderspace je danas vodeća digitalna agencija u Sloveniji. Šta može ponuditi svojim klijentima i koliko je sa standardima svoje ponude rame uz rame sa ozbiljnim digitalnim agencijama u Evropi i svijetu?
Standardi rada i srervisa nisu problem, čak mislim, da znanje i sposobnost, ne samo naše, već i nekih drugih agencija u našem regionu prevazilaze znanje mnogih agencija u inozemstvu (pod znanjem podrazumijevam cijeli sklop, paket agencijske ponude na jednom lokalnom tržištu). Svaka agencija na ovom prostoru ima svoju specifičnost koja može biti prednost, kvalitet ili dodana vrijednost, manjkaju nam samo veća tržišta i veći klijenti. Da bismo do njih došli jednom se pokušavamo organski širiti, drugi put to pokušavamo preuzimanjem, treći put saradnjom butik agencija, četvrti put se jednostavno prepustimo preuzeti od strane ‘velikih’ vjerujući da ćemo postati dobar virus nove mame i zaraziti je našim specifičnostima.
(Kompletan intervju sa Sašom Dimitrievskim pročitajte u slijedećem broju Media Marketinga)