Milica Milanović, PR Manager kompanije Nestlé Srbija, već godinama vodi komunikaciju projekata koji povezuju poslovanje, održivi razvoj i društvenu odgovornost kompanije. Njena uloga obuhvata mnogo više od klasičnih odnosa s javnošću – od krizne komunikacije i odnosa sa institucijama do tema ESG-a, održive proizvodnje i korporativne reputacije.
Kroz svoj rad posebno je uključena u komunikaciju inicijativa poput programa Nestlé for Healthier Kids – Zdravo Rastimo, aktivnosti iz oblasti regenerativne poljoprivrede, kao i održivih praksi fabrike Nestlé Surčin koja posluje prema principu “Zero Waste to Landfill”. Važan dio projekata odnosi se i na donacije hrane i podršku lokalnim zajednicama, kroz koje kompanija posljednjih godina razvija širi društveni uticaj.
U novom razgovoru govori o tome šta danas podrazumijeva pozicija Public Affairs & Communications Managera u velikim kompanijama, zašto su ESG teme postale važan dio reputacijskog menadžmenta, kakav je položaj PR struke u Srbiji te kako umjetna inteligencija i digitalna transformacija mijenjaju način na koji kompanije komuniciraju sa javnošću.
Šta znači biti Public Affairs & Communications Manager u Nestléu i koja područja ta uloga pokriva, kao i koje su ključne odgovornosti?
Prvo na šta se pomisli su, naravno, odnosi s javnošću, a teme komunikacije u Nestleu se protežu kroz nekoliko ključnih oblasti: održivi razvoj, zdravlje dece i porodica, zapošljavanje mladih, kao i samo poslovanje kompanije. Ipak, ova uloga podrazumeva mnogo više od toga, a to su prvenstveno društvena odgovornost kompanije, krizna komunikacija, odnosi sa državnim organima, institucijama, organizacijama civilnog društva, komorama i poslovnim udruženjima, kao i učešće u brojnim inicijativama i telima za unapređenje regulative i poslovne klime. Ključna odgovornost je očuvanje i izgradnja reputacije kompanije kao pouzdanog brenda – ne samo po pitanju kvaliteta i dostupnosti proizvoda, već i brizi o zajednici u kojoj posluje.
Nestlé je u Srbiji, u svojoj fabrici u Surčinu, ostvario značajne ciljeve u oblasti održivosti i poslovanja. Možete li nam reći više o tome?
Srpska Nestlé fabrika pionir je u mnogim praksama cirkularne ekonomije, pa je tako 2019. godine postala prvi prehrambeni pogon koji je ostvario Zero waste to landfill cilj, što znači da ni gram otpada ne odlaže na komunalne deponije, već se on odvaja, predaje na recikliražu ili konvertuje za proizvodnju energije.
Fabrika poseduje i najmodernije postrojenje za preradu otpadnih voda, što je ujedno i najveća lokalna investicija kompanije u visini od 1,2 miliona CHF. Na ovaj način, fabrika svakog dana prečisti 65.000 litara vode i čistu i bezbednu je vraća u prirodu. Osim toga, postoje i brojni drugi načini na koje se štede resursi, kao što su recimo optimizacija ambalaže i logistike, LED osvetljenje, izolacioni paneli od recikliranih materijala i slično.
“Zero Waste to Landfill” je komunikacijski vrlo zanimljiv koncept, ali šta on zapravo znači u standardima i praksi, posebno imajući u vidu ESG izvještavanje i regulatorne zahtjeve na tržištima na kojima Nestlé posluje?
Nestleov cilj je da do 2050. godine dostigne nultu emisiju gasova sa efektom staklene bašte. Taj cilj podrazumeva transformaciju ili prilagođavanje kroz celokupan lanac vrednosti – od poljoprivrede, preko transporta, prerade, pakovanja, distribucije, pa sve do prodaje. Dakle Zero waste koncept zauzima važno mesto u tom procesu i kao takav je deo okvira ESG izveštavanja. Dodatno, teme poput ove, kao i brojne koje spadaju u „E“ i „S“ iz ESG, sve su važnije i važnije za potrošače, pa kompanijama koje ne posluju na ove načine ne poklanjaju svoje poverenje, i to ne samo u vidu kupovine, već i kao potencijalnom poslodavcu.
Kako biste ocijenili status stručnjaka za odnose s javnošću u Srbiji, a kako status PR agencija?
Nažalost mislim da je naša profesija jednim delom degradirana zahvaljujući nerazumevanju šta ona zapravo podrazumeva. Za mnoge je „PR“ i dalje samo osoba koja šalje saopštenje u novine i ima broj telefona urednika da ga pozove i zamoli da objavi. Ipak, unutar biznis zajednice, status stručnjaka za odnose sa javnošću ne zaostaje za ostalim korporativnim funkcijama, jer je u tim krugovima jasan značaj korporativne reputacije i koje su posledice njenog lošeg vođenja.
Moji počeci me vezuju PR agenciju i mislim da se od tada nije mnogo toga promenilo: agencije vode neki od najboljih stručnjaka za PR, dok je za mlađe to najčešće stanica za učenje za nastavak karijere u kompaniji ili javnom sektoru. Danas mogu da kažem da je PR agencija nezamenljiv partner kompaniji, jer upravo ono što vi donosite iznutra, a oni spolja, zajedno dovodi do najboljih ideja i rezultata.
Koji je trenutak u Vašoj karijeri ostavio poseban trag, osim priznanja koja ste dobili?
Bilo ih je više, recimo priznanje za najbolju kriznu komunikaciju, prvi intervju u Politici, prvi panel sa nekim od eksperata koje najviše cenim u ovom poslu. Međutim, ono što ću zauvek pamtiti i što mi je posložilo prioritete za dalji rad je fotografija sa jedne od isporuka donacije hrane, kada sam zapravo prvi put videla ko su ti ljudi, u kakvim su problemima i koliko im znači ono što radimo. To je nezamenljiv osećaj, jači od svakog ispunjenog KPI-a.
Kako vidite budućnost odnosa s javnošću u kontekstu sve većeg utjecaja umjetne inteligencije i digitalne transformacije?
Mislim da budućnost odnosa sa javnošću nije ugrožena, jer su izgovorena reč i autentični pisani sadržaj nezamenljivi, i odraz su odnosa i poštovanja prema publici, potrošaču, klijentu. To nikako ne znači da AI nema ulogu u PR-u, naprotiv, pruža nam neverovatne alate, digitalne platforme, štedi vreme, često i inspiriše. Rekla bih da je u pitanju jedna velika transformacija koju moramo da prođemo i da priznamo da stvari definitivno više nisu iste, ali da ljudski faktor u ovom domenu ostaje neizostavan činilac.
Koji savjet biste dali mladim profesionalcima koji žele graditi karijeru u oblasti komunikacija i public affairs?
Da ne žure jer napredovanje i uspesi ne dolaze preko noći, da mnogo uče, slušaju, čitaju i pišu, i da autoritet ne nameću, već da ga grade znanjem, ekspertizom i pre svega – ljudskošću.
