Profesionalni put Lene Bošković razvijao se kroz ekonomiju, novinarstvo i korporativne komunikacije, povezujući različita iskustva u karijeru izgrađenu na razumijevanju javnosti, poslovanja i strateškog upravljanja reputacijom. Od rada na ekonomskim i političkim temama, preko profesionalnog usavršavanja u međunarodnim medijskim kućama poput CNN-a i BBC-a, do današnje pozicije direktorice korporativnih komunikacija u Vezuv Group, njen profesionalni razvoj pokazuje kako se medijsko iskustvo i razumijevanje tržišta mogu pretočiti u ozbiljnu komunikacijsku i upravljačku ulogu.
Dobitnica ovogodišnjeg priznanja na PRO PR Globe People Achievement Awards u sklopu 23. izdanja PRO PR konferencije, Lena Bošković pripada generaciji komunikacijskih lidera koji razumiju da odnosi s javnošću odavno prevazilaze granice klasičnog PR-a. Njeno iskustvo obuhvata novinarstvo, marketing, društveno odgovorne kampanje i korporativnu strategiju, uz poseban fokus na odgovornu komunikaciju unutar strogo regulisanih industrija, gdje reputacija, povjerenje i društveni uticaj postaju jednako važni kao poslovni rezultati.
U novom intervjuu, Lena Bošković govori o transformaciji novinarstva u eri digitalnih platformi, granicama između informisanja i marketinga, razvoju PR profesije u Crnoj Gori, komunikacijskim izazovima političkog i korporativnog sektora, kao i ulozi društveno odgovornih inicijativa u savremenom poslovanju. Intervju istovremeno otvara i šira pitanja profesionalne etike, evropskih integracija i dugoročnog povjerenja, potvrđujući zašto komunikacija danas sve više postaje pitanje strateške odgovornosti, a ne samo vidljivosti.
Ekonomski studij doveo Vas je do tema koje se bave ekonomijom, ali ste imali priliku učiti i trenirati se u vodećim medijskim kućama. Kako biste danas ocijenili novinarstvo – je li se pretvorilo u marketing i postoji li uopće istraživačko novinarstvo?
Novinarstvo se danas razvija u vrlo dinamičnom okruženju, pod snažnim uticajem digitalnih platformi, brzine informacija i promijenjenih navika publike. To je donijelo promjene u formatu i načinu distribucije sadržaja, ali osnovna uloga novinarstva ostaje ista — da informiše javnost na tačan, odgovoran i kredibilan način.
U tom kontekstu, ponekad se otvara i pitanje granice između klasičnog informisanja i komunikacijskih formi koje su bliže marketingu, posebno u digitalnom prostoru.
Iz mog iskustva kao urednika ekonomije i novinara specijalizovanog za ekonomske i političke teme, kvalitetno istraživačko novinarstvo i dalje postoji, ali zahtijeva više vremena, resursa i profesionalne posvećenosti, uz izazove savremenog medijskog okruženja. Najčešće se razvija kroz rad manjih timova ili pojedinaca koji su fokusirani na istraživačke priče.
U širem kontekstu, novinarska profesija i dalje pokazuje visok nivo profesionalizma i otpornosti, dok su urednički standardi, provjera informacija i profesionalna etika i dalje ključni za očuvanje kredibiliteta medija.
Iskustvo rada u međunarodnim redakcijama dodatno mi je potvrdilo značaj uredničke nezavisnosti i dosljednosti kao temelja svakog ozbiljnog novinarskog rada.
Unatoč velikim zakonskim ograničenjima unutar kompanije koju zastupate, ona je pronašla jedinstveni put osvještavanja građana o sigurnosnim mjerama i društveno odgovornim kampanjama. Što Vas je potaknulo da javno promičete ove inicijative?
U industriji koja je jasno i strogo regulisana, komunikacija nosi dodatni nivo odgovornosti i zahtijeva vrlo pažljiv i promišljen pristup. Upravo zbog toga smatrala sam važnim da se ona ne posmatra samo kroz informativnu ili marketinšku funkciju, već i kroz širi društveni kontekst u kojem može imati stvarni uticaj.
Naš pristup je od početka bio zasnovan na ideji da, ukoliko već postoji javna vidljivost, ona treba da bude iskorištena na način koji doprinosi edukaciji, prevenciji i podizanju svijesti o temama koje su društveno osjetljive i važne. To uključuje posebno odgovoran odnos prema pitanjima odgovornog igranja.
Društveno odgovorne kampanje su zbog toga prirodan dio naše strategije, a ne odvojena komunikacijska aktivnost. One predstavljaju način da dugoročno gradimo povjerenje sa zajednicom i doprinosimo stvaranju odgovornijeg okruženja, što smatram ključnim za svaku industriju koja ima direktan kontakt sa širom javnošću.
Kako biste ocijenili stanje odnosa s javnošću u Crnoj Gori – razumiju li menadžmenti organizacija, a posebice politička javnost, ulogu stručnjaka za PR?
Odnosi s javnošću u Crnoj Gori imaju kontinuitet razvoja duži od dvije decenije i danas možemo govoriti o formiranoj i kvalitetnoj profesionalnoj zajednici, sa stručnjacima koji posjeduju znanje, iskustvo i razumijevanje savremenih modela komuniciranja. PR kao profesija je sazrijevao zajedno sa tržištem i institucijama, i u tom smislu je napravljen značajan iskorak.
Ipak, i dalje postoji prostor za njegovo jače strateško pozicioniranje unutar organizacija. U određenim sistemima PR se još uvijek percipira kao operativna funkcija ili podrška u kriznim situacijama, umjesto kao važan dio upravljačkog procesa i donošenja odluka.
Kada je riječ o političkoj sceni, komunikacija se često koristi kao alat za kratkoročni efekat, dok je njen puni potencijal u izgradnji dugoročnog povjerenja i kredibiliteta još uvijek nedovoljno iskorišćen. Upravo tu vidim prostor za dalji razvoj u jačanju razumijevanja da odnosi s javnošću nijesu samo poruka, već kontinuiran i odgovoran odnos sa javnošću koji se gradi kroz istrajnost, transparentnost i stručnost.
Crna Gora korača ka Europskoj uniji. Smatrate li da građani uopće razumiju identitet Europe i na koji način mogu ostvariti svoje benefite?
Razumijevanje evropskih integracija kod građana se postepeno razvija, ali i dalje postoji prostor da se taj proces dodatno približi svakodnevnom životu. Kroz svoje iskustvo u novinarstvu, posebno u izvještavanju o ekonomskim temama, naučila sam koliko je važno kompleksne procese približiti građanima na način koji je jasan i razumljiv.
Važno je da se o Evropi ne govori isključivo kroz administrativne ili političke okvire, već kroz konkretne primjere koji pokazuju kako se promjene odražavaju na život i rad ljudi. Evropske vrijednosti prije svega podrazumijevaju standarde koji utiču na kvalitet života — od pravne sigurnosti do većih mogućnosti za lični i profesionalni razvoj. Kada se takve teme komuniciraju jasno i kontinuirano, građani lakše prepoznaju benefite i načine na koje ih mogu ostvariti.
Da se ne bavite odnosima s javnošću, čime biste se bavili u svojoj poslovnoj karijeri i koju opciju biste izabrali?
Vjerovatno bih ostala u domenu ekonomije,finansija i berze, što je bio i moj prvobitni profesionalni pravac. Ipak, novinarstvo je oblast kojoj bih se uvijek mogla vratiti, ali u formi specijalizovanog izvještavanja, posebno o ekonomskim i političkim temama. S obzirom na iskustvo koje sam stekla, teško je zamisliti karijeru bez komunikacije kao ključnog elementa, tako da bi moj izbor svakako bio u profesijama koje povezuju analizu, strateško razmišljanje i javnu riječ.
Koji trenutak u Vašoj karijeri je ostavio poseban trag, osim priznanja koja ste dobili?
Teško je izdvojiti jedan trenutak ali posebno su značajni oni u kojima se vidi rezultat dugoročnog i odgovornog pristupa komunikaciji — kroz projekte koji su zahtijevali visoku preciznost, povjerenje i dosljednost, i koji su ostavili prepoznatljiv profesionalni i društveni doprinos.
Ipak, najdublji trag ostavljaju trenuci usavršavanja — rad u međunarodnim medijskim kućama, susreti s različitim profesionalnim standardima i odgovornost koju nosi javna riječ. Upravo su ti momenti oblikovali moj današnji pristup komunikaciji.
