Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
U Beogradu će 12. maja, u organizaciji Brending Experts Association (BEA), neprofitne asocijacije mladih marketning i brending talenata, biti održan Regionalni Branding Symposium ARK.
Gost prvog ARK Symposiuma bit će Martin Lindstrom, koji je proglašen za najboljeg brend eksperta na svetu. Na temu znanja koje će Martin podeliti, ali i o tome zašto on dolazi na događaj, govori Lazar Džamić.
Imali ste priliku da čitate o Martinu Lindstromu i njegovom radu. Jedno vreme je i on verovao u moć Big data, kao ključ svega. Kakav ste utisak stekli i kako je evoluiralo njegovo mišljenje?
Lazar Džamić: Martin, ja i mnogi drugi veruju u moć podataka da dopune intuiciju i kreativnost. Da joj pomognu da se inspiriše uvidima, da dobije nijanse, da se potvrdi i dokaže, da joj umanje rizik skoka u nepoznato i, ponekad, da je spasu od same sebe i neproduktivnog zanosa. Ponekad, ne uvek, jer kreativnosti nema bez rizika. Ali, važno je takodje shvatiti da postoji velika razlika između slobode i haosa: sloboda ima pravila i podaci su ti koji često definišu pravila i pravce kreativnosti u biznisu, marketingu i oglašavanju…
Pri tome, nije bitno o kojim podacima se radi. Martin je pričao o Big Data, sada u svojoj vizuri ima Small Data, stariji koncept koji je svoje ime dobio tek kada se pojavio Big Data. Na tu priču možemo još dodati i Thick Data iz antropologije i etnografije, ili Rich Data kao neki novi kompozit svega toga. Biznis svetu nikada nisu falili novi koncepti za prodaju! Najbitinije je shvatiti da nikada ne postoji samo jedan odgovor na problem, uvek ih ima više – i treba da ih bude više jer su moderni svet i njegovi izazovi, ne samo u biznisu, previše komplikovani da bismo imali jednostavno rešenje.
Martin je neko ko pokušava da uvek gleda malo ‘iza krivine’ i da stimuliše biznise da budu kreativniji u rešavanju svojih izazova. U pitanju je priznato ime u svetu, neko ko ima širok dijapazon znanja o problemima današnjeg biznisa i marketinga i od koga se može naučiti mnogo o tome kako pristupiti rešavanju nekih od njih.
Da li (i zašto) mislite da je Martinov dolazak u Srbiju bitan za stručnu javnost? Da li srpsko tržište ima potencijala za ambiciozne projekte i da li se kvalitet znanja na njemu ceni?
Lazar Džamić: Dolazak svakog poznatog imena u Srbiju, u ovoj oblasti, je dodatan podstrek za stručnim usavršavanjem. Pomalo i priznanje da smo, eto, i mi počeli da razmišljamo o malo naprednijim konceptima. Naše tržište je pomešano po pitanju potencijala za ambiciozne projekte i vrednovanja kvaliteta znanja. Takođe, nikad se ne zna kada i kako prisustvo na ovakvom skupu nekoga može da inspiriše da se usavršava. Tako se i meni desilo, nekoliko puta.
Oni koji se takmiče na tržištu, posebno stranom, više nego ikad cene struku. Bez pogovora. Kao i njihovi svetski konkurenti, bez toga ne mogu da opstanu. Takođe, mlađi ili manji biznisi u tome vide šansu protiv sporih, naduvenih, okoštalih većih domaćih tradicionalnih biznisa. Znanje im je kompetitivna prednost.
Za sve one druge koji uspevaju na bazi političke zaštite, monopola i drugih netržišnih principa, ovo može da bude samo mali bedž prestiža, ili potpuno neinteresantno… Za sada.
Predajete na FMK, držite edukacije i nesebično prenosite svoje znanje – očigledno da volite da se posvetite mladim ljudima. Šta ste pomislili kada ste čuli da su mladi ljudi uspeli od maja do decembra da sirovu ideju o dolasku Martina Lindstroma uobliče? Šta je ono što vas je navelo da poverujete da mladi ljudi to mogu da iznesu?
Lazar Džamić: Šta mladi ljudi ne mogu da iznesu!? Onog trenutka kada mladi ljudi prestanu da pomeraju stvari, propašćemo kao civilizacija… Nije lako kod nas, to znam, jer pomerate planinu gluposti, neznanja i nebrige, ali to vam je u ‘opisu radnog mesta’. Da nemate prepreka, ne biste bili mladi, već nagojeni službenici ili umrtvljeni penzioneri. Glavni znak mladosti je da imaš protiv čega da se boriš.
Ekipa koja organizuje konferemnciju je videla sveta i zna kako se radi napolju, okretna je i pametna, želi dobro. Zato sam verovao da će uspeti da nešto uradi. Mada, moram reći da je za mene uvek najveće zadovoljstvo bilo u procesu, nego u rezultatu. Lepo je da ga ima, ali je još lepše učiti… U slučaju ovog projekta to će biti još veće zadovoljstvo jer je čitav projekat u znaku učenja i dovođenja znanja u Srbiju.
I, na kraju, vaš zaključak?
Lazar Džamić: Nikada kao do sada nije bilo više potrebe za etičkim preispitivanjem čitave marketing industrije, kao i čitavog biznisa. Bez toga, odvešće nas u propast u supermarket kolicima. Privatnost i korišćenje podataka, i njihova uloga u kreiranju takozvanih ’empatičkih medija’, su kritični. Sve što radimo u našem poslu ima praktične posledice jer radimo s ljudima, njihovim emocijama, snovima, anksioznostima i potrebama. Eto nove teme za ARK!