Razgovarao: Ekrem Dupanović
Ovog vikenda Sarajevo su posjetili uposleni u svim lokalnim agencijama Mediane iz cijele regije. Razlog – došli su u glavni grad BiH da proslave 20-ti Medianin rođendan.
Mediana je agencija koja se bavi tržišnim istraživanjima i savjetovanjem. Nastala je u Sloveniji 1992. da bi se krajem 90-tih proširila na Hrvatsku, 2007. Srbiju, zatim na Albaniju i 2011. na Makedoniju.
„Počeli smo sa istraživanjem medija da bismo svoje aktivnosti onda proširili na istraživanje potrošača i tržišta. Dakle, full service research agency. Sve te usluge nudimo u svim zemljama za lokalne, regionalne i globalne klijente. U Sloveniji spadamo među prve tri istraživačke agencije, dok u regiji imamo manje učešće na pojedinim tržištima. Budućnost vidimo u prisustvu u svim zemljama,“ kazala je na početku kratkog razgovora MM portal Janja Božič Marolt, osnivač i direlkorica Mediane.
BiH je jedino tržište na kojem nemate svoju agenciju, a došli ste u Sarajevo iz svih zemalja da proslavite 20. rođendan Mediane. Da li je to prvi korak ka otvaranju lokalne agencije?
Kažu da je u slozi snaga. Do sada sam uglavnom ja išla sama i otvarala nova tržišta, a sada smo došli svi jer smo tako jači. Bosna je multikulturna država, Sarajevo posebno. Mediana je takođe agencija koju krasi multikulturalnost zaposlenih jer nas ima iz svih zemalja. Ako je Bosna preživjela sa svim tim svojim različitostima koje nosi u sebi, preživjet će i Mediana ekonomsku krizu koja se javlja na svim tržištima.
Kakvi su utisci?
Nemam u sebi toliko pozitivnih riječi kojima bih mogla opisati utiske na koncu naše dvodnevne posjete Sarajevu. Ljudi su otvoreni, ljubazni, gostoljubivi, svi rade srcem. Gospođa, koja nas je kao turistički vodič vodila u poludnevni obilazak grada sve do Vrela Bosne, je bila izvrsna. Ona nije samo iznosila historijske činjenice već je u cijelu priču uključila i dio sebe i svojih emocija. Od carinika, ljudi u hotelima, restoranima, do ljudi na ulici, svi od sebe daju ono što zapadnom svijetu toliko nedostaje – dušu i srce. Mi u Mediani smo, takođe, uvjereni da radimo sa srcem.
Oduševljeni smo ovom posjetom, bili smo do sada u svim zemljama regiona, ali Sarajevo je defintivno najbolje mjesto gdje smo mogli prodslaviti 20 godina našeg postojanja.
Kada će Mediana doći u Sarajevo, ali ne u turizam?
Naš plan je bio da poslije Hrvatske otvorimo agenciju u Bosni. Od tog plana još nismo odustali, a i klijenti (regionalni i međunarodni) nas sve više guraju u tu odluku, ali naše dosadašnje procjene nam nisu govorile da postoji realna mogućnost da bi bosanska agencija mogla pozitivno poslovati.
Ova posjeta nam može biti motiv da iduće godine krenemo barem sa jednim međunarodnim projektom, recimo za TGI (Target Group Index), za koji imamo licencu za cijelu regiju, pa i za Bosnu. Mi sva velika kvantitativna istraživanja radimo na reprezentativnim uzorcima i nas ovdje sprečava u projektima to što nema popisa stanovništva, nemamo podataka na osnovu kojih možemo formirati taj reprezentativni uzorak. U naše se podatke vjeruje, to što kaže Mediana to je istina jer se rezultati odnose na tačno određenu populaciju ili ciljnu grupu. Mi ovdje nemamo osnovu na kojoj možemo raditi kredibilna istraživanja.
Kako stvari sada stoje, mi ćemo kod istraživanja morati u BiH raditi tri reprezentativna uzorka na tri jezika, kako bismo ispoštovali lokalne prilike. To je dodatni problem ovog tržišta.
Za kraj, malo informacija o tome koliko se, prema podacima vaših istraživanja, mijenjaju odnosi unutar medijske industrrije razvojem interneta i društvenih medija?
Naša istraživanja pokazuju da je internet samo jedan medijski kanal više. Priča koja se pokušava progurati, a koja govori kako mladi ne koriste druge medije, uopšte nije tačna. Ono po čemu se mladi razlikuju od starije populacije jeste da su multimedijalno orijentirani – koriste internet da bi gledali televiziju, čitali dnevne novine, magazine, slušali radio itd. Njima je internet samo dodatni kanal za praćenje tradicionalnih medija. Istina je da je zadnjih godina pala čitanost prinatnih medija, ali ni blizu onoliko koliko se govori. Internet nije ugrozio nijedan medij da bismo sad govorili o nečijoj propasti, mediji se samo sele na druge pletforme i prilagođavaju se trendovima.
Mediji su tek sad postali svjesni da su i oni brendovi. Brend Oslobođenje ili brend Delo moraju ići na različite platforme, moraju se početi ponašati kao brendovi u drugim industrrijama kako bi došli do svojih potrošača. To smo potvrdili s nekoliko naših istraživanja i sa nekim našim medijskim klijentima koji su, na osnovu ovakve strategije, postali uspješni. Delo se čita kao printano izdanje, čita se na portalu, pa na iPadu, sada uključujemo i Delo na mobilnim telefonima. Na taj način se njegov doseg širi mnogo više nego što se smanjio tiraž njegovog printanog izdanja.
Veća opasnost za medije od interneta je česta promjena vlasništva, a time i menadžmenta. Najuspješniji su mediji koji imaju vlasnika s jasnom vizijom: unaprijediti i razvijati brend.
