Irena Merkaš je vrlo zanimljiva osoba koja raspolaže obiljem informacija i podataka o kompanijama danas i o tome šta ih očekuje u budućnosti. Irena je voditeljica komunikacija u kompaniji Microsoft za Multi-Country regiju. Razgovarali smo o stanju u zemljama regije, o zaposlenima i njihovim novim pogledima na obaveze i rad u kompanijama, o razlikama i sličnostima u zemljama koje Irena pokriva, o tehnologiji i njenoj ulozi u izgradnji zelenijeg i efikasnijeg svijeta.
MM: Odgovorni ste za Microsoft komunikaciju u 25 zemalja centralne i istočne Europe, koje prolaze kroz brzu digitalnu transformaciju. Šta ove zemlje imaju zajedničko, a koje su njihove glavne razlike?
Irena Merkaš : Uloga menadžera za komunikacije za 25 zemalja – od Jadrana, Balkana i Mađarske do Baltika, Ukrajine i Kazahstana – donosi veliku odgovornost, ali istovremeno i mnogo mogućnosti.
Regija je izuzetno zanimljiva i dinamična. Impresionirana sam mnogim uspješnim tvrtkama i agilnim startapovima; odličnim partnerima, korisnicima i vladama okrenutim budućnosti i fokusiranim na ubrzanje digitalne transformacije društva. S obzirom na različite jezike, osebujne kulture i različite razine poslovne zrelosti, razina digitalne transformacije na tržištima varira. S druge strane, zajedničko svima je tehnološki talenat, poduzetnički duh i upornost.
Ovo se posebno dobro odražava u Microsoft istraživanju Digital Futures Index. Primjera radi, Slovenija se nalazi među najnaprednijim zemljama u srednjoj i istočnoj Europi kada je riječ o digitalizaciji obrazovanja, Hrvatska je iznad prosjeka u digitalnim vještinama, Estonija je među vodećim zemljama EU u e-upravi, Srbija je visokopozicionirana po broju žena u IT industriji i izvozu IT ekspertize, dok Mađarska bilježi značajnije napretke u digitalizaciji javnih usluga, posebno u sustavu zdravstvene skrbi.
Ono što je ključno za ubrzanje prema zelenijoj, bogatijoj, inovativnoj i konkurentnijoj budućnosti je primjenjivanje najboljih praksi i učenje od drugih.
MM: Microsoft provodi istraživanje Work Trend Index (WTI) kojim se analiziraju novi trendovi rada. Šta ste novo otkrili?
Irena Merkaš : Danas je tržište rada vrlo fluidno. Ekonomisti su ranije upozoravali na Great Resignation, ali umjesto da daju otkaze i ostave znatna slobodna mjesta, zaposleni su jednostavno našli bolje poslove. Danas govorimo o takozvanom trendu Great Reshuffle u kojem su fleksibilnost i osobna dobrobit ispred svega i više nisu predmet pregovora, pogotovo za generaciju Z i milenijalce. Pored toga, navedeno istraživanje je pokazalo da 73% zaposlenih traži bolji razlog za odlazak u ured -očekivanja tvrtke jednostavno nisu dovoljna. 76% zaposlenih kaže da bi ostali duže u tvrtki ako bi mogli napredovati, u smislu osobnog razvoja i učenja.
Kada govorimo o regiji, vidimo velike iskorake ka fleksibilnijem radu u posljednjih nekoliko godina. Realnost je da je fleksibilan rad (hibridni, od kuće ili u uredu) novi način na koji radimo te da će tu i ostati. Poslovni lideri trebaju se prilagoditi novim trendovima, preispitati radne modele, korporativnu kulturu i vrijednosti kompanije.
Istovremeno, sjajno je vidjeti kako se stvaraju različita rješenja koja pomažu liderima da prihvate promjene. Na primjer, Microsoft je stvorio Microsoft Viva, prvu platformu za iskustvo zaposlenih koja objedinjuje komunikaciju, zajednice, znanje, učenje, ciljeve i uvide direktno u Teams platformi.
MM: Šta je danas posebno izazovno u radu u korporaciji?
Irena Merkaš : Vanjski kontekst, usporavanje globalne ekonomije, rastuća inflacija i geopolitička neizvjesnost oblikuju način na koji živimo, radimo, učimo više nego ikad. Iz te perspektive, izazovi rada u korporaciji se ne razlikuju mnogo u usporedbi s drugim tipovima organizacija.
S druge strane, ono što volim je rad s različitim kolegama s kojima, bez obzira na dio svijeta u kojem se nalaze, dijelim korporativnu kulturu i zajedno ,,veslamo u istom pravcu’’. Mogućnosti za učenje i profesionalni razvoj su ogromne. Pored toga, često čitamo i slušamo o svrhama kompanije – ovdje u Microsoftu to ide korak dalje, jer možete volontirati na projektima u kojima se odražava i vaša osobna svrha. Za mene je to rad na projektima koji unaprjeđuju živote osoba s invaliditetom uz pomoć tehnologije.
Također, mnoge korporacije danas zaposlenima daju slobodu u usklađivanju svojih poslovne i životne obaveze – integracija posla i života postaje novi oblik „ravnoteže“ u mnogim korporacijama.
MM: Organizacije svih oblika i veličina moraju promijeniti ukorijenjene navike kako bi osigurale našu budućnost i brže krenule ka globalnoj ’’net-carbon’’ ekonomiji. Koja su rješenja koja Microsoft nudi kompanijama da se približe ovom cilju?
Irena Merkaš : U Evropi se očekuje da će predložena regulativa za izvještavanje o održivosti utjecati na gotovo 50 hiljada entiteta – četiri puta više entiteta nego što ih je zabilježeno danas. Od podružnica kompanija u EU se također može tražiti da osiguraju ekološka, socijalna i upravljačka (ESG) otkrića. Također, raste potražnja investitora koji traže od kompanija da objave i metrike održivosti i povezane rizike i strategije ublažavanja.
Microsoft pomaže organizacijama da razbiju silose podataka o izvorima emisije i koriste javno dostupan model podataka Microsoft Cloud for Sustainability sa Microsoft Sustainability Managerom koji pomaže organizacijama da efikasnije upravljaju lancem opskrbe.
Šta to znači u praksi? Na primer, latvijska avio kompanija Airbaltic upravlja smjenama posade putem mobilnih uređaja, integracije platnog spiska i brzog podnošenja izvještaja nakon leta bez papira. Tvrtka je uklonila potrebu za ispisom 1.000 stranica izvještaja mjesečno i smanjila vrijeme potrebno za unos podataka sa dva dana na 15 minuta. Grad Zagreb kreirao je sustav za upis djece u vrtiće zasnovan na Microsoft Azureu, koji također upravlja administrativnim funkcijama. Na taj način uštedjeli su 30 posto troškova infrastrukture i 70 posto vremena za nabavu i instalaciju infrastrukture u odnosu na infrastrukturu koja se nalazi na lokaciji.
Da zaključimo, sposobnost organizacija da odgovore na zahtjeve i mogućnosti održivosti u narednih nekoliko godina će odrediti njihov budući uspjeh. Tehnologija može pomoći svima da svuda izgrade održiviju budućnost.
