U svakodnevnom životu susrećemo se s mnoštvom znakova i simbola, a u sve većim gradovima koji su se pretvorili u urbanu džunglu ponekad se teško snaći i filtrirati one korisne znakove i informacije od pukih vizualnih podražaja koji nam privlače pažnju. Urbani megapolisi i arhitektonski možda zanimljiva, ali za život loša rješenja, ukazuju na to da su urbanisitički planovi mnogih gradova, u nastojanju da budu što inovativniji, zanemarili potrebe stanovnika koji ih naseljavaju pa nam je danas više nego ikada potrebna učinkovita signalizacija i korištenje lako tumačivih znakova koji će nam olakšati snalaženje u okolini i brzom tempu modernog života.
Upravo David Gibson slovi za najvećeg svjetskog stručnjaka za dizajn i signalistiku u dizajnu vizualnih komunikacija, a 10. siječnja održao je predavanje na Visokom učilištu Algebra gdje je svoje opsežno znanje i iskustvo podijelio sa studentima dizajna, multimedije i digitalnog marketinga. Tako je u razgovoru za Media Marketing, David Gibson pobliže objasnio koja su sve znanja potrebna za dizajn vizualnih komunikacija, na što se sve može primijeniti signalistika, dobre i loše primjere u praksi te je istaknuo neke od svojih najznačajnijih projekata.
Media Marketing: Što je točno signalistika, što sve ona obuhvaća i koja vam je glavna misao vodilja prilikom osmišljavanja projekata?
David Gibson: Signalistika je, na neki način, vještina koja istražuje načine na koji ljudi pronalaze najlakši ili najbrži put od jednog mjesta do drugog. Ona može obuhvatiti sve od vizualnog oblikovanja pješačkih prijelaza u više milijunskim gradovima poput Tokija, preko vizualnih obilježja na važnim građevinama kao što su gradske vijećnice, pa do dizajna svjetski poznatih muzeja i sveučilišta. Bez obzira na kojem projektu radio, misao vodilja mi je uvijek bila razvijanje održivih dizajna usmjerenih na krajnje korisnike kako bi im pomogao razumjeti sve kompliciraniji svijet u kojem živimo.
Media Marketing: U svojoj karijeri dugoj preko 50 godina realizirali ste projekte vezane uz signalistiku i znakovlje nekih od najvećih svjetskih tvrtki, a vaš rad pomogao je oblikovati iskustvo gradova od Dubaija do Los Angelesa, s mnogim točkama između. Koje biste projekte posebno izdvojili?
David Gibson: Svakako dizajn za kampus Sveučilišta Yale te Radio City Music Hall u New Yorku, a bio sam angažiran i za planiranje i grafički dizajn okoliša Dječje bolnice u Bostonu i Opće bolnice u Massachusettsu. U Baltimoreu i Brooklinu radio sam na dizajnu identiteta i sustavima za prometno označavanje pješaka, a potpisujem i vizualni dizajn na koncertnoj dvorani Severance Hall, domu Clevelandskog orkestra.
Media Marketing: Što biste izdvojili kao najčešće pogreške u signalizaciji i općenito grafičkom dizajnu s kojima se možemo susresti u svakodnevnom životu, a što biste izdvojili kao primjere dobre prakse?
David Gibson: Najproblematičnije mi je kada vidim znakove koji su očito jako lijepi i dobro dizajnirani, ali nisu funkcionalni. To se događa kada dizajner ne uzme vremena za razumijevanje stvarnog problema pronalaženja puta i potrebe stvarnih ljudi koji se pokušavaju snaći na nekom mjestu. Što je zaista šteta jer je dobro snalaženje u prostoru prilika za upoznavanje s iskustvom ljudi i mjesta u kojem žive. Uspješni projekti, s druge strane, izgrađeni su na temeljima promišljene strategije i pažljivog planiranja. Na taj način izvrstan dizajner može stvoriti vizualno bogata rješenja koja koriste prave vrste alata za pronalaženje puta, s korisnim sadržajem i na pravom mjestu. U Two Twelve ovo zovemo Dizajn za bolje iskustvo.
Media Marketing: Svjesni smo da se trendovi neprestano mijenjaju pa tako i u vizualnoj komunikaciji. Neki koncepti postanu zastarjeli, neki neupotrebljivi, a neke jednostavno zamijenimo boljima. Što mislite koji nas trendovi u grafičkom oblikovanju i signalizaciji čekaju u budućnosti? Ili su već postali prisutni?
David Gibson: U ovom trenutku, kako rješenja postaju vizualno uvjerljivija, a talentirani dizajneri pronalaze nove načine za oblikovanje prostora i vođenje ljudi kroz njih, dizajn konvencionalnih statičnih sustava za pronalaženje puta prilično je zreo i dobro razvijen. Tehnologija pomiče granice pa tako postoje mnogi tehnički alati za navigaciju koji su razvijeni i u širokoj su uporabi, a kreativni izazov za dizajnere je pronaći načine za integraciju ovih različitih ručnih, zaslonskih, interaktivnih i nosivih tehnologija u kohezivno i personalizirano iskustvo u kojem će ljudi na raspolaganju imati alat za pronalaženje puta koji im najbolje odgovara. Krajnji rezultat bit će vidljiv u lakšem snalaženju ljudi, dobroj informiranosti i njihovom osjećaju uključenosti u mjesta kroz koja prolaze. Za osmišljavanje takvog kohezivnog iskustva na više platformi korištenjem ovih različitih elemenata, potrebna je određena vještina i široko razumijevanje.
Postoje neka područja koja još nisu imala značajan utjecaj na dizajn u signalizaciji i prostornom snalaženju. Primjerice, umjetna inteligencija brzo se razvija kao alat za razvoj dizajna i sadržaja, a mladi dizajneri koji razumiju tehnologiju najbolje su opremljeni za pronalaženje pametnih načina za prizivanje snage umjetne inteligencije, umjesto da je se boje. Isto tako, vjerujem da bi mlade dizajnerske nade u budućnosti mogle pronaći načine za integraciju jezika i iskustva tog svijeta u okvir pronalaženja puta i signalizacije.
Media Marketing: Osim što ste suosnivač Two Twlve, svjetski poznate i nagrađivane konzultantske tvrtke za grafički dizajn, iza sebe imate i uspješnu predavačku karijeru pa ste tako predavali na nekima od svjetski priznatih obrazovnih i kulturnih ustanova kao što su Philadelphijsko Umjetničko Sveučilište i Nacionalni muzej dizajna Cooper-Hewitt. Kako to da ste za svoje prvo predavanje u Hrvatskoj odabrali baš Algebru?
David Gibson: Tako je, dugogodišnje iskustvo pružilo mi je mogućnost prenošenja znanja drugima, a drago mi je što sam pomogao njegovati i usmjeravati karijere nebrojenih mladih grafičkih dizajnera koji su i sami značajno doprinijeli tom području. Iako sam se umirovio i dalje volim dijeliti znanja budućim naraštajima čije će potpise jednoga dana nositi mnoge javne ustanove, a smatram da od njih puno toga mogu i naučiti. Trendovi se vrlo brzo mijenjaju i stalno iznova moramo pronalaziti načine za što učinkovitiju i razumljiviju signalizaciju javnog prostora koji nas okružuje, a jedan je od načina za to upravo slušanje mladih nada koje često imaju svježiji pogled na rješenja problema.
Uvijek mi je zadovoljstvo vidjeti da obrazovne institucije drže korak s trendovima, prate zbivanja na tržištu i studentima pružaju relevantno znanje koje će ih učiniti što konkurentnijima pa sam se iz tog razloga rado odazvao Algebrinom pozivu da održim predavanje na njihovom novom kampusu. Vjerujem da je i studentima bilo vrlo zanimljivo, sudeći po mnogobrojnim pitanjima, a njihov entuzijazam i znatiželja podsjetili su me na vlastite studentske dane i period kad sam tek započinjao svoju karijeru.
Media Marketing: Kad govorimo o obrazovanju, mislite li da Hrvatska u pogledu vizualnog oblikovanja i komunikacije te grafičkog dizajna drži korak s ostatkom Europe ili SAD-om?
David Gibson: Mislim da Hrvatska ima jako kvalitetan kadar i mnogo toga za ponuditi, no vjerujem da prilika za napredak uvijek ima. U ovoj je profesiji, kao što sam već naglasio, iznimno važno neprestano pratiti trendove, graditi suradnje s drugim inozemnim institucijama radi razmjene ideja i studente što bolje pripremiti za tržište rada kroz rad na različitim projektima, što podrazumijeva i pristup naprednoj tehnologiji i moderno opremljenom prostoru. U tom pogledu smatram da su hrvatska privatna učilišta puno konkurentnija onim inozemnim jer studenti, zahvaljujući bogatoj praksi, studije napuštaju potpuno „opremljeni“ za rad, a kontinuirana istraživanja tržišta rada pomažu ih usmjeriti na ona područja u kojima nedostaje kvalitetnog kadra pa velika većina njih u rekordnom roku pronalazi posao po završetku obrazovanja. Najbolji primjer svega navedenog je upravo Algebra koja je u dizajnerskim krugovima već postala prepoznata po kvalitetnih studijima i eminentnim predavačima. Algebra je tako jedna od rijetkih domaćih obrazovnih ustanova koja na studijima oblikovanja tržišnih komunikacija, pod budnim okom doc.dr.sc. Siniše Bogdanovića, pruža sveobuhvatno znanje iz marketinga, vizualnog oblikovanja i oblikovanja multimedijalnog sadržaja, grafičkog dizajna, crtanja, poduzetništva, dizajna prostornih komunikacija i mnogih drugih područja.
O Davidu Gibsonu
David Gibson svoja je istraživanja dizajna započeo kao preddiplomac na Cornell School of Architecture u SAD-u, a zatim je studirao vizualne komunikacije na Nova Scotia College of Art and Design u Kanadi. Magistrirao je grafički dizajn na Sveučilištu Yale, a 1980. je s dvojicom kolega s fakulteta suosnovao tvrtku za grafički dizajn Two Twelve, sa sjedištem u New Yorku. Osim bogate karijere na području signalizacije i grafičkog dizajna, David Gibson predavao je i na mnogim svjetskim obrazovnim i kulturnim institucijama.
Godine 2009. David je napisao nagrađivanu knjigu The Wayfinding Handbook: Information Design for Public Places, koju je objavio Princeton Architectural Press. To je destilacija njegove stručnosti stečene tijekom stvaranja informacijskih sustava i sustava za pronalaženje puteva za gradove, kulturne institucije i prestižna sveučilišta poput Harvarda, Princetona i Yalea.
David je također i bivši predsjednik i član uprave Društva za grafički dizajn okoliša, a nedavno je priveo kraju i svoj mandat u Nacionalnom odboru Američkog instituta za grafičku umjetnost. Dugi niz godina bio je član upravnog odbora Public Policy Laba, njujorškog dizajnerskog think tanka koji radi na poboljšanju pružanja usluga javnog sektora, kao i predsjednik Upravnog odbora Art House Productions, grupe za vizualne i izvedbene umjetnosti u središtu kreativne zajednice u Jersey Cityju.
