Globalna istraživanja komunikacijske industrije sve jasnije pokazuju da umjetna inteligencija više nije eksperiment nego infrastrukturna promjena marketinga. Uz to, sve se češće naglašava da njena stvarna vrijednost ne leži samo u automatizaciji, nego u sposobnosti organizacija da prilagode način rada, razviju nove vještine i pronađu održivu ravnotežu između tehnologije i kreativnosti.
AI pritom nije prijetnja koja “dolazi”, nego alat koji je već tu, i koji neće uništiti poslove, ali će nemilosrdno izdvojiti one koji znaju kako je pretvoriti u stvarnu poslovnu vrijednost od onih koji je koriste površno ili iz straha. Kreativni rad pritom postaje sve rizičniji, ne zato što je radikalniji nego zato što je nepredvidiv. Hrabro rješenje danas može biti jednako rizično kao i “siguran izbor”, jer reakcije klijenata više ne slijede jasne obrasce.
Kako sve to izgleda iz perspektive agencije koja istovremeno radi na lokalnom tržištu, prati regionalne trendove i aktivno testira nove AI alate u svakodnevnom radu, saznali smo u razgovoru s timom agencije MITA Group. Otvaramo pitanja praktične primjene AI-ja, sve nepredvidivijih reakcija publike i klijenata te izazova kreativnog rada u trenutku kada ideje moraju istovremeno biti relevantne, poslovno održive i autentične.
- Ako biste morali sažeti 2025. u jednu stratešku odluku koju biste ponovo donijeli, i jednu koju biste danas potpuno drugačije povukli – koja bi to dva “plot twista” bila?
Tektonske promjene u svijetu oblikuju odluke svih menadžera i vlasnika kompanija širom svijeta. Ratovi, USA carine i njihov uticaj na trgovinu širom svijeta, razvoj AI i nedostajuća energetska infratsruktura za daljnji njen razvoj svakodnevno mijenjaju naše putanje. Kao što je nekad postojao jedan continent, tako se i globalno tržište raspalo pa se kreće prema fragmentaciji, preslagivanju, protekcionizmu. 2025. godina je promijenila svijet kao nijedna godina do sad, a svaka naredna godina će donijeti još veće i brže promjene.
Kao što niko ne zna u kojem obimu će se dešavati sve promjene i kako će to uticati na različite dijelove svijeta, podjednako je teško predvidjeti kako će naše odluke uticati na budućnost jer se ista stalno mijenja. Zadržati najbolje kadrove uvijek je najbolja odluka koju jedan menadžer može donijeti, jer agencija ne može poslovati bez kreativnih, pouzdanih, odgovornih i vrijednih kadrova. A što se tiče one koju bih promijenio, brže bih ušao u AI tehnologije i više vodio računa o troškovima. U svijetu koji će smanjivati naknade zbog sve veće implementacije AI, naknade se neće povećavati pa će se opstanak tražiti u kontroli i snižavanju troškova.
- Šta je ove godine vašu agenciju najviše natjeralo da odraste, a šta da se ponovo zaigra kao dijete?
Bilo bi suludo reći da na BiH nisu uticali ratovi na bliskom istoku, sve brži razvoj AI, iznenadne promjene fiskalnih zakona, nestabilna politička situacija, problemi koje imaju transportni radnici, razvoj agencija iz regiona i sve više većih klijenata koji se okreću regionalnim ugovorima na štetu lokalnih bh. agencija.
Odrastamo na ruševinama nekadašnje industrije koja je bila veća, glamuroznija, pravednija i krećemo se prema novom svijetu u kojem će samo dvije valute vrijediti: 1. iskustvo koje se ne može digitalizirati i 2. pametna upotreba AI-ja.
Što se tiče prve tačke, Balance Conference nam je omogućio da se igramo, uživamo, implementiramo sve što smo vidjeli kao greške konferencija na kojim smo bili. AI koristimo maksimalno, razvijamo alate i dogovaramo saradnje s kompanijama iz inostranstva s kojim uskoro planiramo lansirati jedinstvena AI istraživanja velikih uzoraka ciljnih skupina u BiH i alate uz pomoć koji se kreiraju i lansiraju novi proizvodi za influensere širom svijeta u samo par dana.
- Da je Adriatic industrija kompanija na berzi, koji biste joj rating dali ulaskom u 2026. I zašto bi investitori trebali (ili ne) zadržati dionice?
Berza je klađenje, pa je i davanje rejtinga ili prognoza samo nagađanje. Ne bih se kladio na ovu industriju jer imam osjećaj da je kao posao s videotekama prije 15tak godina. Ali to ne znači da će nestati, nego da će se drastično promijeniti i daleko više podržavati prodaju pa će trebati mnogo više znanja nego ikad.
Optimizacije, copywriting, strategije, dizajn i produkcija već osjećaju upliv AI, a za 3-5 godina nećemo prepoznati branšu. U MITA Group već sad pomoću prompta pravimo web stranice u Reactu, generišemo modele za photo i video promociju proizvoda, pravimo spotove, unapređujemo animacije, poboljšavamo iskustvo klijenata u radu na social media stranicama. Svjesni smo da AI neće uništiti poslove, ali će opstati samo oni koji najbolje implementiraju ta znanja na biznise.
- Koja vas je ideja u 2025. natjerala da ustanete od stola i kažete “Okej, ovo je razlog što još uvijek radim ovaj posao”?
“Da sam ptica i da imam krila” je pjesma koju smo koristili za kampanju UNDP povodom obilježavanja 30 godina mira. Što je za Portugal fado, a za zemlje Latinske Amerike bossa nova, to je za nas sevdah. Imali smo mogućnost da se igramo s muzikom, melodijom, riječima i da sve to upakujemo u video koji prikazuje najljepše predjele naše BiH.
- Šta je ove godine bio vaš najveći kreativni rizik, i da li se isplatio na način koji ste očekivali… ili na način koji niste mogli predvidjeti?
Imamo osjećaj da je u ovom vremenu svaki prijedlog kreativni rizik i da je postalo nemoguće predvidjeti reakcije klijenata. Nekad je kreativni rizik dati hrabar slogan i visual, a već naredni dan rizikuješ nudeći “siguran izbor”. Dok gledamo nagrađene radove iz regiona i uporedimo sa kampanjama u BiH, možemo vidjeti da je svako hrabro rješenje osuđeno na propast, ali kakvi bi mi bili kreativci da i dalje ne pokušavamo to progurati.
- Koju kreativnu slabost industrija u regionu uporno prikriva, i šta biste vi uradili kada bi vas neko imenovao da je “razotkrijete” tokom 2026?
Industrija se još uvijek ponaša kao da AI neće temeljno promijeniti sve što smo gradili stotinama godina. A promjena već traje, samo je još ne gledamo direktno u oči.
- Koju ste uobičajenu pretpostavku o potrošačima morali “razbijati čekićem” 2025. jer više nije bila tačna?
Odavno potrošači ne mare za brendove, nego za osjećajima koje u njima pobuđuju, kako se odnose prema okolini, uposlenim, partnerima. Oni više ne funkcioniraju po principu M/Ž 20-45, 45-55…, jer sad svi zadovoljavaju svoje specifične interese nišnim portalima i medijima, praćenjem mikroinfluensera, kupujući iz topline doma na internetu, a ne impulsivno na kasi dok čekaju u redu.
- Ako biste morali predvidjeti jedan psihološki pomak publike u 2026. koji će najviše promijeniti komunikaciju, koji je to pomak, i zašto je nevidljiv dok se već ne desi?
Google više nije jedino mjesto gdje tražimo odgovore. Publika već sada razgovara s AI alatima – samo još nismo priznali da smo promijenili navike. A to će promijeniti sve! Način konzumacije vijesti, rangiranje stranica, SEO, SEM…
- Koju ste novu vještinu, naviku ili ritual u timu ove godine mogli označiti kao “rođeno u Adriatic industriji”, kao nešto što nigdje drugo ne postoji?
Balance Conference koju organizuje MITA Group skreće pažnju i educira uposlene u oblasti work-life balansa. To je projekat koji je nastao iz potrebe, a prerastao u kulturu. Vjerujemo da nema dugoročnog uspjeha bez balansa – i to ne piše u priručnicima, nego u svakodnevnom radu s ljudima.
- Koja je najneočekivanija rečenica koju ste ove godine čuli od klijenta, i kako je promijenila vaš brief, kampanju ili odnos?
Klijent nam je rekao da želi potpuni zaokret. Zatim je izabrao sve suprotno od toga. Nije novo, ali je zanimljivo da se to dešava baš u vrijeme kada svi pričaju o promjenama.
- Da vam neko ponudi da 2026. započnete jednim jedinim “činom hrabrosti”, profesionalnim, kreativnim ili ljudskim, koji bi vas potpuno izbacio iz komfora i gurnuo industriju korak naprijed… koji biste čin izabrali i zašto baš taj?
Počeli bismo servisirati klima-uređaje. Konkurencija bi se konačno razbudila. Šalu na stranu, idemo još jače dokazati da AI nije zamjena za razmišljanje, nego alat za one koji znaju šta rade.
