Na predstojećoj konferenciji Snaga komunikacije, u partnerstvu s Woman.Comm klubom, donosimo vam intervju s Belmom Hadžiomerović, doktoricom ekonomskih nauka i osnivačicom BStorm Consultinga. Sa preko 20 godina iskustva u vođenju timova u internacionalnoj kompaniji, danas razvija i vodi programe liderstva i institucionalne transformacije u javnom i privatnom sektoru, kao i individualni executive coaching 1:1 za lidere i menadžere. Redovni je član EFMD Global za akreditaciju univerzitetskih programa širom svijeta i član Harvard Business Review Advisory Councila. Autorica je knjige MOĆ: Liderstvo je način života, a ne način poslovanja.
Kako biste opisali trenutno stanje komunikacijske industrije u regiji i koje su najveće promjene koje primjećujete u posljednjih nekoliko godina?
Iako sam prije dvije godine izašla iz direktnog angažmana u komunikacijskoj industriji, i dalje s velikom pažnjom pratim njenu transformaciju. Mislim da svi danas osjećamo istu stvar – svjedočimo dinamičnim promjenama.
S jedne strane, ubrzani prelazak na digitalne platforme, novi formati sadržaja i uticaj tehnologije – od analitike do generativne umjetne inteligencije – mijenjaju način na koji kompanije komuniciraju. S druge strane, tu su i izazovi koji su tipični za naše tržište: fragmentirani medijski prostor, manjak povjerenja u tradicionalne kanale, ograničeni budžeti i nedostatak istraživanja publike.
Ono što vidimo u praksi potvrđuju i globalni trendovi. Deloitte-ov izvještaj o digitalnim medijima za 2025. godinu pokazuje da društvene platforme postaju dominantan kanal potrošnje sadržaja, dok tradicionalni mediji gube pažnju publike. A prema PRSA Counselors Academy (Public Relations Society of America), 2025. obilježava i pomak prema influencerima, podkasterima i nezavisnim autorima, koji postaju novi “čuvari pažnje”.
Sve to samo potvrđuje ono što mnogi od nas već znaju: komunikacija nikada nije bila samo funkcija prenošenja poruka, nego alat izgradnje povjerenja, kulture i reputacije. I zato komunikatori nisu samo kreatori sadržaja – oni su analitičari, empati i stratezi koji razumiju emociju, kontekst i potrebe publike.
Koje trendove u komunikacijama smatrate ključnim za budućnost – šta će oblikovati industriju u narednih 5 do 10 godina?
Ukratko, budućnost komunikacija pripada onima koji razumiju tehnologiju, ali govore jezikom povjerenja i ljudskosti.
Kada pogledamo globalne trendove, vidimo da svi idu u istom smjeru – ističe se potreba za tačnošću i etičnošću, kao i važnost interne komunikacije. Ali, iza svih tih trendova kriju se tri dublja pravca koji oblikuju budućnost komunikacija:
- Tehnologija – AI i analitika postaju dio svakodnevnog rada – ali tehnologija mora ostati alat, a ne zamjena za ljudski glas.
- Autentičnost – Publika prepoznaje površnost i generičke poruke gube snagu.
- Svrha – Komunikatori su čuvari svrhe i kulture organizacije. Uloga koju su i prije imali je da se poveže strategija, emocija i vrijednosti.
Koliko se komunikacijska industrija danas suočava s izazovima povjerenja i autentičnosti, i kako ih možemo prevazići?
Povjerenje je nova valuta komunikacija. U vremenu lažnih vijesti, preopterećenosti informacijama i sve većeg skepticizma publike, kredibilitet postaje presudan.
Izazov je u tome što se povjerenje ne može iskomunicirati – ono se mora zaslužiti. To znači biti dosljedan, priznavati greške i pokazivati procese, a ne samo rezultate. Upravo zato stručnjaci globalno naglašavaju da godine pred nama donose više odgovornosti nego ikad: tačnost, svrha i angažman postaju temelj povjerenja.
Autentičnost podrazumijeva usklađenost onoga što mislimo, govorimo i radimo. Nije dovoljno govoriti o vrijednostima – potrebno ih je živjeti u svakoj odluci i poruci. U tom kontekstu, komunikatori u regiji imaju važnu ulogu u izgradnji kulture odgovornosti – da pokažu da su istina, jasnoća i integritet jednako snažna konkurentska prednost kao i kreativnost ili brzina.
Vaše predavanje na konferenciji nosi naziv “Kada je dosta?” – zašto je ono važno upravo danas i šta želite da publika ponese iz vašeg izlaganja?
Tema “Kada je dosta?” poziva na preispitivanje načina na koji živimo, radimo i komuniciramo. U vremenu konstantnog pritiska, hiperproduktivnosti i površne motivacije, često zaboravljamo da je istinska hrabrost odluka – a ne osjećaj.
Nakon 22 godine provedenih u bankarskoj i komunikacijskoj industriji, danas radim u oblasti business consultinga i leadership coachinga. Ipak, komunikacija i dalje ima ključno mjesto u svemu što radim. Ona je temelj ličnog i profesionalnog razvoja – jer ono što govorimo drugima jednako je važno kao i narativ koji vodimo u sebi.
Moja poruka publici je jednostavna: ne čekajmo savršene okolnosti – jer one rijetko dolaze. Promjena počinje onog trenutka kada odlučimo da preuzmemo odgovornost i da djelujemo, čak i kada nije lako. Liderstvo počinje iznutra – iz svijesti, jasnoće i integriteta.
Želim da svako ponese jednu misao:
Kada ne mijenjaš – ti zapravo prihvataš da ostane isto.
Koliko su događaji poput konferencije Snaga komunikacije važni za razvoj komunikacijske industrije i jačanje profesionalne zajednice?
Ovako osmišljeni događaji stvaraju prostor za razmjenu znanja, inspiracije i iskustava. U industriji koja se mijenja iz dana u dan, važno je imati prostore gdje se povezuju prakse, ideje i ljudi. Konferencije poput Snaga komunikacije doprinose profesionalizaciji industrije, jačanju standarda i stvaranju zajedničkog jezika među komunikatorima. One podsjećaju da je učenje cjeloživotni proces. U vremenu koje naglašava konkurenciju, ovakvi događaji podsjećaju na vrijednost saradnje i kolektivne snage.
Woman.Comm Club okuplja i povezuje lidere i liderke u industriji – šta ovakva mreža znači za napredak pojedinaca i cijele industrije?
Ovakve mreže su dragocjene jer osnažuju, povezuju i inspirišu. Woman.Comm Club daje platformu za vidljivost, mentorstvo i zajedničko djelovanje. Pomaže da se kreiraju modeli podrške koji prelaze granice generacija i sektora. Za mene, to je mnogo više – to je kolektiv pojedinaca koji mijenjaju narativ o tome šta znači biti lider.
