Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
U susret konferenciji PRilika, koja će 2. i 3. decembra biti održana u beogradskom hotelu Metropol, Arun Sundahaman, jedan od glavnih spikera, govori na temu izgradnje reputacije brenda.
Kao predsjednik i glavni i odgovorni urednik Holmes Report-a, Arun nadgleda globalnu ponudu sadržaja, uključujući analize, uvide u reputaciju, odnose s javnošću i trendove u komunikaciji.
Kao novinar i digitalni specijalista, sticao je iskustvo analizirajući industrije medija, marketinga i komunikacija. Tokom karijere bavio se analizom reputacije i ugleda u brojnim zemljama širom svijeta, od Sjedinjenih Država, preko Velike Britanije, Rusije i Kine do Indije i Južne Afrike.
Arun je 2015. godine primljen u ICCO Hall of Fame.
Šta su, po vašem mišljenju, tri najvažnije stvari prilikom izgradnje brend reputacije?
Najvažnija stvar je autentičnost. Danas brendovi ne mogu da prežive ukoliko nisu iskreni i transparentni, kako u svom ponašanju, tako i u porukama koje šalju. Neiskrenst se brzo otkrije, a posljedice mogu biti katastrofalne. Osnovna odluka prilikom izgradnje brenda, dakle treba da ide u tom pravcu.
Zatim, tu je svrha. Brend više ne može da funkcioniše nezavisno od svoje zajednice i okruženja. Više ne može da napreduje na račun društva. Unilever je dobar primjer kompanije koja obuhvata društvenu odgovornost kao dio svoje osnovne pozicije, u ovom slučaju fokusirajući se na stvaranje inkluzivnijeg i održivijeg svijeta.
Treća je hrabrost. Lako je govoriti o tome kako biti autentičan i vođen svrhom, ali je mnogo teže to postići, posebno za navedene kompanije koje su prepuštene na milost i nemilost kvartalnih ciklusa zarade. Potrebna je hrabrost da se donesu odluke koje mogu biti nepopularne među analitičarima i stejkholderima — ali ove odluke često su razlika između jakih, dugoročnih reputacija i slabih, prolaznih brendova.
Sa kojim izazovima se suočava PR industrija širom sveta?
Najveći izazov je talenat. Pronalaženje pravih ljudi za novu medijsku eru konstantno se ocenjuje kao glavni problem sa kojim se suočavaju firme za odnose sa javnošću i unutrašnja odeljenja za komunikacije. Neophodno je mnoštvo novih vještina — uključujući oblasti kao što su vizualni storiteling, strateško planiranje, data/analitika — zajedno sa novim poslovnim modelima da bi se efikasno inkorporirale i komercijalizovale ove vrste sposobnosti.
Na konferenciji PRilika 2016 govorit ćete o budućnosti globalnog PR-a. Šta će biti vaše ključne poruke publici u Beogradu?
Ključna poruka je da, iako je tempo promjena u globalnoj industriji PR-a brži nego što je ikada bio, nikada neće biti opet ovoliko spor. Industrija biva ometana od strane nekoliko sila — medija, tehnologije, globalizacije — i tu je izuzetna prilika da se iskoriste ovi trendovi i pokaže da su odnosi s javnošću ključni da bi se izgradili i održali brednovi. Ali sve ovo zahtijeva izvjesnu glad za rizikom i inovacijama, kao i sposobnost za donošenje investicionih odluka u oblastima koje se možda ne mogu opisati kao tradicionalni PR.