Svi govorimo o adaptaciji kao jedinoj konstanti. Ali možda 2026. neće biti godina bržeg prilagođavanja, nego jasnijih granica. Granica prema nerezonskim zahtjevima. Granica prema sigurnoj, ali bezličnoj kreativnosti. Granica između tehnologije koja pomaže i ideje koja mora imati ludilo i talenat.
Industrija često djeluje kao da je demokratizacija alata izbrisala razliku između profesionalca i amatera. Kao da svi mogu sve i da nikome više niko nije potreban. Ali nije baš tako. Tehnologija može ubrzati procese, ne može zamijeniti ludilo i talenat. Ne može proizvesti hemiju tima. Ne može natjerati publiku da osjeti.
Možda je zato pravo pitanje za 2026. jednostavno: da li smo spremni da rasplačemo ljude? Ne samo da ih zabavimo ili impresioniramo, nego da ih stvarno dotaknemo. Upravo kroz tu prizmu posmatramo i godinu iza New Moment-a, agencije godine u Srbiji – u kojoj su se paralelno donosile strateške odluke o procesima, redefinirale granice prema klijentima i nastajale kampanje koje svjesno biraju karakter prije sigurnosti.
Sa Žarkom Sakanom – Managing Director, Đurom Radosavovićem – Creative Lead, Katarinom Todosijević – Marketing & PR Director, Jasminom Nikolić – Regional Project Director SEE i Lazarom Sakanom – CEO otvaramo pitanja brzine odlučivanja, odnosa prema AI-ju, autentičnosti u komunikaciji, regionalne saradnje i toga šta danas zaista znači biti mangup u industriji koja sve češće bira predvidljivost.
Žarko Sakan, Managing Director (3 pitanja)
- Ako biste morali sažeti 2025. u jednu stratešku odluku koju biste ponovo donijeli, i jednu koju biste danas potpuno drugačije povukli – koja bi to dva “plot twista” bila?
Doneli smo stratešku odluku da uključimo konsultantsku kuću kako bismo unapredili naše poslovne procese i spremili kompaniju za narednih 10 godina. Jedino mi je krivo što to nismo ranije uradili.
Sve strateške odluke koje smo doneli, voleo bih da smo ih doneli mnogo brže. Čini mi se da je bolje brzo doneti odluku pa čak i pogrešiti nego dugo razmišljati i ne donositi odluku.
- Šta je ove godine vašu agenciju najviše natjeralo da odraste, a šta da se ponovo zaigra kao dijete?
Velika inflacija i povećanje cena rada, a sve veći pritisak klijenata nas je naterao da donosimo teške odluke. Morali smo da počnemo da “merimo” tačan doprinos svakog člana tima, a to je jako teško u kreativnoj industriji. Jos teže je nama jer kažemo da kad ulaziš u New Moment ne otkucavaš karticu nego srce. Strast i posvećenost su vrline koje cenimo, uz stručnost i kreativnost, a to je teško kvanitfikovati. Pored toga naš posao je timska igra i svi igrači doprinose ukupnom rezultatu.
Uspeli smo da sa velikim, kompleksnim klijentima i svakodnevnim poslom koji trpi veliki broj izmena napravimo kampanje koje su nas dovele do agencije godine u Srbiji. To je znak da sunce ne moze da ostane u podrumu i da uz pozitivnu energiju i ljubav prema profesiji svi projekti mogu da zablistaju punim sjajem.
- Da je Adriatic industrija kompanija na berzi, koji biste joj rating dali ulaskom u 2026. I zašto bi investitori trebali (ili ne) zadržati dionice?
Adriatic regija je jedan ekonomski prostor, ali je dosta fragmentisana; imamo zemlje u EU i zemlje koje su u večnom procesu pridruživanja EU. Sva tržišta su slična, ali ipak veoma posebna.
Da sam investitor na berzi, nikada ne bih investirao u Adriatic. Ima mnogo profitabilnijih regija i lakših teritorija za vođenje biznisa.
Ipak, ja nisam investitor, već mi je Adriatic dom u kome sam odrastao i postigao sve do sada. Tako da ne gledam na ovaj region kao na investiciju, već na mesto u kom sam se rodio, živim i koje je deo mog identiteta.
Đuro Radosavović, Creative lead (3 pitanja)
- Koja vas je ideja u 2025. natjerala da ustanete od stola i kažete “Okej, ovo je razlog što još uvijek radim ovaj posao”?
Ustao sam i aplaudirao kampanji “Bad Luka, nice shoes“ za Jordan patike, kao posle premijere dobrog filma ili predstave. U vrijeme kad svi igraju na safe, pokazalo se da postoji recept za fantastičnu kampanju: doza autoironije, prstohvat humora, mnogo hrabrosti i brdo talenta. I naravno savršen tajming kao šlag na torti!
Case study kako povezati karakter influensera sa posebnošću proizvoda, a da izgleda nenametljivo, gledljivo i dopadljivo, Ovo je jedna od kampanja koja ide ka “kratkom filmu“, što je očito budućnost advertising-a. Kratki filmovi!
- Šta je ove godine bio vaš najveći kreativni rizik, i da li se isplatio na način koji ste očekivali… ili na način koji niste mogli predvidjeti?
Ubijedili smo klijenta da napravi obrt u komunikaciji, da nam heroji u vrijeme AI budu real people, da poljoprivrednike čujemo i vidimo bez šminke i filtera. Zemlja, sunce, lice i proizvod. Sve raw, a kampanja ispričana i izvedena “IZ PRVE RUKE“.
Delovalo je ludo, ali je prošlo i uspjelo. Metrika je pokazala fantastične rezultate, stigle su brojne nagrade, Maxi Delhaize je klijent godine na UEPS-u a New Moment agencija godine. Da citiram neformalni slogan grada Ostina: “Keep Austin weird“! Nema druge.
- Koju kreativnu slabost industrija u regionu uporno prikriva, i šta biste vi uradili kada bi vas neko imenovao da je “razotkrijete” tokom 2026?
U vrijeme ChatGpt-ja čini se da svi mogu sve i da niko nikome nije potreban. Ali nije baš tako. Za kampanju koja će da oduševi i o kojoj će da se priča, potrebno je nešto što ChatGpt još uvijek ne može da izbaci: ludilo i talenat. Kad pokažemo klijentima da smo luđi i talentovaniji, tek tad će da nam povjeruju. To možemo da izvedemo ako vjerujemo u sebe i ako stvarno volimo ovaj posao.
Odvažnost se prikriva, odvažnost se sputava, zato i kampanje uglavnom liče jedna na drugu, jer se igra na safe. Možda je rješenje da svaki brif počinje rečenicom: “želimo da rasplačete ljude“. Može da se plače od smijeha ili zbog ganutljivosti. Velika je razlika ali suze rade posao.
Katarina Todosijevic, Marketing and Pr direktor
- Koju ste uobičajenu pretpostavku o potrošačima morali “razbijati čekićem” 2025. jer više nije bila tačna?
Pretpostavku da je pažnja kraća nego ikada. Godinama se ponavlja pravilo „tri sekude“, a istina je da pažnja nije nestala, već je postala zahtevnija i selektivnija.
Potrošaći su spremni da gledaju duge formate, da slušaju podkast od sat vremena, da prate serijal brenda, ali samo ako im je relevantan i autentičan. Relevantnost i iskrenost poruke koju prenosimo je ono što je važno, ne njen format i dužina trajanja.
- Ako biste morali predvidjeti jedan psihološki pomak publike u 2026. koji će najviše promijeniti komunikaciju, koji je to pomak, i zašto je nevidljiv dok se već ne desi?
Komunikacija je prelepa upravo zbog toga što uvek donosi nešto novo, najbrže poprima nove oblike i brzinu kojom putuje do krajnjih potrošača. Možda će njen najveći pomak u 2026. biti zamor od hiperprodukcije i savršenstva.
Publika je godinama izložena savršenim, ispeglanim narativima i algoritamski optimizovanim porukama. Polako se pojavljuje tiha potreba za nečim sporijim, sirovijim i realnijim. To je pomak koji je nevidljiv jer se ne dešava preko noći, već se akumulira kroz mikro-reakcije, kroz sve češće ignorisanje “previše isproduciranog” sadržaja.
Zadatak uspešne komunikacije će biti da postane manje savršena, a više ljudska i dostupna.
Jasmina Nikolić, Regional project director SEE
- Koju ste novu vještinu, naviku ili ritual u timu ove godine mogli označiti kao “rođeno u Adriatic industriji”, kao nešto što nigdje drugo ne postoji?
Ove godine smo institucionalizovali nešto što je dugo postojalo intuitivno – formiranje projektnih timova iz cele New Moment regije isključivo prema znanju, afinitetima i stvarnoj stručnosti, a ne prema geografiji ili hijerarhiji.
To je baš „rođeno u Adriatic industriji“. Radimo na tržištima koja su mala, fragmentisana, politički i društveno slojevita, i nema na svakom tržištu dovoljno svih potrebnih ekspertiza. A kod ozbiljnih poslova ne prolazi osrednja stručnost. Ako nisi stvarno relevantan i istinski zainteresovan za ono što radiš – publika, tržište ili evaluator pročita te u tri sekunde.
Zato smo odlučili da dišemo kao regionalni brain trust. Za jedan projekat može raditi kreativac iz Beograda, strateg iz Ljubljane i project manager iz Tirane – jer je to najbolja kombinacija, ne najpraktičnija.
- Koja je najneočekivanija rečenica koju ste ove godine čuli od klijenta, i kako je promijenila vaš brief, kampanju ili odnos?
„Hoćemo mangupsku kampanju.“
Takav brief nikada ranije nismo dobili. Ne “inovativnu”, ne “drugačiju”, ne “disruptivnu”. Mangupsku.
I ta jedna reč je promenila sve.
Prestali smo da razmišljamo kako da budemo korektni i počeli da razmišljamo kako da budemo hrabri. Prestali smo da peglamo poruke da nikoga ne uznemire i počeli da gradimo stav. Mangupstvo, u našem čitanju, nije značilo neodgovornost – već samopouzdanje. Ne galamu, već inteligentnu provokaciju.
Energija u sobi je bila drugačija. Odluke su bile brže. Kada klijent eksplicitno kaže da želi karakter, a ne sigurnost – to je ozbiljan kredit poverenja.
Ta rečenica je promenila i odnos: od “isporučite nam rešenje” do “hajde da zajedno pomerimo granicu”. I pomerili smo je – i kreativno i poslovno.
Takve briefove ne dobijate često. Ali kad ih dobijete, znate da ste u pravom partnerstvu.
Lazar Sakan, CEO
- Da vam neko ponudi da 2026. započnete jednim jedinim “činom hrabrosti”, profesionalnim, kreativnim ili ljudskim, koji bi vas potpuno izbacio iz komfora i gurnuo industriju korak naprijed… koji biste čin izabrali i zašto baš taj?
Voditi agenciju danas je samo po sebi čin hrabrosti. Kako je u današnje vreme promena postala jedina konstanta, biti spreman prilagoditi se i donositi iznova nove i teške odluke koje te apsolutno izbacuju iz komforne zone jeste hrabrost, između ostalog.
S tim u vezi, sa hrabrošću kao takvom nikada nisam imao problem, te nikada nisam ni pomišljao šta bih uradio kada bih imao čarobni štapić za hrabrost. Ono što bih voleo na nivou cele industrije i svih mojih kolega jeste da se češće postavljaju granice na nerazumne, neprimerene i nadasve nehumane zahteve klijenata i da se u takvim slučajevima uvek kaže NE.
