Istražio: VALICON
Za razliku od drugog kvartala u 2024., kada su potrošači u regiji imali pozitivnu percepciju svog financijskog stanja, u trećem kvartalu sve zemlje, osim Slovenije, bilježe negativne trendove navedenog indikatora.
Najveći pad zabilježen je kod potrošača u Srbiji, gdje je percepcija financijskog stanja pala za 14 bodova. Slijede Hrvatska i BiH (11 negativnih bodova) dok su, s druge strane, jedino potrošači u Sloveniji imali blago pozitivnu percepciju svog financijskog stanja (dva pozitivna boda).
Razina potrošnje stanovništva u regiji za sada je stabilna
U usporedbi s drugim kvartalom, treći kvartal 2024. godine ne donosi značajne oscilacije u razini potrošnje. Pozitivna promjena zabilježena je jedino u Sloveniji, gdje je percepcija potrošnje porasla za 3 boda za razliku od Hrvatske gdje je zabilježen pad za 10 bodova. U Srbiji i Bosni i Hercegovini nije bilo značajnih promjena te percepcija razine potrošnje ostaje na istoj razini kao i u drugom kvartalu 2024. godine.
Štednja – izazov za potrošače u regiji
Što se tiče štednje, u posljednja tri mjeseca nisu zabilježene značajne promjene. Najveći postotak onih koji su uspjeli povećati iznos štednje bilježi se u Sloveniji (9 %), a slični su rezultati zabilježeni u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (8 %). Najmanji postotak, od 5 %, zabilježen je među potrošačima u Srbiji, gdje je najmanji broj građana uspio povećati svoju štednju u ovom razdoblju.
Zanimljivo je osvrnuti se i na podatke koji se odnose na potrošače koji, iako su prije 3 mjeseca štedjeli, više to ne rade. U tom pogledu, prednjače potrošači iz Srbije, gdje 24% više ne uspijeva štedjeti. Slični su rezultati zabilježeni u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, s 20% potrošača u obje zemlje. Najniži postotak onih koji su prestali štedjeti, unatoč tome što su to činili prije tri mjeseca, zabilježen je u Sloveniji (15%).
Potraga za pristupačnijim cijenama proizvoda i uslugama
U trećem kvartalu 2024. godine, hrvatski potrošači i dalje nastoje pronaći pristupačnije cijene proizvoda i usluga. Najveći postotak, čak 66%, čini one koji često kupuju proizvode na sniženju, dok značajan broj preferira kupnju u jeftinijim trgovinama. Također, 57% potrošača izjavilo je da su otkazali razne pretplate, dok se 37% odreklo kupnje nepotrebnih proizvoda i usluga. U posljednja tri mjeseca, 35% potrošača tražilo je povoljnije cijene usluga, dok je samo njih 26% navelo da kupuje veće količine hrane i proizvoda za svakodnevnu upotrebu.
Što najviše zabrinjava Hrvate?
Inflacija i dalje predstavlja najveću brigu za hrvatske potrošače u trećem kvartalu 2024. godine, pri čemu čak 60% njih strahuje od daljnjih poskupljenja proizvoda i usluga. Klimatske promjene i ekstremni vremenski uvjeti zabrinjavaju 37% potrošača, dok 20% izražava zabrinutost zbog trenutne političke situacije u zemlji. Dodatno, 21% hrvatskih potrošača navodi rast cijena nekretnina kao razlog za zabrinutost, dok 19% potrošača brine rat u Ukrajini i potencijalna eskalacija sukoba.
Usporedba KVALITETE ŽIVOTA u Hrvatskoj s razdobljem prije 2020. godine
Više od polovice hrvatskih potrošača izjavilo je da im je kvaliteta života lošija u usporedbi s razdobljem prije pandemije. 26% potrošača smatra da im je kvaliteta života ostala ista, dok je 22% izjavilo da im se život poboljšao u odnosu na to razdoblje. Ovi podaci pokazuju kako su pandemija i njene posljedice imale značajan utjecaj na percepciju životnog standarda u Hrvatskoj, pri čemu je velik dio potrošača i dalje suočen s izazovima.
